Naučnici različitih profila širom svijeta pa tako i u BiH nastoje otkloniti sve nepoznanice o koronavirusu. Profesor genetike i bioinžinjeringa Damir Marjanović je za Klix.ba kazao da će se ubrzo krenuti i s projektom ispitivanja genetske predispozicije bh. građana za razvoj različitog imunog odgovora na ovaj virus.
Profesor Damir Marjanović se od pojave koronavirusa u BiH nalazi u timu Naučnog tijela Ministarstva zdravstva KS te je u saradnji s ostalim kolegama naučnicima iz različitih sektora doprinio u izolovanju “domaćeg soja” koronavirusa.
Sastavljena je lista gena koji će se ispitati na većem broju individua
Međutim, kako bi se otišlo korak dalje, Marjanović je pojasnio da će se u narednom periodu nastojati provesti i utvrđivanje genetske predispozicije pojedinih građana u našoj zemlji kada je riječ o razvoju različitog imunog odgovora na koronavirus.
“COVID-19 je kompleksan fenomen koji je neophodno ispitivati iz više različitih perspektiva. Jedna je analiza virusa koji izaziva ovo oboljenje, druga je analiza utjecaja okoline na širenje bolesti, treća je odgovor individue na infekciju. Upravo u sklopu ove treće perspektive jedan od pravaca jeste analiza i potencijalne genetske predisponiranosti za razvijanje slabijih ili jačih simptoma. Da pojednostavimo, veliki broj naučnika u svijetu u ovom momentu ispituje različite gene koji se dovode u vezu s različitim individualnim odgovorom na infekciju. Upravo to planiramo da uradimo u saradnji s osobama koje su prebolovale COVID-19, a koje su imale različite kliničke slike. Sastavljamo listu kandidata gena, već sada ih imamo nekih 20-ak koje ćemo detaljno ispitati na što većem broju individua. Projekt počinje istog momenta čim obezbijedimo dostatna sredstva za njegovo finansiranje”, kazao nam je Marjanović.
Marjanović je dalje naveo da je cilj ovakvih istraživanja zapravo prikupljanje podataka o pojedinim “genetičkim varijantama” koje su manje ili više podložne stvaranju teže kliničke slike.
Dodao je da se na taj način dobijaju podaci o onima koji na osnovu svoje genetske strukture mogu biti svrstani u rizičnije grupe.
“Projekt koji pripremamo, ako bude odobren, odvijat će se u više faza i biti će u potpunosti realiziran u bosanskohercegovačkim institucijama koje su kadrovski i opremom i više nego osposobljene za ovaj vid istraživanja. Veliki broj studija je započet na ovu temu i već postoje određene preliminarne hipoteze za pojedine kandidat gene, poput ACE2, HLA-A, HLA-B, HLA-C i drugih. Preliminarni podaci ukazuju da pojedine alelne varijante na ovim genima, primarno onima koji se dovode u vezu s različitim afinitetima za vezivanje virusa za humane ćelije, mogu biti ‘rizičnije’ za razvijanje težih kliničkih slika. To je ono što želimo ispitati, te proniknuti koliko, tačnije, kojim dijelom, je ta genetička pozadina utjecala na pojavu težih kliničkih slika u bh. stanovništvu”, pojasnio je.
Porast broja zaraženih u BiH je očekivan scenarij
S našim sagovornikom smo razgovarali i o ponovnom porastu broja zaraženih u BiH te je mišljenja da je ukidanje strogih mjera uvedenih zbog koronavirusa te samim time očekivano psihološko opuštanje stanovništva dovelo do ovakve situacije.
“Mnogi epidemiolozi su najavljivali ovakav scenarij i sada je na odgovornim institucijama, ali i na svima nama, da pronađemo balans između zdravstvenog stanja nacije i egzistencijalnih ekonomskih potreba. To će morati biti svojevrsna igra mačke i miša, smjena oštrijih mjera i ublažavanja istih, s osnovnim ciljem da se COVID-19 ne razbukta i ne uništi naš dobro nagriženi zdravstveni sistem, koji u tom slučaju ne bi mogao prihvatiti sve one s težim simptomima, a što bi sigurno povećalo i broj smrtnih slučajeva. Dakle, osnovni model koji moramo prihvatiti jeste odgovornost nas kao pojedinaca i odgovornost institucija i ljudi koji ih vode, a koji su dobro plaćeni da rade svoj posao”, naglasio je Marjanović.
Govoreći o izolovanom “domaćem soju” koronavirusa u BiH, Marjanović je kazao kako je taj poduhvat višestruko značajan.
“Naučni značaj je da smo postali svjesni koji soj, tačnije, sojevi virusa cirkuliraju u BiH. Praktični značaj je da je taj podatak inkorporiran u svjetsku bazu podataka i kao takav koristi se već u predikcijama učinkovitosti potencijalnih vakcina, a samim tim ćemo moći i pretpostaviti koliko će koja vakcina odgovarati u svojoj primjeni unutar BiH populacije. I na kraju tu je simbolični značaj jer se radom ovih vrijednih mladih ljudi, BiH svrstala u relativno mali broj zemalja koje su isključivo svojim naučnim kapacitetima uspjele izolovati i sekvencirati SARS-CoV 2 virus. Sve u svemu, izuzetno sam sretan što sam imao priliku dati mali doprinos u ovim naučnim zbivanjima”, dodao je Marjanović.
Brz pronalazak vakcine protiv koronavirusa nije nužno najbolje rješenje
O pojavi efikasne vakcine protiv koronavirusa Marjanović je istakao da sve više naučnika “hladnih glava” sugeriše da bi se mogle pojaviti u prvom kvartalu sljedeće godine.
“Ne isključujem mogućnost da se to desi i nešto ranije, ali iskustvo nam govori da najbrža rješenja ne moraju uvijek biti i najbolja. Ovaj podatak nam je bitan iz jednog osnovnog razloga – sve do kreiranja uspješne vakcine i efikasnih terapijskih procedura naš oprez i naša odgovornost moraju biti na najvišem nivou. To je ta nova realnost o kojoj mnogi pričaju”, poručio je.
Pojavom koronavirusa najčešća tema je bila da će on oslabiti u ljetnom periodu, a Marjanović je istakao da ne postoji nijedan dokaz za to te da postoji mnogo indicija da je samo oboljenje u nešto blažoj formi.
Kako je dodao, to se dešava prvenstvenu usljed, kako epidemiolozi i imunolozi često ističu, sezonsko klimatološkog i imunološkog povoljnih perioda, kao i činjenice da sada, barem na našim prostorima, trenutno najviše cirkulira u mladoj populaciji koja ga generacijski “lakše podnosi”.
“Stoga se ne treba zavaravati i dalje je COVID-19 realna opasnost koju treba kontrolisati, ne dozvoliti joj da se razbukta i treba iskoristiti ovaj momenat u pripremanju za jesen i potencijalno, ali i realno, udruženo djelovanje ovoga virusa i sezonskih virusa koji tada intenziviraju svoje aktivnosti. Nauka se već priprema u tom pravcu, jer već priprema testove koji bi u jednoj reakciji mogli precizno odgovoriti da li osoba sa simptomima koji mogu ličiti na COVID-19 ali i na običnu gripu, zaista ima jedno od ova dva oboljenja. Mislim da je bitno razmišljati o obnavljanju ljudskih i drugih resursa naših medicinskih ustanova i pripremanju za znatno povećane aktivnosti u tom periodu, u nadi da do toga ipak neće doći. Dakle, ne treba paničariti ali treba se pripremati i biti oprezan. Određenu dozu optimizma treba nam pobuditi i činjenica da svakoga dana sve bolje upoznajemo ovaj virus, a samim tim sve smo spremniji da se uspješnije borimo protiv njega”, zaključio je Marjanović.
izvor: klix.ba
