Category: Istaknute vijesti

  • Vozači oprez, magla u kotlinama i uz riječne tokove

    Jutarnja magla smanjuje vidljivost u kotlinama i uz riječne tokove, pa se vozači pozivaju na pojačan oprez.

    U toku su radovi na sanaciji mosta u naselju Reljevo (Jošanica-Stup). Saobraćaj je na ovoj dionici obustavljen i preusmjerava se na alternativne pravce.

    Obustavljen je saobraćaj kroz tunel Ormanica (na putu Srebrenik-Orašje). Vozila iz pravca Tuzle i Srebrenika koriste obilaznicu u neposrednoj blizini tunela, dok su vozila iz pravca Orašja i Gradačca preusmjerena na alternativni pravac (raskrsnica Ormanica-raskrsnica Vučkovci-Srnice-Bukva-regionalni put (R-461) prema Srebreniku). Putnička vozila mogu koristiti i saobraćajnicu Srnice Donje-Špionica.

    Na magistralnom putu Zenica-Nemila (kroz tunel Vranduk) od 5 do 21 sati saobraća se dvosmjerno. Od 21 sati do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 5 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

    Zbog sanacionih radova u tunelu Vinac (Jajce-Donji Vakuf) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu oko tunela.

    Zbog radova na mostu na petlji Blatuša kod Zenice za saobraćaj je zatvorena traka za izlaz iz naselja Blatuša prema Sarajevu. Saobraćaj je preusmjeren na privremene kružne tokove.

    Radova na sanaciji mosta preko rijeke Tinje izvode se u mjestu Drenik (na putu Srebrenik-Šićki Brod), gdje se saobraća naizmjenično-jednom trakom (postavljeni semafori). Radovi na sanaciji mosta izvode se i preko rijeke Ljubine, na putnom pravcu Olovo-Semizovac. Za vrijeme radova u funkciji je obilaznica u neposrednoj blizini (naizmjenično propuštanje vozila).

    Na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (Bjelajce) zbog sanacionih radova svaki dan, osim nedjelje, saobraćaj je obustavljen u vremenu od 8 do 16 sati.

    Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a

  • VITEZ/ Mještani Kruščice poručili da neće dopustiti izgradnju mini hidroelektrane

     

    Uz ocjenu da su mini hidroelektrane recept za uništavanje okoliša, predsjednik Udruge “Eko akcija” iz Sarajeva Anes Podić kazao je novinarima da se postavlja pitanje zašto se izbjegavaju javne rasprave koje su zakonska obaveza

    Mještani naselja Kruščica, u blizini Viteza, najavili su da su spremni i na nove proteste, nakon što su investitori objavili da ne odustaju od izgradnje mini hidorelektrane na rijeci Kruščici.

    U organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona (SBK), u Travniku je u srijedu održana rasprava o izdavanju okolišne dozvole za mini hidroelektranu “Kruščica 1”, čiji investitor je kompanija “Genaa” d.o.o. iz Viteza.

    Predsjednica Mjesne zajednice Kruščica Tahira Tibold podsjetila je da su prethodnih godina dodijeljene koncesije za izgradnju dvije mini hidroelektrane na rijeci Kruščici, zbog čega su mještani, uz proteste tokom 2017. i 2018. godine, započeli i pravni proces.

    – Oni sada počinju sve iz početka, jer im je sud poništio urbanističku, građevinsku i okolišnu dozvolu. Oni ne odustaju i idu dalje, ali ne odustajemo ni mi i nećemo im dati da prođu. Voda je nama život, a oni je uzimaju – kazala je Tibold novinarima.

    Direktorica firme “Genaa” d.o.o. Vitez Adisa Balić potvrdila je novinarima da ova kompanija ne odustaje od izgradnje mini hidroelektrane na rijeci Kruščici, ističući da ona neće naštetiti okolišu.

    – Mi nemamo drugu opciju, jer smo već uplatili avans izvođaču radova i trpimo ogromne gubitke zbog odlaganja. Neće tu biti nikakve štete po okoliš i to pokazuju brojni elaborati, a postavila sam pitanje i predstavnicima mještana koji izvori energije su im ekološki prihvatljivi, ukoliko ne ovi iz obnovljivih izvora energije – kazala je Balić.

    Ishod rasprave u Travniku, grupa mještana Kruščice čekala je ispred zgrade resornog kantonalnog Ministarstva, dok ih je na sastanku predstavljao advokat, te eksperti i predstavnici eko udruga.

    Uz ocjenu da su mini hidroelektrane recept za uništavanje okoliša, predsjednik Udruge “Eko akcija” iz Sarajeva Anes Podić kazao je novinarima da se postavlja pitanje zašto se izbjegavaju javne rasprave koje su zakonska obaveza.

    – Ovo je bio jedinstven primjer gdje se održava nekakva usmena rasprava, a da nisu pozvane žene iz Kruščice, nego njihov advokat koji je imao pravo delegirati dva stručnjaka. Izgleda da ovaj kanton pokušava izbjeći zakonske odredbe i Konvenciju po kojoj javnost mora biti uključena od ranih faza postupka. Ovdje toga nema i izgovor je korona virus, a ja sam u toj prostoriji bio jedini koji nosi masku – kazao je Podić.

    Prema podacima Koalicije za zaštitu rijeka, koja okuplja nekoliko bh. organizacija za zaštitu okoliša, u BiH je do sada izgrađeno 106 malih hidroelektrana, dok je planirana izgradnji dodatnih 340.

    Fokus

  • Dvije uposlenice Opće bolnice pozitivne na koronavirus, zatvaraju se odjeli za ginekologiju i pedijatriju

    Dvije uposlenice Opće bolnice Abdulah Nakaš u Sarajevu pozitivne su na prisustvo korona virusa, potvrdio je za N1 direktor ove ustanove Zlatko Kravić.

    On je kazao da se zatvaraju odjeli za ginekologiju i pedijatriju u ovoj bolnici. Radi se na tome da se pronađe rješenje za smještaj pacijenata, potvrdio je direktor bolnice za N1.

    Kako je potvrdio Kravić, zdravstveno osoblje ove ustanove bit će testirano u narednim danima.

    Inače, prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata u Federaciji BiH testirano je 527 uzoraka, od kojih je 26 pozitivnih na COVID-19. Novi slučajevi registrirani su u Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i i Kantonu Sarajevo.

  • SASTANAK KRIZNIH ŠTABOVA/STOŽERA: “Svjesni smo mogućnosti pogoršanja situacije, nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom”

    SASTANAK KRIZNIH ŠTABOVA/STOŽERA: “Svjesni smo mogućnosti pogoršanja situacije, nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom”

     

    U Sarajevu je u organizaciji Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva održan radni sastanak predstavnika kriznih stožera/štabova kantonalnih ministarstava zdravstva i predstavnika zavoda za javno zdravstvo kantona/županija.

    “Naša borba unutar javnozdravstvenog sustava sa COVID-19 je počela još krajem siječnja, i od tog dana koji izgleda tako daleko, do danas smo svi zajedno mnogo toga prošli. Sve to vrijeme zdravstveni sustav, predvođen profesionalcima iz područja javnog zdravlja, i uz asistenciju drugih institucija uključenih u odgovor na COVID-19 je neprestano djelovao i radio. Danas možemo reći da smo u prvom valu izbjegli crni scenarij širenja koronavirusa koji nažalost nisu izbjegle i neke mnogo razvijenije i bogatije zemlje od naše”, kazao je u uvodnom obraćanju federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić.

    Potcrtao je kako su izbjegnuti crni scenarij te i trenutno zadovoljavajuća situacija prije svega “rezultat rada zdravstvenog sektora, u prvom redu epidemiologa i javnozdravstvenih djelatnika na terenu koji su u protekla 4 mjeseca radili danonoćno, te i sada rade dok traje ovaj sastanak”:

    “To je rezultat rada svih naših zdravstvenih institucija, ustanova i zdravstvenih djalatnika, pravodobno uvedenih restriktivnih mjera, rada inspektora na graničnim prijelazima, kao i rada policajaca koji su obavljali nadzor nad osobama u izolaciji. Rezultat je to i naših građana koji su se pridržavali propisanih mjera, kao i medija koji su dali doprinos i sve vrijeme objavljivali i javnosti prenosili propisane mjere i preporuke i svih onih koji su radili kako bi svi ostali koji su u jednom trenutku bili u izolaciji imali osnovne potrepštine za život”, kazao je te dodao da je to i rezultat rada svih drugih institucija izvan zdravstvenog sustava koje su dale doprinos u odgovoru na COVID-19:

    “U konačnici – to je rezultat rada kriznih stožera svih ministarstava zdravstva, rezultat vašeg neprocjenjivog angažmana u ovoj borbi, to je vaš rezultat”, poručio je na početku sastanka dr. Mandić, upozorivši da je pred svima još puno posla:

    “Kao što znate, nije gotovo. Svi zajedno smo svjesni mogućnosti pogoršanja situacije, kao i sindroma sagorijevanja onih koji su iznijeli prvi val. Moramo nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom. Ne smijemo se opustiti i moramo se fokusirati na daljnje aktivnosti i jačanje kapaciteta javnozdravstvenog odgovora na COVID-19”.

    Glavna tema sastanka bila je odgovor na pandemiju COVID-19 u FBiH, bilo je govora o hronologiji poduzetih mjera vezano za pojavu COVID-19, trenutnoj epidemiološkoj situaciji u FBiH, iskustvima u odgovoru na COVID-19 na razini kantona/županija kao i prijedlogu aktivnosti u narednom periodu. Kako je rečeno, naredni period uz redovne aktivnosti biće iskorišten za još bolje organiziranje, prikupljanje iskustava i pripremu odgovora u zavisnosti na daljnji razvoj situacije, a kao jedna od mogućih mjera spomenuta je i mogućnost proglašenja stanja epidemije.

    “Epidemija je mogla biti proglašena i ranije, ali stanje nesreće koje je bilo proglašeno je praktično zamijenilo tu mjeru. Imamo zahtjeve dva kantona, očekuje se i treći i time će biti ispoštovani preduvjeti  i sa time ćemo moći da još efikasnije nastavimo naše djelovanje”, kazao je dr. Goran Čerkez nakon sastanka, dodajući da će uz sve planirane aktivnosti uz ulogu kriznih štabova/stožera i ministarstava zdravstva u budućem periodu velika uloga, kao i tokom ranijeg perioda, biti na stanovništvu:

    “Jako je bitno da se svi odgovorno ponašamo i da jedni druge podstičemo da tako radimo. Mi smo dovoljno puta ponovili šta svi trebamo raditi, ljudi to u najvećoj mjeri to poštuju, i jako je važno da se svi posvetimo provođenju mjera da bismo imali situaciju onakvu kakvu želimo”, dodao je.

    Prim.dr Nermin Avdić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona kazao je da će i pored trenutne povoljne epidemiološke situacije i u budućnosti dolaziti do pojave žarišta na određenim prostorima i ulazak virusa, te da se treba kontinuirano raditi na preveniranju:

    “Mjere koje su trenutno na snazi će sigurno dalje ostati, održavamo ih i one se u slučaju potrebe mogu i pojačati. Na ovom sastanku smo razmotrili sve opcije, razmijenili iskustva da vidimo koje bismo mjere trebali eventualno smanjiti, a koje ponačati. Prijedlog s kantona je da se proglasi epidemija u Federaciji iz razloga što bismo tada imali lakše i brže djelovanje u slučaju pojave većeg broja oboljelih, zakonska regulativa bi nam omogućila da brže djelujemo, brže provedemo mjere i da ih provodimo na samim kantonima ili u određenim općinama gdje nam se to javi ”, pojasnio je dr. Avdić.

    Ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona dr. Dajana Čolić kazala je kako je situacija u ovom kantonu u kojem se pojavilo žarište trenutno pod kontrolom:

    “Epidemiološke ekipe su na terenu, priukupljaju kontakte, uzimaju se uzorci i naši uposlenici u Zavodu za mikrobiologiju neprestano rade nova testiranja, čekamo rezultate i pratićemo kako će se situacije dalje odvijati. U svakom slučaju bi nam uvođenje epidemije olakšalo naš daljnji rad i postupanje. Ne možemo se vratiti na stanje prirodne nesreće, ali proglašenje epidemije bi nam svakako dosta pomoglo”, kazala je dr. Čolić.

    Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona dr. Adnan Jupić kazao je kako je i u Zeničko-dobojskom kantonu epidemiološka situacija stabilna, iako se radi o kantonu koji bilježi najveći broj oboljelih, ali ne i najveću incidencu u odnosu na broj stanovnika.  Napomenuo je da je specifičnost ovog kantona to što je 80-90 odsto svih oboljelih iz tri privredna subjekta te potcrtao važnost pridržavanja mjera zaštite:

    “Potrebno je pojačati inspekcijski nadzor i da ljudi koji organizuju posao u privatnim ili državnim firmama povedu računa o pridržavanju epidemioloških mjera jer ovo se može desiti u bilo kojem kantonu. To se sigurno ne bi desilo da su provedene i poštovane sve mjere. Trenutni kapaciteti u ovom kantonu su takvi da mogu odgovoriti svim eventualijama”, potcrtao je.

    Naredbom Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od 31.05. dozvoljeno je kantonalnim/županijskim stožerima ministarstava zdravstva uvođenje i restriktivnijih mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu odnosno općini, uz prethodnu suglasnost Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, te je na sastanku ponovo potcrtana mogućnost i potreba djelovanja na nivou kantona i lokalnih zajednica u cilju saniranja pojedinačnih žarišta.

  • Ekshumacija u Bratuncu: Pronađeni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve genocida u Srebrenici

    Na području Kameničkog brda, općina Bratunac, danas je izvršena ekshumacija prilikom koje su, na površini terena, pronađeni nekompletni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve proteklog rata.

    Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH pretpostavlja se da je riječ o žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine na području Srebrenice.

    Posmrtni ostaci danas ekshumiranih žrtava su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli radi sudsko – medicinskog vještačenja i kriminalističko – tehničke obrade te izuzimanja koštane srži, a kako bi se identitet žrtava utvrdio putem DNK analize. Ekshumacija odnosno asanacija terena je izvršena po naredbi Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH.

  • Kurs MOVIEQ u Donjem Vakufu

    Nakon ublažavanja mjera pandemije u našoj domovini, prva grupa mladih Donjeg Vakufa je uspješno završila kurs MOVIEQ.

    Ovo je nastavak realizacije projekta obuke mladih kritičkom mišljenju, empatiji, timskom radu i drugim vještinama korisnim za mlade.

    Asocijacije za aktivno društvo Donji Vakuf pomaže mladima da budu aktivan i produktivan dio društva i zajednice.

  • Vlada Federacije BiH odobrila zaduživanja od čak 460 miliona KM

    Kako je saopćeno Federalna vlada je, s ciljem prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2020. godinu, donijela četiri odluke o odobravanju zaduženja FBiH putem emisije obveznica.

    “Odlukama su odobreni nominalni iznosi do 60.000.000 KM, 100.000.000 KM, te dva puta do 50.000.000 KM. S istim ciljem su odobrena i tri zaduženja Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa: jedna do 100.000.000 KM i dva puta do 50.000.000 KM. Kako je obrazloženo, ne znači da će do ovih zaduženja i doći”, navode iz Vlade.

    Vlada FBiH je na današnjoj sjednici dala prethodne saglasnosti na prijedloge rješenja o dodjeli dijela sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita za 2019. godinu.

    Riječ je o kreditima u iznosu od po 500.000 KM za privredna društva Građevinar d.o.o. Mostar i Nevistić-commerce d.o.o. Export-Import Tomislavgrad.

    Za realizaciju ovih odluka zaduženi su Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Union banka d.d. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

    Federalna vlada je usvojila izvještaje o dodijeljenoj državnoj podršci u Federaciji BiH za 2019. godinu, te zadužila Federalno ministarstvo finansija da ga, sukladno Zakonu o sustavu državne potpore u BiH, dostavi Vijeću za državnu potporu BiH, s ciljem sačinjavanja godišnjeg izvješća o dodijeljenoj državnoj potpori u BiH koje bi bilo dostavljeno Vijeću ministara BiH.

    Za izradu ovog izvještaja je popunjene propisane obrasce dostavilo osam kantona s pripadajućim općinama, te šest federalnih ministarstava. Dva kantona i ostala ministarstva su dostavili informacije da u svojoj aktivnosti za 2019. godinu nisu dodjeljivali sredstva koja se odnose na državnu potporu.

    Ukupna dodijeljenja državna potpora u 2019. godini iznosi 323.319.192 KM ili 165,31 milijuna eura, uključujući i potporu dodjeljenju poljoprivredi. Sudjelovanje državne potpore u bruto domaćem proizvodu Federacije BiH iznosi 1,53 posto.
    Dodijeljena državna potpora bez poljoprivrede za 2019. godinu iznosi 240.991.695 KM ili 123,22 milijuna eura.

    Podrška za promoviranje regionalnog razvoja iznosile su 330.000 KM ili 0,17 miliona eura, što čini 0,10 posto ukupno dodijeljenje potpore u 2019. godini.
    Državna pomoć za gospodarstvo (horizontalna) je dodijeljena u iznosu od 36.343.136 KM ili 18,58 milijuna eura, što čini njezino sudjelovanje u ukupno dodijeljenoj državnoj potpore za 2019. godinu od 11,24 posto.

    Protekle godine nije dodjeljivana vertikalna državna potpore sektorima proizvodnje čelika, vađenja ugljena i prometa.

    Državna podrška male vrijednosti (de minimis), koja se dodijeljuje u maksimalnom iznosu od 200.000 KM po korisniku, u razdoblju od tri fiskalne godine, u 2019. godini je dodijeljenja u iznosu od 13.853.559 KM ili 7,08 milijuna eura, što iznosi 4,28 posto od ukupne državne potpore. Državna potpora može biti odobrena kao naknada za obavljanje i izvršavanje javnih usluga od općeg ekonomskog interesa, koje su posebno bitne za život građana i koje bi bez državne potpore bile dostupne građanima po nepovoljnijim uvjetima korištenja. To mogu biti usluge javnog prijevoza putnika, eneregije, poštanske i ostale slične usluge. Državna potpora za usluge od općeg ekonomskog interesa dodijeljena je u iznosu 190.465.000 KM ili 97,38 milijuna eura, što čini sudjelovanje ove državne potpore u ukupno dodijeljenoj za 2019. godinu od 58,91 posto.

    Državna podrška u sektoru poljoprivrede je za 2019. godinu dodijeljena u ukupnom iznosu od 82.327.497 KM ili 42,09 miliona eura, što čini 25,46 posto od ukupno dodijeljene.

    Federalna vlada je podržala inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Evropske unije budu osigurana sredstva za makrofinansijsku pomoć Bosni i Hercegovini u iznosu do 250 miliona eura. Konačna raspodjela između entiteta i Brčko Distrikta BiH bit će usaglašena do ili tokom pregovora. Prihvaćena je i informacija o zajmu Evropske unije za makrofinansijsku pomoć BiH, kao osnova za vođenje pregovora.
    Federalno ministarstvo finansija i Ured premijera FBiH zaduženi su da u tim za pregovore o ovom zajmu imenuju ovlaštene predstavnike. Konačna odluka o zaduženju bit će donijeta po okončanju pregovora sa Evropskom komisijom koja djeluje u ime Evropske unije, s kojom će biti utvrđeni konačni uslovi kreditnog zaduženja.

    Federalno ministarstvo finansija će Vladi FBiH podnijeti informaciju o pregovorima, kao i tekst usaglašenog sporazuma o kreditnoj liniji između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Ovo ministarstvo je zaduženo i da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu finansija i trezora BiH radi dalje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.

    Cilj makrofinancijske pomoći je ublažiti socijalne i ekonomske posljedice pandemije COVID-19, odnosno ublažiti ograničenja koja Bosna i Hercegovina ima s finansiranjem iz vanjskih izvora, ublažiti platnu bilansu i budžetske potrebe, ojačati stanje deviznih rezervi i pomoći BiH i u rješavafnju tekućih vanjskih i finansijskih poteškoća. Pomoć Europske unije dolazi uz resurse koje je BiH dobila od međunarodnih finansijskih institucija (MMF-a i Svjetske banke, te drugih kreditora) i bilateralnih donatora kao podršku vlastima za ekonomsku stabilizaciju i program reformi.

  • Pripadnicima Oružanih snaga BiH plaće povećane za blizu 10 posto

    Izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje se odnose na plaće profesionalnih vojnih lica, usvojene su u martu 2018. godine u Zastupničkom domu, a u februaru 2020. godine u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH. Budući da je jučer objavljen stupit će na snagu 17. juna 2020. godine.

    Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto predložila je povećanje koeficijenta za 7.126 profesionalnih vojnih lica zbog značajnog nesrazmjera u visini koeficijenta za obračun plaće ostalih zaposlenih u odnosu na profesionalna vojna lica.

    Pripadnici Oružanih snaga BiH godinama su bili žrtve političkih blokada i nesuglasica. Prošle godine je Oružane snage BiH, uz ostalo i zbog niskih plaća, napustilo blizu 450 ljudi.

    U maju 2020. godine raspisan je javni oglas za prijem 600 vojnika u Oružane snage BiH.

  • FBiH u protekla 24 sata: U pet kantona registrirano 26 novih slučajeva COVID-19

    Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata u Federaciji BiH testirano je 527 uzoraka, od kojih je 26 pozitivnih na COVID-19. Novi slučajevi registrirani su u Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i  i Sarajevskom kantonu.

    U Federaciji BiH do sada je testirano 41.569 uzoraka, a COVID-19 je potvrđen kod 1188 osoba. Zaključno s današnjim danom oporavljeno je 965 pacijenata pacijenta, doksu trenutno aktivna 183 slučaja – oboljelih od COVID-19.  Do sada je zabilježeno ukupno 40 smrtnih slučajeva.

    Iz Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva podsjećaju da su na snazi mjere prevencije i lične/osobne zaštite čijim pridržavanjem svi zajedno možemo spriječiti širenje virusa.

    “Držanje distance i izbjegavanje rukovanja, nošenje maske u zatvorenom javnom prostoru te ukoliko na otvorenom nije moguće održati distancu od dva metra, često i temeljito pranje ruku, održavanje lične/osobne higijene i higijene prostora, izbjegavanje većih okupljanja, jednostavne su mjere čijim pridržavanjem možemo dati veliki doprinos u sprečavanju širenja virusa i povećanja broja oboljelih”.

    Federalni Zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za obavljanje djelatnosti u kontekstu COVID-19 i druge preporuke koje se mogu naći NA OVOM LINKU, a na snazi je i Naredba Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva od 31.05. koja se može naći OVDJE.

    Pregled epidemiološke situacije i aktuelne podatke možete svakodnevno pronaći na internet stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Informativnom portalu Federalnog ministarstva zdravstva covid19.fmoh.gov.ba i Facebook stranici Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva ažurirani u podne. Javna obraćanja i press konferencije održavaće se po potrebi uz blagovremenu najavu. Svi podaci mogu se pratiti i na platformi www.covid-19.ba.

  • CIK BiH kaznio 32 političke partije, pozvao ih da izvrše uplatu novčanih kazni

    Devet političkih stranaka je dosada izjavilo žalbu na odluku CIK-a BiH o sankcioniranju

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) je na 22. sjednici, a na osnovu Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2017. godinu (javnosti dostupni na web stranici www.izbori.ba), zbog kršenja pojedinih odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka, novčano kaznila 32 političke stranke.

    Devet političkih stranaka je dosada izjavilo žalbu na odluku CIK-a BiH o sankcioniranju.

    Apelacioni odjel Suda BiH je sedam žalbi odbio kao neosnovane i to u predmetima Narodni demokratski pokret – 87.000 KM, Stranka demokratske akcije – 11.500 KM, Stranka za Bosnu i Hercegovinu – 8.500 KM, Demokratska fronta – 6.500 KM, Napredna Srpska-NS – 3.500 KM, Demokratska obiteljska stranka – 1.500 KM, Partija ujedinjenih penzionera 1.500 KM, jednu je žalbu djelimično uvažio u predmetu Hrvatski savez HKDU – Hrast u djelu visine novčane kazne koju je smanjio sa 19.500 KM na 11.500 KM, dok se za žalbu Građanske demokratske stranke BiH čeka rješenje Apelacionog odjela Suda BiH.

    Dosada je šest političkih stranaka izvršilo uplatu kazni i to Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD, Savez za bolju budućnost – Fahrudin Radončić, POG Naša stranka, Demokratski narodni savez i BPS Sefer Halilović.

    Političke stranke su dužne uplatiti novčani iznos kazni u roku od osam dana od dana pravosnažnosti odluke o sankcioniranju, saopćeno je iz CIK-a BiH.