Osnovni cilj projekta “Umjetnošću i sportom protiv totalitarizama: Braća Kulenović u borbi protiv fašizma” jeste podizanje svijesti građana Travnika i Bosne i Hercegovine o značaju braće Kulenović, njihovom doprinosu kulturno-umjetničkom, ali i sportskom životu svojih sredina te konačno velikoj žrtvi koju su podnijeli u borbi protiv fašističkih vlasti koje su stupile na vlast tokom Drugog svjetskog rata, izjavio je dr. Dženan Dautović iz Zavičajnog muzeja u Travniku.
U sklopu projekta otkrivena je memorijalna ploča čime je postalo vidljivo prisustvo porodice Kulenović u Travniku.
– Do postavljanja ove memorijalne ploče u Travniku nije postojao niti jedan podsjetnik da je ova važna porodica boravila u gradu ispod Vlašića dobar dio svojih života, a mlađe generacije nisu uopće bile svjesne njihovog postojanja. Dakle, prije svega smo nastojali istaknuti da njihova djela ne smiju biti zaboravljena u ovom vremenu, s nadom da će njihova hrabrost i ustrajnost biti inspiracija i novim naraštajima da, na svoje i nove načine, nastave borbu za slobodu ljudskog roda, odnosno protiv jačanja bilo kakvih apsolutističkih ideologija, koje su po svojoj prirodi antihumanističke i destruktivne – pojašnjava Dautović.
Glavni nosilac projekta je Zavičajni muzej Travnik, u suradnji s Balkanskom mrežom muzeja i Fondacijom “The Headly Trust” te partnerskim muzejima u Bosanskom Petrovcu i Bihaću.
– Prva faza projekta je već odrađena – izrada i svečano otvaranje spomen-ploče braći Kulenović u ulici Varoš te otvaranje izložbe slika Muhameda Kulenovića iz umjetničke zbirke Zavičajnog muzeja Travnik, odnosno izlaganje prigodnog predavanja o značaju porodice Kulenović za bh. historiju. U drugoj fazi projekta predviđeno je da se do kraja godine održi gostovanje izložbe i ovog predavanja u Memorijalnoj biblioteci ‘Skender Kulenović’ u Bosanskom Petrovcu i Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću. Međutim, uslijed trenutne epidemiološke situacije, a u dogovoru s finansijerima projekta, odlučeno je da se ovo gostovanje odloži do proljeća naredne godine, a da se u međuvremenu pristupi restauraciji ramova Muhamedovih slika – dodaje Dautović.
Muhamed – slikar i revolucionar
Javnosti je od trojice braće Kulenovića najpoznatiji književnik Skender, dok Muhamed, koji je završio Likovnu akademiju u Poljskoj i Muzafer, talentovani nogometaš i beogradski student prava ostali su skriveni bh. i regionalnoj javnosti.
– Cijela porodica Kulenović zapravo ima značajno mjesto u historiji naše zemlje. Riječ je o, u svoje vrijeme, jednoj od najvažnijih i najrazgranatijih begovskih porodica u Bosni i Hercegovini. Spomenuta braća kojima je ovaj projekat i posvećen su rođeni u Bosanskom Petrovcu početkom 20. stoljeća. Najstariji brat Muhamed je, kao još maloljetan dječak, pobjegao iz rodne kuće na studij u Akademiji likovnih umjetnosti u Krakowu, s pravom pretpostavljajući da njegova namjera neće naići na odobravanje u još uvijek potpuno konzervativnoj sredini jedne begovske porodice. Akademiju je upisao i na poticaj Jovana Bijelića, još jednog velikog umjetnika rođenog na području Bosanskog Petrovca te tako postao jedan od prvih akademskih slikara iz miljea muslimanskih porodica Bosne i Hercegovine. Po okončanju studija, ostao je u Poljskoj predavati likovnu umjetnost u školama, a uskoro se oženio s Poljakinjom te su mu se rodile prve dvije kćerke – dodaje Dautović.
U međuvremenu, ostatak porodice je prošao kroz teško iskustvo agrarne reforme koja je teško pogodila većinu begovskih porodica te su bili prisiljeni, bez bilo kakvih sredstava da se povuku u Travnik, rodno mjesto majke Hanife, gdje su živjeli na više adresa, često u jako teškim uslovima.
– Kasnije su uspjeli da poprave situaciju i trajno se nastane u ulici Varoš, gdje im se uskoro pridružio i Muhamed, protjeran iz Poljske zbog zagovaranja komunističke ideologije i borbe za prava radničke klase. Muhamed se i u Travniku pokazao kao izvrstan organizator i agitator pa je bio postavljen i za sekretara prvog Mjesnog odbora KPJ u Travniku. Porodicu je izdržavao slikanjem brojnih slika, koje odišu realnošću i preciznošću, a koje su većinom danas izgubljene, sem dijela koji se čuva u Zavičajnom muzeju Travnik i još nekoliko pojedinačnih primjeraka u privatnom vlasništvu ili u drugim ustanovama – pojašnjava Dautović.
Odmah po osnivanju NDH, krajem aprila 1941. godine, Muhamed je s drugim funkcionerima KPJ iz Travnika bio zarobljen i odveden u zatvor Kerestinac kod Zagreba.
– Vrlo brzo se pokazalo da nove vlasti nemaju namjeru da zatvorenike kazne samo zatvorskom kaznom, nego da su tu dovedeni da bi bili likvidirani, pa je došlo do organizacije velikog bijega iz zatvora. Ipak, žandarmerija je bjegunce stigla u Stupničkoj šumi, gdje se zapodjenula neravnopravna borba. Tom prilikom su mnogi, uključujući i Muhameda Kulenovića, izgubili svoje živote – govori Dautović.
Muzafer – talentovani nogometaš
Najmlađi brat Kulenović Muzafer je bio poznat po svojim sportskim postignućima, kao jedan od talentiranijih nogometaša svoje generacije. U svemu se ugledao na svog starijeg brata pa tako i u svjetonazoru.
– Rat ga je zatekao na studiju prava u Beogradu, gdje se odmah uključio u rad Pokreta otpora Nedićevskoj pronacističkoj vlasti, povezujući ilegalce u gradu sa Kosmajskim partizanskim odredom. U strahu da ne izda cijeli lanac ilegalaca iz Beograda, čak su partijske vlasti naredile njegovo smaknuće, no, u tome ih je pristigao Gestapo i lokalna policija. Muzafer je uhapšen polovinom novembra 1942. godine, pored svih saslušanja nije odao niti jedno ime svojih kolega, te je otpremljen u logor Banjica u Zemunu, gdje je odmah strijeljan – objašnjava Dautović.
Izazov koji se nameće današnjim generacijama jeste kako afirmirati vrijednosti za koje su se zalagala braća Kulenovići danas u bh. društvu.
– Muhamed, Skender i Muzafer su se borili za ravnopravno društvo, u kojem se ničija prava i slobode neće ugrožavati te u kojem neće biti izrabljivanja i eksploatacije većine od strane povlaštene manjine. U njihovo vrijeme, to su mogli ostvariti kroz ideje socijalizma/komunizma, a glavne neprijatelje su imali u potpuno otvorenim ideologijama fašizma i nacizma. U današnjem vremenu, ideologije su sakrivenije, manje otvorene, no, jednako prisutne, tako da se mora pristupiti otporu protiv njihovog širenja na načine prikladne modernom vremenu, a jedan od njih svakako je i održavanje sjećanja na one koji se nisu plašili da žrtvuju i najdragocjenije što imaju, svoje živote, u toj borbi. Braća Kulenović su reprezentativan i svijetao primjer te borbe i naš zadatak mora biti da ne dopustimo da sjećanje na njih nestane, jer bismo time doprinijeli pobjedi ideologija protiv kojih su oni ustali – zaključuje Dženan Dautović.
