Bojkot tržnih centara, ugostiteljskih objekata i pumpi se nastavlja i danas. Da li je bojkot daje rezultate, kakvu poruku šalje trgovcima? Šta potrošači mogu dalje učiniti u borbi protiv neopravdanih poskupljenja? Odgovore smo u Novom danu potražili od ekonomskog analitičara Faruka Hadžića.
Daje li bojkot rezultate?
Bojkot sam po sebi neće značiti ako odete u četvrtak navečer, a to se desilo, kupite osnovne namirnice i sa sam bio tada u radnji kako bi se solidarisao s građanima naredna dva dana, i bude ogroman red. Povećate profit četvrtkom, smanjite dva dana i na kraju mjeseca prosjek bude isti. Ali bitnije je da se društvo koje je uspavano budi. To je dosta snažnija poruka da je društvo spremno dići glas pored anomalija koje se dešavaju.
Je li realan izvještaj za povećan promet na dna bojkota?
Ima dosta kompanija koje zadnji dan u mjesecu rade fakturisanje, da izdaju fiskalne račune i na taj način je možda vještački povećan promet. PU je jučer objavila podatke o prometu za januar i vidite dramatičan pad u odnosu na decembar, ali to je sezonski, a neko može top zloupotrijebiti da je to zbog neradne nedjelje, minimalca itd. A ustvari je svake godine tako kada imate sezonski pad.
Manje ljudi odlazi i u ugostiteljske objekte. Ako jedna mali ugostiteljski objekat treba na dnevnom nivou da zaradi 1000 KM da bi mogla isplatiti obaveze, ne može se reći da nema efekta ako ne zaradite dva dana?
Svako do nas treba da donese odluku da li ćemo bojktovati npr. taj ugostiteljski objekat koji ima visoke cijene čaja, na dnevnom nivou treba donijeti odluku da li ćemo bojktovati ugostiteljski objekat, pekaru , trgovinu i na taj način poslati poruku da niste zadovoljni. Imate male pekare koje izdaju fiskalni račun i imaju ok cijene, zašto njih bojkotovati? Mislim da je bolji selektivni bojkot. Otići u neku radnju gdje je neki proizvod jeftiniji. Vi ste glasač, a vaš novac je glasački listić. Dakle glasate gdje hoćete. Inflacija se vraća, ali u takvom našem mikrookruženju zna svako gdje su neki proizvodi jeftiniji gdje skuplji i ne treba kažnjavati ove male koje sam spomenuo.
Ima li efekta što radi RH da se bojkotuju određeni proizvodi?
U ekonomiji generalno ponuda i potražanja su ti koji generišu cijene. Ako ja ne idem kod vas da kupujem recimo Coca Colu to je meni znak da trebam nešto uraditi ili će mi taj proizvod propasti. Onda ćemo smanjiti cijene jer ima prostora na maržama. Onda nas ponovo može ponovo motivisati da kupimo taj proizvod.
Kolike su marže?
Govorim o trgovinama. Ako imate nekog kupca koji je spremna platiti tu cijenu, zašto biste dali po nižoj cijeni. Ali sada je to otišlo u potpuno drugu krajnost. Na neki način je to bezobrazno da su neki proizvodi kod nas skuplji dosta nego u drugim zemljama. Trebalo bi možda, iako sam bio kategorički protiv prethondih godina, razmisliti o drugačijoj stopi PDV-a na životne namirnice. Hljeb je poskupio na 2 KM i time i san iznos koji država uzima više od PDV-a.
Zaključavanje cijena – je li to rješenje?
Struka je ovdje zaobiđena. Ovdje bi se primarno trebalo obratiti ekonomskim fakultetima, institutu. Imate dovoljno eksperata i tražite prijedloge. Zašto da iznosimo rješenja koja niko više neće ni slušati. Državi treba sistematsko rješenje, ne ad hoc. Zamrzavanje cijena je trebalo uraditi prošle godine i to sam rekao ministru Hasičeviću, ali je bilo tehničkih teškoća da se rješenje uradi. Riječ je o projektu “Pametni kupca”. Ministar je bio spreman, ali država treba donijeti sistematske mjere. Godinama govorimo o reformama koje su nam bile potrebne, a sada se kao tako ne mogu sprovesti. Smanjenje doprinos je moglo biti do 2022. godine, a poslije zamrzavanje doprinosa, sada već moramo tražiti druga rješenja. Ima prijedlog za ukidanje poreza na doprinose za platu, to bi bila dobit za poslodavca, a radnik ništa. Imam osjećaj da preskačemo i ubacujemo rješenja koja mogu imati efekte, ali ne onim potrebnim koracima.
Šta radnik dobije u toj cijeloj priči?
Ako je išta dobro u ovoj cijeloj priči jeste što se napokon otvorila tematika šta je neto i bruto plata. Do jučer se nije o tome razgovaralo. Sada raste interes radnika. Šta je realna kupovna moć, da li je minimalna plata uticala ili nije na inflaciju, da li je neradna nedjelja uticala na inflaciju ili nije? Treba sačekati da prođe određeni period i vidjeti podatke o efektima. Ako radniku koji je imao 800 KM dignete platu na 1.000 KM i neko ko je već imao 1.000 KM on će tražiti veću platu. Možda nećete tražiti linearno nego veći iznos kako biste amortizovali inflaciju.
Cijene će se dizati do nivoa dokle budu mogle. A onda će određena preduzeća hipotetički koja se bave čišćenjem, podići plate radnicima po odluci Vlade, i onda klijentu kažu da će povećati cijene, a klijent donosi odluku hoće li prihvatiti ili ne. Ako ne prihvati, onda ću nakon određenog perioda zatvoriti firmu ako ne budem mogao prenijeti taj iznos na kupca. Odluka je donesena i ne treba se vraćati. Treba vidjeti kako riješiti sve nedoumice. Evo jučer je porezna izašla s informacijama da se negdje već topli obrok ne uplate itd.
Koliko je ključan inspekcijski nadzor?
Prije 5-6 godina sam napravio fotografiju u jednoj radnji gdje je bila prekrižena cijena kao na akciji kafa, a kada skinete onda vidite cijenu koja je identična. Inspekcije su do sada to mogle primijetiti. On trebaju raditi nadzore kako bi potrošači bili zaštićeni.
Inflacija?
Novembar i decembar sam upozoravao kakve će efekte imati dolazak Donald Trumpa i posljedice ostaviti na BiH. To se već pokazalo, uvest će carine Kini, Kanadi, Meksiku, ali i EU. Ako se desi to da se uvedu carine EU od 5-10 procenata u drugom dijelu godine kako je objavio Economist, i da će puni efekti biti 2026. godine, ako to pogodi Njemačku, automatski se prenosi i na BiH jer većina našeg izvoza ide prema njima. Mi ćemo osjetiti dodatni pritisak i imati pad izvoda. Ne treba zaboraviti 2026. godine, naši izvozni proizvodi će biti dodatno oporezovani ako budu proizvedeni električnom energijom koja se proizvela ugljem. Nećemo biti dovoljno konkurenti. Ali, imamo još dovoljno vremena da napravimo hitne ekonomske reforme i posložimo stvari.
╰┈➤ Program N1
