“Danas prisustvujemo završetku jednog i početku drugog veoma važnog projekta za Memorijalni centar Potočari. Obnova krova na bivšoj Fabrici akumulatora i predstavljanje idejnog projekta ‘Muzeja sjećanja na žrtve genocida’ predstavljaju izuzetno važne događaje za memorijalnu kulturu. Sutra ćemo obilježiti još jednu godišnjicu obilježavanja stradanja žrtava genocida. Prošlo je 26. godina, a rane su još otvorene. Vrijeme kada je u pitanju genocid ne prolazi na isti način kao u drugim stvarima”, rekao je između ostalog, Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.
On je rekao da BiH, nažalost, zbog dejtonske strukture ne može na još snažniji način da pomogne Memorijalni centar Srebrenica – Potočari. To, rekao je, potvrđuje i činjenica da srpski ministri u Vijeću ministara BiH nisu podržali da se 11. juli obilježi kao Dan žalosti na cijeloj teritoriji BiH.
“Memorijalni centar Potočari će imati uvijek moju podršku i uvijek ću gdje god išao raditi na jačanju te institucije”, rekao je Džaferović.
Zamjenik ministra kulture i turizma Republike Turske Serdar Cam istakao je da želi prenijeti izraze saučešća koje je ministar kulture i turizma Nuri Ersoy uputio bosanskom narodu zbog naše bošnjačke braće ubijene u genocidu u Srebrenici 11. jula.
“Program predstavljanja projekta Memorijalnog centra u Potočarima, posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici, pružio mi je priliku da se nakon dvije godine ponovo sretnem sa svojom braćom i sestrama iz BiH, za koje sam srcem vezan. BiH ima posebno mjesto, ne samo u mom srcu već i u srcu cijelog turskog naroda. Turska je od ratnih godina naovamo, na svakom planu, bila uz svoju bosansku braću i tako će biti i ubuduće. Želim napomenuti da ćemo mi, bez oklijevanja, učiniti sve što je potrebno za budućnost BiH, za njenu stabilnost i prosperitet. Sutra, 11. jula, obilježit ćemo godišnjicu jednog od najtragičnijih dešavanja u našoj novijoj historiji”, rekao je Cam.
Naveo je da je prije 26 godina, 11. jula 1995, u Srebrenici u masovnim egzekucijama, na najsvirepiji način, ubijeno 8.372 civila, koji su bili Bošnjaci muslimani.
“Prije toga, u Srebrenici su utočište pronašle na hiljade Bošnjaka, koji su, bježeći od genocida, tu došli misleći da je to ‘Zaštićena zona UN-a’. Nažalost, UN nije uspio sačuvati svoju zaštićenu zonu, odnosno hiljade civila koji su se okupili u Srebrenici. Nedužni ljudi, koji su pobjegli u šume iznad Srebrenice, ubijani su u masovnim egzekucijama i bačeni su u masovne grobnice. Genocid u Srebrenici, kao najveća ljudska tragedija koja se desila u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja duboku ranu, ne samo za bošnjački narod već za cijelo čovječanstvo. To je velika tamna mrlja na historiji čovječanstva”, rekao je Cam.
Istakao je da je jedna od najistaknutijih institucija Turske, koja radi ovakve stvari, Turska agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), koja djeluje pri Ministarstvu kulture i turizma. TIKA je od 1995. do danas realizirala oko 1.000 projekata u BiH.
“Danas je okončana prva faza projekta, koji ima za cilj pretvaranje Fabrike akumulatora, kao jednog od glavnih lokaliteta gdje je izvršen genocid, u Memorijalni centar posvećen žrtvama genocida. Prva faza je podrazumijevala rekonstrukciju krova na fabrici. Još uvijek traju radovi na projektovanju uređenja muzejskog prostora, uz intenciju da se izvorni prostor očuva”, zaključio je Cam.
I ambasador Republike Turske u BiH Sadik Babur Girgin govorio je o strašnim zločinima i stradanjima kroz koja su prošli Srebreničani jula 1995. godine. Naglasio je da se to nikada ne smije zaboraviti, te da je turski narod uz narod Bosne i Hercegovine.
Šefket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, rekao je kako je genocid nad Bošnjacima obilježio 20. vijek, a negiranje genocida prati nas četvrt vijeka.
“Moramo raditi na tome da se spriječi svako negiranje genocida. Negiranje genocida je neprihvatljivo i ne smije biti kao takvo prihvatljivo”, naveo je Hafizović.
Istakao je da je juli mjesec boli i tuge kada se sjeća, ne samo na ubijene u genocidu u Srebrenici nego i na stradale i zlostavljane u prijedorskim logorima, opsadu Sarajeva, ubijene i stradale diljem Bosne i Hercegovine.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa”, naglasila je da su majke koje 26 godina traže istinu i čekaju pravdu ove godine uspjele – donesene su dvije presude, jedna Mladiću, a druga Simatoviću i Stanišiću.
“Dokazano je da je Srbija odgovorna za rat i stradanje u BiH. Njihovi oficiri su dobili da su odgovorni za zločine u BiH. To niko ne može gumicom pobrisati”, rekla je Subašić.
Boli je, kako je dodala, što mladim u RS-u niko ne prenosi o tome šta se dešavalo i kakva su stradanja počinjena u julu 1995. godine. Rekla je da bošnjačka djeca nikada nisu počinila osvetu, niti mrze, pa tako očekuje da i drugi u BiH prihvate isto.
“Majke nisu ni nakon 26 godina zaštićene, jer još uvijek nije donesen zakon o zabrani negiranja genocida”, rekla je Subašić.
Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja “Majke Podrinja- Bratunac”, zahvalila je Turskoj na pomoći da se “zaštiti blago Srebrenice”.
“Ova institucija, Memorijalni centar Potočari, za nas mnogo znači. Hvala Turskoj, ali pozivam sve vlasti u BiH, okrenite se ka nama, pomozite nam da izgradimo Memorijalni centar Potočare, da on bude nešto najljepše kao što bi trebalo biti. Prošlo je 26 godina, ne dozvolite da prođe još 26 da se to uradi”, rekla je Sinanović.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić naveo je kako je ovo danas skup prijatelja Memorijalnog centra koji rade sa Memorijalnim centrom Potočari.
“Mora se imati na umu da preko puta ove zgrade nalazi se mezarje, u kojem je ukopan svijet. Naš svijet, naši najmiliji. Definicija uspjeha je koliko dobro služimo njima koji su tamo i onim koji su iza njih ostali”, rekao je Suljagić.
Naveo je da se sada zna da Memorijalni centar Potočari ima “krov nad glavom”, što je garant da će ta institucija ostati i opstati na ovim prostorima.
Tokom prezentacije projekta “Muzej sjećanja na žrtve genocida Srebrenica – Potočari” potpisan je i protokol o saradnji za projekat “Muzeja sjećanja na žrtve genocida”.
federalna.ba/AA
