Category: Istaknute vijesti

Vlada Srednjobosankog kantona utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog budžeta za 2021. godinu, u iznosu od oko 217 miliona maraka, koji je, unatoč padu javnih prihoda, ocijenjen stabilizirajućim.

Kako je rečeno na sjednici, u odnosu na ranije utvrđeni nacrt budžeta, napravljena je preraspodjela na prihodovnoj strani, s obzirom na to da su iz federalnog Ministarstva finansija dostavljene projekcije, koje ukazuju na pad javnih prihoda za oko 7,7 miliona maraka.

Ministrica finansija Mirjana Plavčić (HDZ BiH) izjavila je da se s padom prihoda suočavaju svi nivoi vlasti, te da se, u tom kontekstu, čeka i na novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Naglasila je da očekuje kako će, uz dodatna sredstva sa viših nivoa, planirani budžet omogućiti finansiranje najvažnijih, ustavnih obaveza SBK/KSB.

– Zahvaljujući racionalnom ponašanju svih nas, možemo “preživjeti” prvi kvartal iduće godine, i u slučaju pada prihoda. Dakle, imamo još prostora od tri-četiri mjeseca da izmirujemo sve obaveze u zakonskom roku, a to se prije svega odnosi na plate i naknade zaposlenih i materijalne troškove. U uslovima pada prihoda uspjeli smo do daljnjeg zadržati osnovicu za obračun plata, te broj zaposlenih, čije povećanje nije planirano – izjavila je Plavčić, dodavši da je Prijedlogom budžeta predviđeno sedam miliona maraka više za zdravstveni sektor.

Na upit novinara da prokomentariše činjenicu da transferi za podršku privredi iznose tri miliona maraka, te da su, u odnosu na 2020. godinu, umanjeni za dva miliona, Plavčić je izjavila da, iako nedovoljan, ovaj iznos “predstavlja znak dobre volje Kantona da dijeli sudbinu privrede“.

– Istina, manje je novca na tim transferima i to nije dovoljno za oporavak privrede. Međutim, mjere za stabilizovanje privrede moraju ići od državnog i federalnog nivoa, a u svemu tome je kantonalni nivo manje bitan. Naravno, tu je naša obaveza da, u slučaju povoljnih kretanja javnih prihoda, te transfera sa viših nivoa vlasti, ovu stavku još jednom razmotrimo – naglasila je ona.

Premijer SBK/KSB Tahir Lendo ocijenio je najbitnijim da nije došlo do umanjenja prava i redoslijeda u isplatama, kad su u pitanju korisnici budžeta.

– To je za nas temeljno, da zadržimo ekonomsku, političku i svaku drugu stabilnost i da možemo spremno dočekati sve izazove – dodao je Lendo.

Upitan o stanju na tržištu rada i u realnom sektoru, Lendo je odgovorio kako je i dalje prisutan pad poslovne aktivnosti, ali da se od 1. juna bilježi rast zaposlenih.

– Ohrabruje činjenica da se naši privrednici, ipak, drže i nadam se da ćemo zadržati takav trend. Vraćamo se na onu brojku od 51.500 zaposlenih, te oko 34.000 nezaposlenih, iako ona još nije dovedena na optimalnu vrijednost – istakao je Lendo.

Vlada SBK/KSB na sjednici je, između ostalog, usvojila Nacrt izmjena i dopuna Regulacionog plana od 2005. do 2025. godine, te Finansijski plan kantonalnog Zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu.

FENA/Agencija DAN

Uzimajući u obzir da je neposredno poslije lokalnih izbora u Jajcu potencijalni investitor, kompanija Bosnia Green Energy Project d.o.o., uputila inicijativu Općinskom vijeću Jajce za očitovanje o njihovom zahtjevu (davanje suglasnosti za dobivanje koncesije) za izgradnju dvije mini hidroelektrane u Jajcu (lokalitet: Elektrobosna i Pijavice), kao i veliko negodovanje građana Jajca zbog ove inicijative, a u svezi čega je pokrenuto i potpisivanje peticije kako bi se ova inicijativa zaustavila, JU „Agencija za kulturno-povijesnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, kao javna ustanova osnovana s ciljem zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa našeg grada, tim povodom daje sljedeće priopćenje za javnost:

Općina Jajce u svojim dugoročnim strategijama razvoja namjerava snažno potaknuti razvoj turizma u Jajcu, kao najperspektivnije grane gospodarstva, upravo iz razloga što raspolažemo velikim kulturnim i prirodnim ljepotama, koje uz minimalna ulaganje možemo staviti u funkciju razvoja turizma.

Svako narušavanje prirodnog ambijenta, a posebno područja Plivskih jezera, značajno će umanjiti naše potencijale i dugoročno nanijeti veliku štetu turizmu.

Na području Jajca već postoje dvije hidroelektrane građene prije više od 60 godina, od kojih jedna crpi vodu iz Velikog plivskog jezera. Njena gradnja nanijela je neprocjenjivu štetu Plivskim jezerima, toku rijeke plive, kao i vodopadu. To, na žalost, ne možemo promijeniti, ali možemo inzistirati na tome da se zaustavi daljnja devastacija prirode. U tom smislu, trebali bi postaviti i određene uvjete Elektroprivredi HZ HB kako bi se zašitio biljni i životinjski svijet u našim jezerima i rijekama, ali i zdravlje građana.

Važno je napomenuti i da općina Jajce zadnjih 15-tak godina prima naknadu za korištenje vodnih resursa, koja se kreće oko 4 milijuna KM godišnje, te da po ugovoru dio tih sredstava treba biti iskorišten za uređenje jezera i rijeka.

Smatramo da ne postoji opravdanost za izgradnju dodatnih industrijskih objekata, koji bi mogli još više ugroziti Plivska jezera, najveća prirodna jezera u BiH.

Osim toga, Plivska jezera su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine kao „Kulturni-krajolik – Plivska jezera s kompleksom mlinova na Plivi kod Jajca“ i samim time uživaju najveću zaštitu naše države. Eventualno korištenje prirodne baštine na ovakav način u suprotnosti je s planskim dokumentima općine Jajce, Kantona i Federacije BiH, jer se Plivska jezera identificiraju kao značajna prirodna i kulturna baština Bosne i Hercegovine.

Važno je spomenuti i da Plivska jezera trpe štetu uzrokovanu nelegalnom gradnjom, ispuštanjem otpadnih voda u jezera, kao i nekontroliranim razvojem turističke infrastrukture. Stoga smatramom da je krajnje vrijeme da se proces neodrživog eksploatiranja  Plivskih jezera i same rijeke Plive spriječi, te donesu odgovarajuće mjere za očuvanje jednog od najznačajnijih hidroloških objekata u našoj zemlji.

Želimo izvijestiti zainteresiranu javnost da je Agencija krajem 2019. godine, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša, pokrenula pripremne aktivnosti za izradu „Plana upravljanja Plivskim jezerima“. Radi se o složenom i skupom projektu, ali isto tako iznimno važnom za naš grad.

Upravo će ovaj dokument identificirati nivo ugroženosti prirodnih sistema, kao i ponovni izračun biološkog minimuma, te prijedlog mjera za održivo upravljanje Plivskim jezerima. Plan upravljanja je osnovi dokument koji će biti upućen nadležnom ministarstvu s ciljem zaštite slivnog područja Plivskih jezera prema IUCN kategorizaciji kao Nacionalnog parka, Spomenika prirode ili Zaštićenog pejzaža.

Svi mi, građani Jajca, trebamo jasno kazati da nismo protiv investicija u našem gradu i otvaranja novih radnih mjesta, ali isto tako trebamo poslati nedvosmislenu poruku da je zaštita naše kulturno-povijesne i prirodne baštine na prvom mjestu.

Stoga, u potpunosti podržavamo inicijative građana, nevladinih organizacija i medija, koje javni interes stavljaju ispred privatnog interesa

Vlada SBK je usvojila Zapisnik sa 62. sjednice.

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova je predložilo, a Vlada SBK utvrdila Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana Srednjobosanskog kantona za period 2005. – 2025. godina. Izrada izmjena i dopuna Prostornog plana SBK 2005 – 2025 uslovljena je nizom prethodnih aktivnosti vezanih za izradu i praćenje stanja prostornog razvoja: Naime, Prostorni plan SBK 2005-2025 godina, uz Odluku o provođenju Prostornog plana SBK, je prvi strateški i razvojni planski dokument za područje SBK, koji kao sintezni dokument objedinjuje dostignuta saznanja o prostoru i generiše njegovo racionalno korištenje. Cilj njegove primjene je obezbjeđivanje privrednog i društvenog razvoja SBK, optimalne organizacije prostora, harmoničnog korištenja, svrsishodne namjene i maksimalne zaštite prostora. Prostorni plan SBK je bio dobra osnova za izradu razvojne prostorno – planske dokumentacije općinskog nivoa, te su u periodu njegove desetogodišnje primjene urađeni svi prostorni planovi općinskog nivoa (osim za općinu Bugojno), a većina općina je završila ili započela i njihove izmjene i dopune.

Na prijedlog Ministarstva finansija, Vlada SBK je utvrdila Prijedlog Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2021. godinu i Prijedlog Zakona o izvršenju Budžeta SBK za 2021. godine. Budžet Srednjobosanskog kantona za 2021. godinu temelji se na projekciji kantonalnih prihoda koji se očekuju za finansiranje javne potrošnje u toku naredne godine, a na temelju projiciranih makroekonomskih pokazatelja i postojećih poreznih politika. Temelj za izradu Budžeta Kantona je Dokument okvirnog budžeta 2021. – 2023. godina, koji je usvojila Vlada SBK na 48. sjednici, održanoj 9. jula 2020. godine. Budžet Srednjobosanskog kantona za 2021. godinu planiran je u ukupnom iznosu od 217.545.330 KM, i u odnosu na nacrt Budžeta, veći je za iznos od 1.138.673 KM.

Vlada SBK je usvojila i slijedeće finansijske planove:
– Finansijski plan Zavoda za zdravstveno osiguranje SBK za 2021. godinu, ovim planom utvrđuju se prihodi i primici, kao i rashodi i izdaci i način izvršavanja Finansijskog plana u periodu 1. januara do 31. decembra 2021 godine, u iznosu od 119.000.000.00 KM.
– Finansijski plan Kantonalne direkcije za puteve SBK za 2021. godinu, ovim planom uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka te način izvršavanja (trošenja), te izmjene i dopune finansijskog plana. Finansijski plan Kantonalne direkcije za puteve SBK se sastoji od prihoda i primitaka sa prenesenim neutrošenim sredstvima u iznosu od 13.489.950,00 KM.

Usvojen je i Godišnji izvještaj o razvoju sa pregledom provedbe Strategije razvoja Srednjobosanskog kantona za 2019. godinu. Izvještaj o razvoju sa pregledom provedbe Strategije razvoja SBK 2016.-2020. godina za 2019. godinu pripremljen je prema Programu rada Ureda za 2019. godinu, a u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH. Izvještaj se sastoji od dva dijela koja zajednički čine jednu cjelinu i omogućuju praćenje razvojnih trendova i stepen provedbe strategije: I dio prati osnovne makroekonomske pokazatelje razvijenosti SBK te ukazuje na stepen razvijenosti SBK i II dio predstavlja stepen implementacije provedbe strateških ciljeva, prioriteta i definisanih mjera, odnosno projekata i aktivnosti iz Strategije razvoja, sa naglaskom na prioritetne i strateške ciljeve, a na prijedlog Ureda za evropske integracije, fondove, odnose s javnošću i kvalitet prema međunarodnom standardnu.
Prilikom izrade izvještaja proveden je niz aktivnosti prikupljanja podataka, koji se prvenstveno zasniva na relevantnim statističkim podacima objavljenim od strane Federalnog zavoda za statistiku, Federalnog zavoda za programiranje razvoja, te izvještajima o radu ministarstava SBK.
Ovaj Izvještaj je urađen uz podršku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja zajednički projekat Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP).

Donesena je i Odluka o izvršenju neplaniranih sredstava u Budžetu Srednjobosanskog kantona za 2020. godinu. Odlukom se dopušta izvršenje ostvarenih vlastiti prihoda, u iznosu od 2.000,00 KM, Srednjoj školi “Novi Travnik“, Novi Travnik, neplaniranih u Budžetu SBK za 2020. godinu. Sredstava iz ove Odluke dodjeljuju se Srednjoj školi “ Novi Travnik“, Novi Travnik, za nabavku opreme, a na prijedlog Ministarstva finansija.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je predložilo, a Vlada SBK donijela Odluku o izdvajanju dijela sredstava za provođenje Programa i kriterija utroška sredstava iz Budžeta Srednjobosanskog kantona s pozicije Transfer za naknadu štete koju počini zaštićena divljač. Iz Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2020. godinu izdvaja se iznos od 2.950,00 KM radi provođenja Programa i kriterija utroška sredstava iz Budžeta SBK. Sredstva iz ove Odluke će biti utrošena za naknadu štete koju počini lovostajem zaštićena divljač-vuk i isplatit će se na ime Paškal (Ilije) Vicić, općina Fojnica.

Vlada SBK je na prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne politike donijela slijedeće odluke:
– Odluka o izdvajanju sredstava Budžeta SBK za 2020. godinu Hrvatskoj bolnici Dr. fra Mato Nikolić Nova Bila. Iz sredstava Budžeta SBK za 2020. godinu Tekuće rezerve Vlade Kantona izdvajaju se sredstva u iznosu od 60.000,00 KM Hrvatskoj bolnici Dr. fra Mato Nikolić Nova Bila, na ime nabavke respiratora neophodnih za borbu protiv pandemije COVID-19. Sredstva iz ove odluke uplatit će se na žiro račun Hrvatske bolnice Dr. fra Mato Nikolić Nova.
– Odluka o izdvajanju sredstava Budžeta SBK za 2020. godinu JU bolnici Travnik. Iz sredstava Budžeta SBK za 2020. godinu Tekuće rezerve Vlade Kantona izdvajaju se sredstva u iznosu od 60.000,00 KM JU bolnici Travnik, na ime nabavke respiratora neophodnih za borbu protiv pandemije COVID-19. Sredstva iz ove odluke uplatit će se na žiro račun JU bolnice Travnik.

Donesena je i Odluka o davanju saglasnosti pokretanje postupka javne nabavke, za OŠ „Kiseljak 1“, predmet nabavke su građevinski radovi, procijenjena vrijednost nabavke bez PDV-a iznosi 94.017,00 KM, a na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta

Vlada SBK je dala pozitivno mišljenje na Inicijativu za zaključivanje Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Danske o socijalnom osiguranju, a na prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne politike.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta je predložilo, a Vlada SBK dala slijedeće saglasnosti:
– Saglasnost direktorima OŠ Nova Bila, SŠ Travnik – Nova Bila, OŠ „Vitez“, JU OŠ „Vitez“, SŠ „Vitez“ i MSŠ „Vitez“ za potpisivanje Anexa Ugovora na postojeće Ugovore o nabavci i isporuci toplinske energije s „VG Monting“ d.o.o Vitez do okončanja postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača za davanje usluga grijanja.
– Saglasnost za pokretanje procedure javne nabavke za niže potrošačke jedinice kako slijedi:
– Srednja škola “Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak, nabavka radijatora i zamjena dotrajale toplovodne instalacije vrijednost 4.150,00 KM bez PDV-a. Sredstva su osigurana Odlukom Vlade iz sredstava za kapitalna ulaganja.
– Osnovna škola „Jajce“ Kruščica, nabavka informatičke opreme- vrijednost 4.000,00 KM s PDV-om. Radovi na izgradnji mokrih čvorova u PŠ Kuprešani- vrijednost 7.000,00 KM sa PDV-om. Sredstva su osigurana donacijom.
– Osnovna škola „Dr.Boris Ćorić“ Kreševo, nabavka informatičke opreme- procijenjena vrijednost 3.021,60 KM. Sredstva su osigurana donacijom Republike Hrvatske.
– OŠ „ Dubravica“ Vitez-Preočica- Nabavka školskog namještaja- procijenjena vrijednost 6.000,00 KM i nabavka elektronske opreme- procijenjena vrijednost 6.000,00 KM.

Ministarstvo privrede je predložilo, a Vlada SBK primila k znanju Informaciju o radu na crnu u SBK i usvojila Prijedlog mjera za suzbijanje „rada na crno“, više informacija možete dobiti u Ministarstvu privrede.

Usvojeni su i slijedeći izvještaji:
– Izvještaj o utrošku sredstava za materijalne troškove za period 1.1. do 30.9.2020. godine, na prijedlog Ministarstva financija
– Izvještaj o rezultatima korištenja radara za period jul – septembar 2020. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova
– Izvještaji o radi inspekcija za prvu sjednicu u mjesecu decembar 2020. godine
– Izvještaji o realizaciji zaključaka Vlade za prvu sjednicu u mjesecu decembar 2020. godine

Ured za evropske integracije,
fondove, odnose s javnošću
i kvalitet prema međunarodnom standardu

Vlada SBK na danas održanoj sjednici usvojila je prijedlog Budžeta za narednu godinu. Uz tu tačku, javnost su interesirale brojke koje se tiču zaposlenja, a na to pitanje odgovorio je Premijer Vlade SBK, Tahir Lendo.

”Vlada je danas usvojila prijedlog Budžeta za 2021. godinu i to daje garancije da ćemo kao budžetski korisnici spremno ući u narednu godinu. Ono što sam naglasio i na Vladi je to da je jako bitno da nismo umanjili ni prava ni tokove kada su korisnici budžeta u pitanju. To je za nas temeljno, da zadržimo ekonomsku, političku i svaku drugu stabilnost. Mi i za narednu godinu planiramo značajna sredstva za pomoć privredi od gotovo 3 miliona KM. Po izvještajima Službe za zapošljavanje SBK/KSB desio se očekivani pad poslovne aktivnosti, koji je svugdje prisutan, kao i kod nas. Naši se izvoznici još uvijek dobro drže, imamo problema u niskoakumulativnim granama kao što su tekstil, obuća i koža. Od prvog juna nismo imali pad broja zaposlenih i nadam se da ćemo trend nastaviti. Trenutno imamo oko 51.000 zaposlenih, a oko 33-34 hiljade nezaposlenih. Imali smo pad u uslužnim djelatnostima i turizmu, i ta brojka još nije dovedena na optimalnu vrijednost i tu će sigurno biti još problema” riječi su premijera Lende.

Agencija DAN