Dva mjeseca nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom za trgovce u Federaciji BiH, mišljenja javnosti o ovoj mjeri su podijeljena.
Ekonomski stručnjaci i poduzetnici navode negativne posljedice mjere i ističu da bi pravi efekat imala samo kad bi bila provedena na nivou cijele države.
Dok je dijelu radnika neradna nedjelja donijela olakšanje, za zaposlene u trgovinama koje ostaju otvorene, to znači više posla.
Kupci koji ne žele mijenjati naviku odlaska u kupovinu nedjeljom, putuju do prodajnih objekata u Republici Srpskoj, koji takav zakon nema.
O tome kakvi su efekti entitetskog Zakona o trgovini koji je od 17. decembra prvi put uveo nedjelju kao neradni dan za određene trgovine u FBiH, mahom tržne centre, a omogućio rad pekara, cvjećara, benzinskih pumpi, zanatskih radnji, podijeljena su i mišljenja trgovaca.
Porodica ponovo na okupu
Ankete ranije provedene među radnicima pokazuju da je od oko 1.500 ispitanika, više od 96 posto, tražilo neradnu nedjelju.
Tako su radnici u trgovinama obuhvaćenim mjerom uglavnom zadovoljni. Među njima je Halima Pelko, radnica u sarajevskom supermarketu koji je neradnu nedjelju uveo i prije donošenja zakona.
“Zadovoljna sam što sada mogu taj dan posvetiti svojoj porodici. Konačno se, kao nekada, možemo okupiti na porodičnom ručku”, kazala je.
Pelko, trgovkinja 25 godina, dodaje da su sada “zadovoljni” i članovi njene porodice.
Ekonomski stručnjaci smatraju da se odluka ipak nije pokazala najboljom, navodeći da su pojedini radnici u trgovinama već dobili otkaze zbog pada prometa.
Doktor ekonomskih nauka i federalni zastupnik Admir Čavalić, ekonomista i federalni zastupnik, ističe za Anadolu kako se, nažalost, potvrdilo ono na što je upozoravao posljednje dvije godine, a to je da je određen broj radnika već ostao bez posla.
Groznica subotnje kupovine
“Dobili su otkaze zbog pada prometa, jer se dio prihoda prelio Republiku Srpsku. Krenulo je otvaranje dragstora, u Bihaću imamo jedan ogroman dragstor gdje radnici, ne da odmaraju već nedjeljom rade u dva, u tri ujutro”, kaže Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i federalni zastupnik.
Navodi kako u velikim tržnim centrima, “koji su načelno zatvoreni, možete vidjeti radnike da slažu robu, rade inventure, pripremaju robu za ponedjeljak”. Dodaje da je neradna nedjelja udar i na malu privredu, “prvenstveno na radnje poput mesnica, piljara, trgovina”.
“Novi fenomen je da građani očekivano prebacuju potrošnju na subotu. Tada idu u velike tržne centre i pune kase velikih trgovinskih lanaca”, kaže Čavalić.
Pad prometa i prelijevanje novca u Republici Srpskoj bilježi se u pojedinim lokalnim zajednicama u FBiH.
U Sarajevu se u posljednja dva mjeseca nedjeljom mogu vidjeti veće gužve nego ranije na saobraćajnicama koje vode prema Istočnom Sarajevu, u RS-u, jer građani tamo mogu obaviti kupovati nedjeljom.
Otkazi u Gračanici
Gračanica je među općinama u kojima suzbog pada prometa u nekoliko poslovnih objekata radnici dobili otkaze, tvrdi Mirsad Helić.
“Nekoliko radnika ostalo je bez posla u par trgovačkih objekata, mislim da još nemamo prave efekte od neradne nedelje, oni će doći sa proljećem”, kaže Helić, koji je predsjednik Udruženja poslodavaca i samostalnih privrednika Gračanica.
Ističe kako je Zakon o unutrašnjoj trgovini dobar, kritikujući pritom član o zabrani rada nedjeljom. Smatra da to “može biti dobro rješenje tek ukoliko se bude primjenjivalo na teritoriji cijele BiH”.
“Promet i PDV će se preliti u rubne opštine u RS-u , što je slučaj i u Gračanici, gdje sada dio kupaca potrebe zadovoljava u susjednim općinama Petrovo i Doboj. Samim tim sredstva predviđena od PDV-a po mjestu potrošnje se neće vraćati u opštinske budžete”, kaže Helić.
Čavalić se slaže da bi stanje bilo “normalnije” da se mjera odnosi na cijelu državu i dodaje da bi i tada bila potrebna adaptacija.
Smatra da je ova odluka od samog početka diskriminatorna: “Jer zašto izdvajati pekare, cvjećare, benzinske pumpe, kafiće ili kladionice, a ne omogućiti rad trgovinama gdje kupujemo dječje pelene, dječju hranu i ostale životne potrepštine.”
Benzinske pumpe
Neradna nedjelja donijela je skok u prometu na benzinskim pumpama. A mnoge od njih već uvode nove proizvode, kako bi zadovoljile sve veći broj kupaca nedjeljom.
“Pošto danas ne radi ništa, svi dolaze na pumpe. Kolege na kasama rade bez prestanka. Malo je napornije raditi”, kaže Faris, radnik na pumpi u sarajevskom naselju Čengić Vila.
Na pitanje da li se osjeća diskriminisano zbog činjenice da su benzinske pumpe izuzete od neradne nedjelje, odgovara: “Možda malo, ali važno je da imam slobodan dan. Jedino je sada nedjeljom zbog velikih gužvi napornije raditi.”
Primjer Orašja i Tuzle
Zakonsku mogućnost izuzeća od neradne nedjelje za lokalne zajednice prva je iskoristila Općina Orašje.
U zahtjevu su naveli kako Orašje ima specifičan geografski položaj unutar FBiH – graniči s RS-om, Brčko distriktom i Republikom Hrvatskom.
Izuzeće je odobreno 19. decembra, iako je resorno federalnio ministarstvo pet dana kasnije donijelo uredbu o primjeni člana zakona o izuzeću, što je pokrenulo dodatne rasprave, a brojne lokalne zajednice traže ili najavljuju da će zatražiti izuzeće.
Tuzlanski kanton, najmnogoljudniji u Federaciji BiH, također razmatra opciju slanja zahtjeva za izuzeće trgovina od neradne nedjelje.
Čavalić ističe kako je to diskriminatorno i da Vlada FBiH, nakon ovog, ne bi smjela odbiti nijedan zahtjev za izuzeće: “Krajina može kazati da joj dolazi dijaspora, što objektivno jeste razlog. Sve opštine i gradovi koji se nalaze na entitetskoj liniji mogu tražiti izuzeće, uključujući Sarajevo.”
