Category: Istaknute vijesti

Najveću prosječnu plaću u regiji imaju radnici u Sloveniji, a najmanju u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje analiza agencije Anadolija.

Naime, prema posljednjim podacima prosječna isplaćena plaća za juni u Sloveniji je bila 1.501,97 eura, Hrvatskoj 1.315 eura, Srbiji 855,82 eura (100.170 dinara-podaci za maj), Crnoj Gori 838 eura, Bosni i Hercegovini 702,51 euro (1.374 KM), a Sjevernoj Makedoniji 680,70 eura (41.939 denara).

Navodi se da je prosječna plaća za juni u Sloveniji iznosila 2.366,79 eura bruto (sa porezima i doprinosima), odnosno 1.501,97 eura neto (bez poreza i doprinosa). Bila je veća od plaće za maj nominalno za 1,0 posto, a realno za 0,6 posto.

Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine također je veća od plaće za prvo polugodište 2023. i to nominalno za 6,5 posto u bruto iznosu (odnosno za 3,5 posto realno), a nominalno za 4,0 posto u neto iznosu (realno za 1,1 posto).

U odnosu na plaću za maj, prosječna bruto plaća u privatnom sektoru manja je za 1,1 posto dok je u javnom sektoru porasla za 5,2 posto (u institucionalnom sektoru država, koja je dio javnog sektora, veća je za 6,3 posto). Glavni razlog tolikog povećanja plaća u javnom sektoru je usklađivanje vrijednosti platnih razreda za 3,36 posto od 1. juna 2024. (odnosno u iznosu od 80 posto rasta potrošačkih cijena robe u razdoblju decembar 2022.- decembar 2023.), što su predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine.

Ipak, prosječna mjesečna bruto plaća za prvo polugodište 2024. (u odnosu na plaću za isto razdoblje 2023.) u privatnom sektoru značajnije je porasla (za 7,6 posto) nego u javnom sektoru, gdje je veća za 4,4 posto. (u institucionalnom sektoru država je porasla za 3,8 posto).

U prosjeku najviša plaća za juni isplaćena je distribuciji električnom energijom, plinom i parom (3.630,28 eura bruto ili 2.241,33 eura neto), a najniža u ugostiteljstvu (1.746,26 eura bruto ili 1.142,43 eura neto).

Istovremeno u Hrvatskoj prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni iznosila je 1 315 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7 posto u odnosu na maj Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni 2024. iznosila je 1.819 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7 posto u odnosu na maj.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni isplaćena je u djelatnosti zdravstvene zaštite, u iznosu od 1.981 euro, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 845 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni bila je u djelatnosti proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 2.942 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 1.091 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,3 posto, a realno za 11,6 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,4 posto, a realno za 11,7 posto.

Medijalna neto plaća za juni iznosila je 1.106 eura, a medijalna bruto plaća 1.498 eura.

U Srbiji rast bruto zarada u periodu januar-maj 2024. godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15,3 posto nominalno, odnosno 9,5 posto realno, dok je prosječna neto zarada veća za 15,2 posto nominalno, odnosno 9,4 posto realno.

U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za maj 2024. godine nominalno je veća za 16,3 posto, a realno za 11,3 posto dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 16,2 posto, odnosno 11,2 posto realno.

Medijalna neto zarada za maj 2024. godine iznosila je 77.571 dinar, što znači da je 50 posto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Istovremeno, u Crnoj Gori prosječna (neto) zarada u junu u odnosu na maj zabilježila je rast od 0,7 posto, dok je prosječna (neto) zarada u junu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,4 posto.

Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u junu u odnosu na maj zabilježile rast od 0,1 posto proizilazi da su realne zarade za isto razdoblje zabilježile rast od 0,6 posto.

U Bosni i Hercegovini je prosječna plaća u junu bila veća za 57 eura u odnosu na prosječnu plaću isplaćenu u 2023. godini kada je iznosila 1.263 KM ili 645,71 euro.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije, indeks prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenih u junu 2024. u odnosu na juni 2023. iznosi 114,8.

Ovo povećanje prvenstveno je posljedica povećanja prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u sektorima: finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (24,6 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnost djelatnosti (22,9 posto), javne uprave i odbrane i obveznog socijalnog osiguranja (19,6 posto).

Zabilježen je porast prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u odnosu na prethodni mjesec u sektorima: finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (21,1 posto), trgovine na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala (5,4 posto) i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (4,5 posto).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za juni 2024. godine iznosi 41.939 denara.

Na Klinici za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjoj Luci trenutno se liječi deset pacijenata sa dijagnozom COVID-19. Hospitalizirani su pacijenti sa upalom pluća srednje teške kliničke slike.

Načelnica Klinike za zarazne bolesti prof. dr Antonija Verhaz kaže da je prosječna hospitalizacija oboljelih od virusa korona sedam dana.

“Tijekom ljeta dolazi do porasta broja hospitalizacija. Smrtnih slučajeva nije bilo zbog infekcije SARS CoV2, ali je bilo letalnih ishoda u grupi pacijenata sa ovom bolesti koji boluju o težih kroničnih nezaraznih bolesti”, objašnjava Verhazeva.

Po podacima Instituta za javno zdravstvo RS, od sredine lipnja ove godine se bilježi postupan rast postotka pozitivnih u odnosu na broj testiranih.

“U posljednjem tjednu se također bilježi rast postotka pozitivnih uzoraka u odnosu na testirane i u odnosu na prethodni tjedan”, navode u Institutu za javno zdravstvo RS koji ima posljednje podatke za vrijeme od 12. do 18. kolovoza ove godine za cijelu RS.

Tako je u tome tjednu broj pozitivnih u odnosu na broj testiranih 28,38 posto, što znači da je otprilike svaki četvrti testirani bio pozitivan na virus korona.

“Nezamislivo je da osoba koja bježi od pravosudnih organa naše zemlje obnaša bilo kakvu javnu funkciju”, kaže ministar odbrane BiH

Ministar odbrane BiH Zukan Helez danas je uputio apel članovima Prvostepene ljekarske komisije da, u slučaju da zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu BiH Zoran Galić ponovo podnese zahtjev za bolovanjem, svoj posao rade profesionalno i u skladu sa zakonskim propisima.

Podsjetio je da Galić više od 42 dana ne dolazi na posao, da se od 9. jula nalazi u bijegu i nije dostupan pravosudnim organima BiH, te da je osumnjičen za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i druga krivična djela.

Helez je istakao da je Sud Bosne i Hercegovine 8. augusta donio naredbu za raspisivanje “centralne i međunarodne potjernice” za Galićem koji do sada svoje odsustvo sa posla pravdao bolovanjem.

Dodao je da prema važećim zakonskim propisima u Federaciji BiH ljekar porodične medicine može dati bolovanje do 42 dana, a sve preko toga može isključivo prvostepena ljekarska komisija.

-Tražim od njih da pritisak na njih, prijetnje ili ucjene, ukoliko postoje, prijave nadležnim policijskim i pravosudnim tijelima u našoj zemlji. Zatražit ću da pravosudni organi naše zemlje eventualno odobravanje bolovanja od strane Ljekarske komisije za bjegunca Zorana Galića ispitaju do detalja. Ljekarska komisija će morati odgovoriti na pitanje na osnovu koje zdravstvene dokumentacije su dali bolovanje osobi koju nisu ni pregledali – poručio je Helez na Facebooku.

Naglasio je da su sve te igre oko pravdanja odsustva sa posla za Zorana Galića potpuno nepotrebne i pozvao kolege ministre u Vijeću ministara BiH da zajedno sazovu sjednicu i smijene bjegunca Galića.

-To je minimum koji smo obavezni uraditi nakon njegovog bijega od pravosudnih organa naše zemlje. Svi građani u našoj zemlji moraju biti jednaki pred zakonom. Nezamislivo je da osoba koja bježi od pravosudnih organa naše zemlje obnaša bilo kakvu javnu funkciju – naveo je Helez.

Broj novih stanova prodanih u Federaciji BiH pao je 8,7 posto na godišnjoj razini na 210 u drugom tromjesečju ove godine, objavio je entitetski zavod za statistiku.

Broj prodanih stanova u drugom tromjesečju 2024.godine manji je za 14,8% u odnosu na prosječan broj prodanih novih stanova u 2023.godini. Pad u prodaji novih stanova očit je u ovoj godini i u prvom polugodištvu iznosio je 9, 3 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine.

Istovremeno, cijena prodanih novih stanova bila je u porastu.

Prosječna cijena prodatih/ novih stanova u drugom tromjesečju 2024.godine u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2023.godini veća je za 11,7%, a u odnosu na drugo tromjesečje 2023.godine veća je za 16,8%.

Prosječna cijena prodanog novog stana u FBiH bila je u drugom tromjesečju 2.897,6 KM. U Sarajevu je iznosila 3.428,2 KM,a au ostalim općinama 2.656,7 KM.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uputilo je prijedlog za određivanje mjere pritvora za osumnjičenog Vladimira Stanimirovića, rođenog 1986. godine u Doboju, državljanina BiH i Republike Srbije. 

Pritvor je predložen iz razloga propisanih u članu 132. stav 1. tačke b) ZKP-a BiH, a zbog osnova sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 150. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ-a RS, a sve u vezi sa članom 7. stav 1. tačka b) Zakona o Sudu BiH, saopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću Tužilaštva BiH.

Pripadnici SIPA-e uhapsili su u srijedu, 21. augusta, Vladimira Stanimirovića, postupajući po nalogu Tužlaštva Bosne i Hercegovine, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, zbog prijetnji upućenih ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću i zastupniku u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Vladimir Stanimirović je rukovodeći državni službenik na položaju sekretara sa posebnim zadatkom. Na toj poziciji je od 1. juna 2022. godine. Ranije je radio kao rukovodilac Jedinice za internu reviziju JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj.

Dva lica čija su tijela pronađena na obali rijeke Drine na području Bratunca najvjerovatnije su afroazijskog porijekla, a njihov nestanak je prijavljen nakon prevrtanja čamca, saopšteno je iz Policijske uprave Zvornik. Bratunački vatrogasci prijavili su policiji juče oko 11 sati da je pronađeno tijelo muškarca na obali rijeke Drine u mjestu Krasanpolje kod Bratunca, a oko 14 sati prijavljen je pronalazak još jednog tijela muškarca na obali u mjestu Zalužje.

Policijski službenici su u prisustvu mrtvozornika Doma zdravlja Bratunac izvršili uviđaje.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, koji je naložio obdukciju, koja će biti obavljena u bijeljinskom Zavodu za sudsku medicinu.

Sve dalje mjere i radnje preduzimaće se po instrukcijama i nadzorom postupajućeg tužioca.

U toku je rad na pronalasku ostalih lica koja su nestala prilikom prevrtanja čamca u rijeci Drini.

Dva čamca prevrnula su se jučer u ranim jutarnjim satima između Drlače kod LJubovije i Orlice kod Zvornika kada su migranti pokušali ilegalno preći iz Srbije u BiH.

Do sada je pronađeno deset tijela, među kojima je i jedna beba.

Iz Republičke uprave civilne zaštite jutros je saopćeno da je nastavljena potraga za tijelima migranata koji su stradali nakon prevrtanja čamca na rijeci Drini.

federalna.ba