“Moja djeca su trenutno u većim razredima i poprilično su samostalna, ali ta samostalnost je trenutno veliki izazov za mene kao roditelja prvenstveno jer ne možemo stalno biti sa djecom. S druge strane, djeca su se navikla na razne načine snalaziti pa onda ne znate šta je to stvarno što će naučiti. Iskreno, kao roditelj bih više voljela da su djeca u školi jer mislim da tu mogu pokazati i usvojiti više znanja i mogućnosti te se iskazati što će nastavnici i pedagozi prepoznati, zatim tu je i socijalizacija i prijateljstvo jer škola nije samo učenje već je i odgoj. Međutim, epidemiološka situacija naređuje drugačije i vrlo hrabro bi bilo od mene da kažem da sva djeca moraju ići u školu, ali dugoročno gledano nešto će se morati uraditi da se spase generacije. Ovo će posebno pogoditi disfunkcionalne porodice koje se već bore s određenim problemima”, navela je Parla.
Reforma obrazovanja je nužna
Kako dalje navodi, stvarni problem predstavlja to što se nije desila reforma obrazovanja u KS, a posljednja istraživanja ukazuju na to da je ona neophodna.
“Nažalost, ono što se započne ne završi se i onda iz godine u godinu ulazimo u problem i kao takvi ušli smo i u pandemiju. To je dovelo do toga da imamo online nastavu što je i dobro s obzirom na to da pojedini kantoni nemaju tu mogućnost već nastavnici djecu putem Vibera podučavaju. Međutim, ono na šta smo od početka ukazivali jeste da bi se nastavni programi trebali poprilično rasteretiti, zatim na tehnološku opremljenost djece jer još imamo onu koja nisu u tom smislu spremna, a očekuje se od njih da učestvuju u online nastavi kao i svi ostali. Također, metode rada nastavnika još nisu u određenim segmentima ujednačene ni u jednoj školi, a ne u jednom kantonu pa se samim time susrećemo da se jedan predmet izučava više u jednoj školi, a u drugoj manje”, pojasnila je Parla.
Kako je kazala, roditelji su tražili od nadležnih izmjene Pravilnika jer nije više riječ o ocjeni već o napretku i vrednovanju djece.
“To se nikad nije desilo i sada smo dobili određene smjernice da djeca moraju biti jedan na jedan sa nastavnikom i da kroz predmete koji zahtjevaju veća objašnjenja nastavnici budu bliže djeci putem kamere, ali to su neki vrlo mali pomaci koji ne rezultiraju prevelikim znanjem i vjerujem da su toga svjesni i nastavnici. Dakle, mi iz online sistema ne možemo očekivati velike vještine učenika jer se rijetko kada nastavnik ima priliku posvetiti svakom djetetu posebno i to je loše jer su roditelji prinuđeni objašnjavati djeci. Iako većina roditelja raspolaže dobrom količinom znanja, ne zna ga prenijeti kao nastavnik i tu je veliki problem. A osim svega toga, mentalno zdravlje djece će biti veoma upitno jer su osim online školovanja veći dio vremena proveli zatvoreni u kućama, a njima je u ovoj dobi najpotrebnija socijalizacija”, naglasila je Parla.
Nisu analizirane manjkavosti učenja na daljinu
Namir Ibrahimović, direktor OŠ “Safvet-beg Bašagić” i voditelj obrazovne reforme u KS nam je kazao da uopće nisu analizirane manjkavosti učenja na daljinu u koje spada i online te dodao da o toj temi dosad ne postoji nijedno ozbiljno istraživanje.
“Učenje na daljinu ovisi o entuzijazmu i trudu pojedinih nastavnika, ali ne postoji nikakvo sistemski osmišljeno podučavanje putem online platformi. To je bila neka vrsta nužnog zla u datom trenutku u kojem morate poslati učenike kući i pronaći način kako da do njih dođete. To se ne događa na isti način širom BiH, nemaju svi učenici preduslove da bi to uradili na kvalitetan način i imajući to u vidu mislim da će čak i ono što nudi obrazovni sistem u BiH biti u puno manjem kapacitetu dato učenicima i oni će imati dosta propuštenog znanja, ali i izgradnje sebe kao ličnosti unutar odgojno-obrazovne ustanove”, dodao je.
Niži razredi u našoj državi pohađaju kombinovani model nastave koji podrazumijeva sedmicu odlaska u školu, pa onda sedmicu online nastave. Iako ovaj koncept za te uzraste može biti zbunjujući, Ibrahimović naglašava da je taj način izvođenja nastave dao određenu nadu nastavnicima.
“Učitelji koji rade u OŠ ‘Safvet-beg Bašagić’ su presretni da učenici dolaze pa barem to bilo u ovom kombinovanom modelu nego da se isključivo viđaju putem online platformi. S druge strane, nastavno osoblje je prepušteno samo sebi ili školama te se i oni snalaze na različite načine, najčešće koristeći vlastite uređaje, zatim, rade u okruženjima u kojima oni možda nemaju idealne uslove jer većina imaju vlastitu djecu koja su također na online školovanju u nekoj drugoj školi. Osim toga, pandemija je zaista pokazala da se značajno mora ulagati u digitalnu pismenost nastavnika kako se ne bi suočavali barem sa takvim izazovima kada dođe ovakva situacija”, pojasnio je.
Obrazovanje van ustanova ima i ekonomske posljedice
Govoreći o mijenjanju kurikuluma (nastavni plan i program) u školama, Ibrahimović je naglasio da je taj proces usporila pandemija. Osim toga, kako je dodao, pred pandemiju je došlo do promjene vlasti u KS te je trebalo vremena da se novi ministar i Vlada upoznaju s tim.
“Osim toga, pojavila se pandemija i preko stotinu nastavnika koji rade na izradi predmetnih kurikuluma su morali predavati u online okruženju. Međutim, sada se taj posao privodi kraju gdje je između 10 i 15 kurikuluma u završnoj fazi, a oni podrazumijevaju šest poglavlja i većina ih je došla do tog zadnjeg koji podrazumijeva vrednovanje i nadam se da ćemo do kraja decembra imati taj nacrt dokumenta i da ih krajem januara objavimo i stavimo u javnu raspravu. Dok oni ne zažive unutar redovne nastave vrlo je teško prebacivati ih u tok pandemije, to bi bila još jedna novina koja bi se očekivala za nastavnike, ali mi kao društvo moramo biti spremni da se mijenjaju okruženja u kojima se školuje i da se ulaže u nastavnike”, naglasio je Ibrahimović.
Profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dženana Husremović je govoreći o očuvanju mentalnog zdravlja djece i poboljšanja njihovih vještina iznijela podatak koji ukazuje na to da će online školovanje dovesti i do ogromnih ekonomskih gubitaka.
“U izvještaju koje je 2020. godine OSCE objavio i kojeg su uradili dvojica stručnjaka, a vezano je za predikciju ekonomskih gubitaka koje ćemo mi imati. Tako su predvidjeli da će se u narednom periodu samo zbog prestanka odlaska u obrazovne ustanove u ljetnom semestru izgubiti desetine trilijardi dolara samo zbog gubitka vještina koje su ljudi trebali steći, a nisu”, zaključila je Husremović.
