Category: Istaknute vijesti

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine danas su testirale obnovljenu željezničku prugu u Jablanici.

Između ostalog, testiran je i most preko kojeg su postavljene šine, a koji je sagradila kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret. Cengiz je donirao ove radove Vladi FBiH, odnosno Željeznicama FBiH, nakon što je željeznička pruga na pojedinim lokacijama gotovo potpuno uništena u oktobarskim poplavama na području Jablanice.

Test opterećenja mosta je uspješno prošao danas, potvrđeno je Faktoru. Teretni i putnički vozovi redovno će i na ovoj dionici početi saobraćati najvjerovatnije od naredne sedmice nakon što bude izdata upotrebna dozvola.

Cengiz Insaat je okončao radove u očekivanom roku, tako da od petka njihove mašine i radnici više nisu na tom gradilištu.

Iako je krajem prošle godine objavljena informacija da je stupila na snagu zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima u Federaciji, u većini tih objekata puši se kao i prije. Razlike gotovo da i nema, osim jednog broja iznimki. I oni objekti koji su odvojili jedan dio kao pušačku zonu, taj dio uglavnom nisu fizički ogradili, nisu se pridržavali prostornih ograničenja propisanih pravilnikom (maksimalno 20 posto površine objekta) niti su uveli adekvatnu ventilaciju.

U to se može uvjeriti svatko tko obiđe nekoliko kafića ili restorana. Razlog za to je jasan, a to je da još nije počela naplata novčanih kazni, piše biznisinfo.ba. Naime, novim zakonom pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, a sredinom prošle godine donesen je pravilnik o iznimkama od ovog zakona kojim su tretirani i ugostiteljski objekti. Rok za prilagodbu tom pravilniku istekao je 13. prosinca 2024. godine, kada su mediji objavili da je došao kraj pušenju u kafićima. No, to zapravo nije bio kraj jer je ostavljen još jedan rok od dodatnih pola godine.

Naime, u tom razdoblju od šest mjeseci inspektori će “obilaziti navedene objekte i upozoravati vlasnike koji nisu ispunili uvjete propisane pravilnikom”. Dakle, novčane kazne inspekcija će početi naplaćivati od 13. lipnja 2025. godine. Nije jasno zbog čega je bio potreban ovaj rok od šest mjeseci “upozoravanja” kada je već prije toga bio isti rok koji je ostavljen za prilagodbu ovom pravilniku. Ono što je jasno jest da ovo “upozoravanje” nema nikakvih učinaka na vlasnike ugostiteljskih objekata

Osim toga, čak i ako i kada zaista počne naplata kazni, pušenje će se nastaviti u većem broj kafića. Naime, pravilnikom je propisano da u objektima manjim od 50 m2 u kojima se isključivo poslužuje piće, a tu spada veliki broj kafića, vlasnik odnosno korisnik objekta može cjelokupan prostor odrediti kao pušački.

U ugostiteljskim objektima većim od 50 m2 vlasnik odnosno korisnik objekta, može uspostaviti posebnu prostoriju za pušenje koja ne smije biti manja od 10 m2 niti zauzimati više od 20 posto ukupne površine uslužnog prostora.

Kompanija „Euro Asfalt“ zatražila je od Ministarstva privrede BPK Goražde izdavanje prethodne vodne saglasnosti za snabdijevanje vodom i ispuštanje otpadnih voda za potrebe privremenih objekata za proizvodnju betona i smještaj radnika u Hrenovici i Podhranjenu. Radi se o lokacijama na sjevernom i južnom portalu gradilišta gotovo 5,5 kilometara dugog tunela Hranjen. U Kantonalnom ministarstvu privrede pojašnjavaju da su radovi na probijanju tunela i izgradnji primarne i sekundarne betonske obloge u glavnoj i servisnoj cijevi tunela intenzivirani.

Južna strana

– Zatražena je i lokacija za odlaganje materijala iz tunela, jer pojačan je intenzitet radova i postojeća deponija brzo se puni, pa bi u roku od tri mjeseca trebalo obezbijediti novu lokaciju za još nekih 300.000 kubika. Ta lokacija treba biti na udaljenosti do tri kilometra s južne strane – kazao je za „Avaz“ ministar privrede BPK Goražde Zijad Briga.

On očekuje sastanak u JP „Autoceste FBiH“ na kojem bi se dogovorilo da uporedo s izgradnjom tunela počne i izgradnja brze ceste Hrenovica – tunel Hranjen – Goražde. U „Autocestama FBiH“ kažu da, s obzirom na složenost projekta, a koji je podrazumijevao završetak procesa eksproprijacije, ishodovanja potrebnih saglasnosti i dozvola od nadležnih institucija i ministarstava, te odabir izvođača i nadzora radova, ovaj projekt ne zavisi isključivo od ovog javnog preduzeća.

– Projektna dokumentacija za projekt brze ceste Hrenovica – Goražde, u sklopu koje se nalazi i tunel Hranjen, u potpunosti je završena. Trenutno se provode aktivnosti na probijanju tunela Hranjen, iskopu glavne i servisne tunelske cijevi u dužini od 2.859 metara ili 51,48 posto. Izvršena je izrada sekundarne obloge u glavnoj tunelskoj cijevi u dužini od 1.568 metara ili 28,20 posto – navode iz “Autocesta FBiH”.

Sekundarna obloga

Zaključno sa 31. decembrom 2024. godine u izgradnju tunela do sada je utrošeno 124.923.741 KM bez PDV-a, dok je nadzor nad izvedenim radovima koštao 5.040.646 KM bez PDV-a.

– Za postupak eksproprijacije je utrošeno 3.010.729 KM bez PDV-a. Ovim ugovorom je definirano konačno probijanje tunela Hranjen i dio izrade sekundarne obloge glavne tunelske cijevi. Rok za završetak radova po ovom ugovoru je mart 2027. godine – kazali su nam u “ Autocesta FBiH”.

Goražde – Sarajevo za 45 minuta

Glavni projekti za dionice brze ceste, koje tunel trebaju povezati s Goraždem, odnosno Hrenovicom i Pračom, završeni su i revidirani, a u toku su postupci dobivanja potrebnih saglasnosti i eksproprijacije zemljišta. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja historijski projekt za Goražde, jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara, a s obzirom na kvalitet nove trase, vožnja između Sarajeva i Goražda će trajati 45 minuta, umjesto dosadašnjih sat i po.

avaz

Federalno ministarstvo trgovine je, uz podršku projekta ”EU za civilno društvo”, organiziralo dvodnevni sastanak radne grupe.

Federalno ministarstvo trgovine je, uz podršku projekta ”EU za civilno društvo”, organiziralo dvodnevni sastanak radne grupe za izradu zakona o e-trgovini, a kako je najavio federalni ministar trgovine Amir Hasičević zakon bi se u parlamentarnoj proceduri trebao naći krajem ožujka odnosno početkom travnja.

Istaknuo je kako su na tragu dobrog zakonskog rješenja koje za cilj ima smanjiti sivo tržište, te zaštititi potrošače i poštene trgovce.

”U vrijeme ekspanzije e-trgovine i pojave međunarodnih platformi na bh. tržištu, ukazala se potreba da utvrdimo pravila za odvijanje e-trgovine, kontrolu, ali i da propišemo sankcije za prekršitelje. Cilj nam je smanjiti sivo tržište, zaštititi potrošače, ali i poštene trgovce. Prema do sada urađenim analizama Federacija godišnje gubi 200-300 milijuna KM, koji ostaju u sivom tržištu”, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Radna grupa formirana od predstavnika Ministarstva trgovine, Asocijacije e-Commerc, Porezne uprave FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Gospodarske komore FBiH, Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo prometa i komunikacija, na dvodnevnoj sesiji iznijela je konstruktivne prijedloge navodeći primjere iz prakse, ali i podsjećajući na pravila koja važe u zemljama okruženja i u zemljama EU, izvjestilo je Federalno ministarstvo trgovine.

Radna verzija zakona o e-trgovini usuglašava se s direktivama EU.

Ministar Hasičević podsjetio je da je u Zakonu o unutrašnjoj trgovini već propisano da su se oni koji se opredijele obavljati trgovinu elektronskim putem dužni registrirati i da na platformama i stranicama za oglašavanje istaknu svoj registarski broj uz osnovne podatke o trgovcu/prodavcu.

”Ovim zakonom nastojali smo detaljnije precizirati tko, kako, na koji način može legalno obavljati e-trgovinu, kako prepoznati i sankcionirati one koji se nelegalno bave e-trgovinom. Zakonom su tretirane i e-platforme i društvene mreže putem kojih se odvija e-trgovina. Također, predviđene su i obveze za platforme putem kojih se oglašavaju fizička i pravna lica koja se bave e-trgovinom”, kazao je predsjednik Radne grupe Jasmin Kadić.

Bojkot trgovina postao je način na koji građani nastoje skrenuti pozornost na svoje probleme i pritisnuti vlasti da poduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije i poboljšanje životnog standard.

U Hrvatskoj je jučer zabilježen pad broja izdanih računa u trgovinama za 43 posto, dok je ukupan iznos računa pao za čak 50 posto u odnosu na isti dan prethodnog tjedna. Broj računa za sve djelatnosti smanjen je za 29 posto, a vrijednost računa za 31 posto, prema podacima Porezne uprave. Ovi podaci ukazuju na osjetno smanjenje kupovne moći građana, a trgovci priznaju da je broj kupaca bio značajno manji.

Iako bojkot nije odmah promijenio situaciju, građani su jasno poslali poruku o rastućim cijenama. Vlasti su reagirale, najavljujući dodatne antiinflacijske mjere, no priznaju da je bojkot samo jedan od alata koji građani koriste kako bi ukazali na sve veću cijenu života, piše hms.ba.

Organizator bojkota, Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), nije očekivao ovakav odaziv, dok su akciju podržali i sindikati. Bojkot je organiziran putem društvenih mreža, prvenstveno Facebook stranice “Halo, inspektore”, koja je privukla veliki broj građana željnih izraziti nezadovoljstvo. Jedan od poziva koje smo zabilježili odnosi se na konkretan datum – 31. 01. – na koji se građani pozivaju da bojkotuju sve namirnice uključujući gorivo, hranu i ostalo.

Slični pozivi na bojkot trgovina zabilježeni su i u Bosni i Hercegovini. Građani na Redditu ističu da je hrana u BiH skuplja nego u Njemačkoj, dok su cijene stanova nepodnošljive. Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH izjavio je da bi se i u BiH mogla organizirati slična akcija.

Kečo je također ukazao na činjenicu da je prijavljena dobit poslodavaca u BiH za 2023. godinu iznosila 5,7 milijardi KM, dok je 2024. narasla na 6 milijardi KM, unatoč minimalnoj plaći koja iznosi samo 619 KM. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene su u decembru 2024. godine porasle za 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Iako ukupna stopa inflacije pada ispod 2 posto, cijene hrane i energije ostaju visoke, što značajno utječe na životni standard građana.

Međunarodni monetarni fond (MMF) također upozorava da je rast cijena hrane i energije u BiH uporan, što dodatno pogoršava financijsku situaciju građana. U ovoj situaciji, bojkot trgovina postao je način na koji građani nastoje skrenuti pozornost na svoje probleme i pritisnuti vlasti da poduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije i poboljšanje životnog standarda.