Mladi okupljeni oko Omladinske banke Donji Vakuf, uspješno realiziraju odobrene projekte, u cilju poboljšanja uslova i života svih stanovnika u Donjem Vakufu.
Želeći, oplemeniti svoju lokalnu zajednicu, ovih dana realiziraju projekat „Dobrodošli u Donji Vakuf“. Isti podrazumjeva postavljanje novih tabli na ulazu u Donji Vakuf, farbanje jarbola i postavljanje novih zastava.
Relizirajući projekat Dobrodošlu i Donji Vakuf, naš grad dobit će nove table na ulazu odnosno izlazu iz Donjeg Vakufa.
Za pola godine našu državu napustio je cijeli jedan grad, čak 85.000 građana, među njima najviše mladih.
U Sarajevu veliki broj turista, što je dobra vijest za našu državu. Ali ono što je surova istina i realnost je da naši državljani nisu u druge države otišli turistički, već pretežno zbog egzistencije. Jedan od njih je i 16-godišnji Hamza Orman, koji je prije četiri godine otišao u Njemačku s porodicom, gdje se školuje i radi. Došao je na odmor u Sarajevo na 30 dana.
– Tamo je puno bolje. Kao 16-godišnjak radim i dijelim novine, imam svoj posao. Primam platu za to, i sve mi se ubraja u penziju. Tamo je lijepo i sve je uređeno. Sam sebi zarađujem i kupujem stvari, što ovdje ne bih mogao priuštiti – priča Hamza.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u prvih šest mjeseci ove godine našu državu je napustilo 85.000 osoba. Mladi su svjesni teške situacije iz koje izlaz pronalaze samo van granica BiH.
Mladi u Bosni i Hercegovini su u nezavidnom položaju, gotovo na marginama društvu u kojem živimo, smatra doc. dr. Amer Osmić, profesor na Odsjeku za sociologiju FPN UNSA.
– Teme koje zanimaju mlade, o perspektivi, o budućnosti, o njihovom statusu u društvu skroz su marginalizirane i zanemarene jer, nažalost, dominiraju neke druge teme koje su mladim ljudima na margini, te teme koje se tiču nekih etničkih problema – ističe Osmić za Federalnu televiziju.
Naša država definitivno ostaje bez mladog sposobnog stanovništva. Za to vrijeme, BiH puni budžet novcem od ispisnica iz knjiga bh. državljana, kojih je sve više. Domaći političari ignorišu ovaj problem i izgleda čekaju da postanemo zemlja staraca, ako već i nismo.
Na putevima u Bosni i Hercegovini i danas očekujemo pojačanu frekvenciju vozila, posebno u poslijepodnevnim satima na izlazima iz gradskih zona. Prije polaska na put na vrijeme provjerite svu potrebnu dokumentaciju za vas i vozilo, te se informišite o stanju na putevima i graničnim prelazima. U najtoplijem dijelu dana, prilikom napuštanja vozila, na vrijeme isključite rashladne uređaje, kako bi se organizam navikao na vanjsku temperaturu. Ukoliko putujete na duže relacije pravite češće pauze.
Na autoputu A-1 zbog radova na mostu na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, saobraća se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.
U toku su radovi u tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica) zbog čega se u vremenu od 20 do 05 sati saobraća jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
Na putu Tuzla-Kalesija (zbog radova u tunelu Čaklovići), saobraćaj se obustavlja od 22 do 06 sati i preusmjerava na alternativni pravac preko Dubrava. Tokom dana, putnička vozila iz smjera Tuzle saobraćaju kroz tunel, a iz smjera Kalesije obilaznicom oko tunela. Teretna vozila se i tokom dana usmjeravaju na put preko Dubrava.
Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.
Usporeno, zbog radova, saobraća se na putnim pravcima: Srebrenik-Orašje, Doboj-Rudanka i Stolac-Hutovo.
Na graničnim prelazima Gradina i Deleuša pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja su, za sada, kratkotrajna.
Svjetskim premijerama dva bosanskohercegovačka filma večeras će biti otvoren 27. Sarajevo Film Festival. BHRT je i ove godine glavni medijski partner SFF-a, a sva festivalska dešavanja tokom narednih osam dana možete pratiti u programima BHT1, BH Radija1, kao i na našem portalu bhrt.ba i društvenim mrežama BHRT-a.
Ekskluzivno u programu BHT1 i na portalu bhrt.ba, večeras od 19:30 sati prenosimo atmosferu sa crvenog tepiha ispred sarajevskog Narodnog pozorišta, a ceremoniju otvaranja 27. SFF-a možete gledati u direktnom prijenosu od 20:00 sati.
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Na ceremoniji otvaranja u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva njemačkom reditelju Wimu Wendersu, jednoj od centralnoj ličnosti svjetske kinematografije. U sklopu programa “Posvećeno” (Tribute to) bit će prikazana retrospektiva njegovih odabranih filmova.
Bh. filmovi otvaraju ovogodišnji SFF
Sarajevo Film Festival će biti otvoren svjetskim premijerama dva bosanskohercegovačka filma – “Deset u pola” Danisa Tanovića i omnibusom “Pisma s krajeva svijeta” filmskog kolektiva Bistrik7, međunarodne grupe reditelja prve generacije na sarajevskoj film.factory kultnog reditelja Béle Tarra.
Festival će prvi put biti otvoren na svim lokacijama – zbog smanjenih kapaciteta kina uslijed pandemije, povećan je broj lokacija da bi što više onih koji žele mogli pogledati filmove. Film Danisa Tanovića danas će biti prikazan na čak 14 lokacija.
Film DESET U POLA će na otvaranju Festivala biti prikazan u Narodnom pozorištu, u Ljetnom kinu Coca-Cola, u Ljetnom kinu “Safet Zajko”, u Dječijoj kući Novo Sarajevo, u kinu na Ilidži te na dvije nove festivalske lokacije: u Cineplexxu Sarajevo gdje će biti prikazan u nekoliko sala, uključujući i jednu dodatnu i u Ljetnom kinu Stari grad (plato preko puta Vijećnice). Svjetskom premijerom ovog filma počinju i projekcije Sarajevo Film Festivala u Mostaru – u Ljetnom kinu Cineplexx Plaza Mostar. Film se prikazuje u sklopu Open Air programa Sarajevo Film Festivala.
Omnibus PISMA S KRAJEVA SVIJETA svjetsku premijeru će imati u Ljetnom kinu Vatrogasac, u sklopu programa Specijalne projekcije.
Više od 250 filmova, 48 u konkurenciji za Srce Sarajeva
Tokom 27. Sarajevo Film Festivala bit će prikazano više od 250 filmova iz blizu 60 zemalja.
Za nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskim programima 27. Sarajevo Film Festivala ukupno će se takmičiti 48 filmova. U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – 18 filmova će zabilježiti svjetsku, tri međunarodnu, jedan europsku, 25 filmova regionalnu i jedan bosanskohercegovačku premijeru.
U okviru Takmičarskog programa – igrani film 27. Sarajevo Film Festivala, u konkurenciji za nagrade je 10 igranih filmova po izboru selektorice Elme Tataragić, od kojih je osam debitantskih, a dva filma su drugi igrani film njihovih autora. Osam filmova su režirale žene, a dva muškarci.
Ovogodišnji program BH FILM, čiji je nosilac Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine, u svom šesnaestom izdanju, u sklopu 27. Sarajevo Film Festivala, donosi 52 naslova.
Ove godine u sklopu programa biće prikazano sedam dugometražnih igranih i 12 dugometražnih dokumentarnih filmova, dva omnibusa, 17 kratkih igranih i dokumentarnih filmova i 14 studentskih filmova.
Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 12 filmova, od kojih će četiri imati svjetsku, tri međunarodnu, a pet regionalnu premijeru.
Foto: sff.ba
Atraktivan Open Air program 27 SFF-a
U programu Open Air ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala je osam filmova, uključujući i film “Toma” Dragana Bjelogrlića, čijom će svjetskom premijerom 20. augusta biti zatvoren 27. Sarajevo Film Festival.
Ulaznice za filmove u programu Sarajevo Film Festivala možete kupiti ONLINE te u Glavnom Box Officeu u Bosanskom kulturnom centru, koji je otvoren od 13. do 20. avgusta od 9:00 do 22:00 sata.
“Dvadeset sedmi Sarajevo Film Festival je COVID-siguran događaj koji će se održati u skladu sa mišljenjem Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i prema mjerama i uputama koje je za održavanje Sarajevo Film Festivala izdao Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo”, saopćili su organizatori SFF-a.
U Bosni i Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19, na jugu zemlje do 25 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 37, na jugu zemlje do 40 stepeni, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod.
Povoljne biometeorološke prilike
Stabilno i sunčano vrijeme podržavati će povoljne biometeorološke prilike što će pozitivno utjecati na raspoloženje većine ljudi. Visoke dnevne temperature zraka i izraženiji osjet sparine u poslijepodnevnim satima kod osjetljivih osoba i hroničnih bolesnika mogli bi dovesti do nešto jačih tegoba. Poželjno je umanjiti aktivnosti i posvetiti pažnju zaštiti od sunca.
Sutra pretežno sunčano. Vjetar slab sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 19, na jugu zemlje do 25 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 33 i 38, na jugu zemlje do 41 stepen.
Sunčano i u nedjelju
U nedjelju pretežno sunčano. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 21, na jugu zemlje do 26 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 39, lokalno i do 42 stepena.
Rekonstrukcija kanalizacione mreže u dužini 70 metara na dijelu spoja ulica Zlatnih ljiljana i 6.April. Navedenom rekonstrukcijom riješit će se problem deset domaćinstava koji su bili spojeni na navedenu dotrajalu kanalizacionu mrežu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je diskriminaciju učenika u Srednjobosanskom kantonu u školama koje su organizirane po principu “dvije škole pod jednim krovom”. Odluka Ustavnog suda BiH objavljena je prije nekoliko dana u Službenom listu BiH.
Sud je odlučivao po apelaciji Udruženja “Vaša prava Bosne i Hercegovine”, te je utvrdio da su niži sudovi svojim odlukama prekršili zabranu diskriminacije propisanu Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
– U ovakvim školama djeca bošnjačke i hrvatske nacionalnosti su podijeljena fizički, kao i njihovi nastavnici, te nemaju nikakvih zajedničkih kontakata, te, prema izvještaju Radne grupe, navedeni fenomen egzistira u SBK u 13 škola, što je potkrijepljeno i Izvještajem komesara za ljudska prava iz 2008. godine – dio je odluke Ustavnog suda, gdje su se referirali na navode Udruženja “Vaša prava BiH”.
S druge strane, Ministarstvo, koje je zastupalo Pravobranilaštvo, tokom postupka navodilo je, između ostalog, da nije tačno da se radi o praksi razdvajanja, te da nema etničke podjele u SBK, nego se radi o dva nastavna plana i programa koji su usvojeni i primjenjuju se u školama.
Ovaj sudski proces koji je pokrenulo Udruženje “Vaša prava BiH” traje još od 2011. godine.
Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine su se obratili nakon što su Općinski sud u Travniku, potom Kantonani sud u Novom Travniku i na kraju Vrhovni sud FBiH odbili njihovu tužbu, odnosno zahtjev za reviziju.
Ustavni sud BiH je u odluci pak istakao da je proizvoljan zaključak redovnih sudova da je tužba udruženja neosnovana.
– Sudovi nisu negirali činjenicu postojanja dvije škole u jednoj školskoj zgradi, ali su to tumačili isključivo kao administrativno pitanje, a ne pitanje razdvajanja djece po etničkom principu u obrazovnom procesu. Dakle, tuženi nisu dokazali da ne postoji razdvajanje djece u školama na području SBK, niti su dokazali da za to postoji objektivno i razumno opravdanje, odnosno da se nastoji postići legitimni cilj – dio je odluke kojom je Ustavni sud BiH ukinuo presudu Vrhovnog suda i naložio mu da donese novu.
U Ministarstvu obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta SBK nismo uspjeli dobiti informaciju o tome šta će sada uraditi i na koji način postupiti.
Ministar obrazovanja Bojan Domić, kao i pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku Zoran Matošević nam se nisu javljali na telefon.
No nedavno je Domić za Radio Slobodna Evropa izjavio da trenutno nema drugog rješenja za ustroj obrazovnog sistema u Srednjobosanskom kantonu.
Prije nekoliko godina je i u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona utvrđeno postojanje diskriminacije upravo zbog fenomena “dvije škole pod jednim krovom”, ali presuda nije u potpunosti provedena.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1999. godine donijela odluku da se 12. august obilježava kao Međunarodni dan mladih, skrećući pažnju na pitanja mladih i slaveći njihov potencijal kao partnera u današnjem globalnom društvu.
Međunarodni dan mladih nastoji podići svijest o pravnim ekonomskim, socijalnim, obrazovnim, kulturnim i svim ostalim pitanjima s kojima se susreću mladi ljudi širom svijeta.
Pozadina: “Ujedinjene nacije i mladi“
Godine 1965., u rezoluciji 2037 (XX), Generalna skupština usvojila je Deklaraciju o promicanju među mladima ideala mira, uzajamnog poštovanja i razumijevanja među narodima.
Od 1965. do 1975. i Generalna skupština i Ekonomsko i socijalno vijeće isticali su tri osnovne teme na polju mladih: participacija, razvoj i mir. Naglašena je i potreba za međunarodnom politikom prema mladima.
Generalna skupština je 1979. godine rezolucijom 34/151 proglasila 1985. Međunarodnom godinom mladih: participacija, razvoj, mir.
Godine 1985., rezolucijom 40/14, Skupština je odobrila smjernice za dalje planiranje i odgovarajuće praćenje na polju mladih. Smjernice su značajne po njihovom fokusu na mlade ljude kao široku kategoriju koja obuhvaća različite podskupine, a ne jedan demografski entitet. Oni daju prijedloge za specifične mjere za rješavanje potreba podskupina kao što su mladi sa invaliditetom, ruralna i urbana omladina i mlade žene.
U decembru 2009. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju 64/134 proglašavajući godinu koja počinje 12. avgusta 2010. Međunarodnom godinom mladih, pozivajući vlade, civilno društvo, pojedince i zajednice širom svijeta da podrže aktivnosti na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi obilježile događaj. Godina će se poklopiti sa 25. godišnjicom prve Međunarodne godine mladih 1985. godine.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija podržala je 17. decembra 1999. godine u svojoj rezoluciji 54/120 preporuku Svjetske konferencije ministara odgovornih za mlade (Lisabon, 8.-12. Avgusta 1998.) da se 12. avgust proglasi Međunarodnim danom mladih.
Skupština je preporučila da se organizuju aktivnosti javnog informisanja kako bi se podržao Dan kao način za promociju bolje svijesti o Svjetskom programu akcije za mlade, koji je Generalna skupština usvojila 1996. godine (rezolucija 50/81).
Rezolucija Vijeća sigurnosti 2250 o mladima, miru i sigurnosti predstavlja dosad neviđeno priznanje hitne potrebe za angažiranjem mladih graditelja mira u promicanju mira i suzbijanju ekstremizma i jasno postavlja mlade kao važne partnere u globalnim naporima.
Mladi sve više odlaze iz BiH
Današnji dan je prilika da se ukaže na brojne probleme sa kojima se suočava ova populacija.
Evidentno je da su nezadovoljni stanjem u društvu, te izlaz vide u iseljavanju sa ovih prostora. Ne postoji zvanična statistika koliko je mladih napustilo našu zemlju.
Nezaposlenost, nesigurna radna mjesta, neuređen sistem obrazovanja, samo su neki od razloga zbog kojih sve više mladih napušta Bosnu i Hercegovinu.
Danas sunčano uz malu oblačnost. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a dnevna od 31 do 37, na jugu do 40 stepeni, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod.
Za veći dio zemlje zbog visokih temperatura upaljen je žuti meteoalarm. Za jug zemlje na snazi je narandžasti meteolarm što znači da je vrijeme opasno i da je riječ o neuobičajenim vremenskim prilikama.
Reducirati boravak na otvorenom
Biometeorološka prognoza će biti nepovoljna, posebno na jugu zemlje, gdje se očekuju temperature oko 40-tog podioka. Nedostatak svježine, vrućina i sparno vrijeme uzrokovaće jačanje tegoba kod hroničnih bolesnika, izraženije tokom poslijepodneva, stoga bi planirane aktivnosti trebali provoditi tokom jutra, potom maksimalno reducirati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, što posebno vrijedi za rizične grupe stanovništva poput hroničnih bolesnika, starijih i djece.
Vrijednosti UV indeksa će također biti vrlo visoke, stoga je neophodno posvetiti pažnju zaštiti od sunca.
Sutra sunčano uz malu oblačnost. Jutarnja temperatura od 18 do 23, na jugu do 26, a dnevna od 33 do 39, na jugu do 41 stepen.
I u subotu veoma toplo
U subotu sunčano uz malu oblačnost. Jutarnja temperatura od 17 do 22, na jugu do 26, a dnevna od 34 do 42 stepena.
