Category: Istaknute vijesti

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović najavio je vanredno obraćanje danas.

Kako je objavljeno iz njegovog kabineta, Bećirović će se obratiti medijima danas u 15:30 sati u press sali Predsjedništva BiH.

Bećirovićevo obraćanje dolazi u trenutku političke krize u Bosni i Hercegovini nakon neustavnik zakona manjeg bh. entiteta kojim se zabranjen je rad državnih pravosudnih organa, Suda i Tužilaštva BiH i SIPA-e, VSTV-a BiH u RS, čime je izvršen napad na ustavno-pravni poredak BiH.

Podsjetimo, šefovi kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, te čelnih ljudi Predstavničkog i Doma naroda BiH Denisa Zvizdića i Kemala Ademovića predali su jučer apelacije Ustavnom sudu BiH, kojima koordinirano traže preispitivanje ustavnosti zakona usvojenih u NSRS.

– Smatramo da osporeni akti – dva zakona i citirana odluka i zaključci – brutalno krše brojne norme iz Ustava Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da se radi o vanredno hitnoj situaciji, podnosimo također Prijedlog da se usvoji privremena mjera obustave primjene citiranih akata do donošenja konačne odluke u meritumu cijenjenog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – navodi se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Apelaciono vijeće Suda BiH pravosnažno je oslobodilo Fikreta Hodžića u slučaju Respiratori.

Pravosnažno je oslobođena i njegova kompanija “Srebrena malina” preko koje su tokom pandemije koronavirusa nabavljeni respiratori za Federaciju BiH.

Ova odluka donesena je nakon što je Ustavni sud BiH utvrdio da su tokom prvobitnog krivičnog postupka prekršena ljudska prava Fikreta Hodića, te da je prekršeno njegovo pravo na pravično suđenje.

Hodžić je u prvobitnom krivičnom postupku bio pravosnažno osuđen zajedno s bivšim premijerom FBiH Fadilom Novalićem i bivšim direktorom Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudinom Solakom.

Tada je bio osuđen na pet godina zatvora. U martu prošle godine upućen je na izdržavanje kazne u Vojkoviće. Potom je u novembru iste godine Ustavni sud BiH usvojio njegovu apelaciju, te ukinuo osuđujuću presudu.

Nakon odluke Ustavnog suda BiH suđenje Hodžiću i “Srebrenoj malini” obnovljeno. Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Džermin Pašić, ostali su pri ranijoj tvrdnji da je Hodžić znao da je optužen za zloupotrebu položaja za koju je bio osuđen ukinutim dijelom presude.

Ova odluka Apelacionog vijeća Suda BiH je konačna i na nju niko nema pravo žalbe.

Na današnji dan 2003. godine, preminuo je Mehmed Alagić, legendarni general Armije RBiH i prvi poslijeratni gradonačelnik Sanskog Mosta.

General Alagić rođen je u Fajtovcima kod Sanskog Mosta, 8. jula 1947. godine. Vojnu školu završio je u Banjoj Luci 1970., a kasnije je predavao i bio načelnik Škole rezervnih oficira, također u Banjoj Luci. Godine 1986., po završetku studija na visokoj vojnoj školi za starješinski kadar (Komandno-štabna škola), Mehmed Alagić je postao oficir za operativne poslove 36. mehanizovane brigade. U decembru 1989., postavljen je za načelnika štaba jedne pješadijske brigade u Zrenjaninu, koja je bila u sastavu Novosadskog korpusa JNA.

Komandant 7. korpusa ARBiH

Mehmed Alagić je napustio JNA 27. februara 1991. u činu potpukovnika. Po izbijanju agresije na BiH bio je u sastavu 17. krajiške brigade, te odmah počeo ustrojavati vojsku, postavši komandant Operativne grupe (OG) Bosanska krajina. Nakon kratkog vremena postao je komandant 3. korpusa Armije RBiH. Na toj dužnosti ostao je kratko jer je na njegovu incijativu ubrzo formiran 7. korpus Armije RBiH, a Alagić postavljen za komandanta tog korpusa te unaprijeđen u čin generala Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Oslobađajući mnoga sela i gradove u srednjoj Bosni, boreći se istovremeno protiv snaga HVO-a i VRS, 7. korpus ARBiH pod Alagićevom komandom zajedno s 5. korpusom pod komandom generala Atifa Dudakovića, oslobodio je Sanski Most u noći s 9. na 10. oktobar 1995. godine.

Nakon rata, na vlastiti zahtjev, general Alagić je penzionisan i prihvatio se dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika Sanskog Mosta.

Avaz.ba

Bosna i Hercegovina dobila je snažnu podršku članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na neformalnim konsultacijama tog tijela, sazvano na zahtjev Ruske Federacije, izvijestio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

– Amerikanci su bili, prema mojim informacijama, na strani Bosne i Hercegovine, državnih organa Bosne i Hercegovine, ali ne oštro kao što je to učinio, konkretno, izravno, State Department preko Veleposlanstva u Sarajevu – rekao je Puljić.

Bosna i Hercegovina nalazi se u teškoj političkoj krizi, nakon što je predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u prvostepenom postupku osuđen zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer je omogućio objavljivanje zakona kojima su u RS-u pokušali zabraniti provedbe presuda državnog Ustavnog suda BiH i odluka Visokog predstavnika.

Kao odgovor, Narodna skupština RS-a pod kontrolom Dodika osvojila je set zakona kojima se zabranjuje rad državnog Tužilaštva BiH, Suda BiH, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, na području tog entiteta.

Bude li osuđen i u drugostepenom postupku, Dodiku prijeti godina zatvora i zabrana političkog djelovanja.

U pismu koje je ranije preko Ruske Federacije Vijeću sigurnosti uputila članica tročlanog državnog Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović stoji da je optužnica i presuda Dodiku posljedica intervencije u domaće zakonodavstvo Visokog predstavnika, Nijemca Christian Schmidt, koji je nepoštivanjem njegovih odluka proglasio krivičnim djelom.

“Gospodin Christian Schmidt, njemački političar koji lažno prisvaja titulu Visokog predstavnika, djeluje nezakonito i mimo svakog legitimnog mandata, vodeći Bosnu i Hercegovinu prema rubu propasti”, stoji u pismu Željke Cvijanović.

Rusi su podržali stavove iz RS-a porukom da je u Bosni i Hercegovini sada na vlasti kolonijalni sustav, ističući da je slučaj Milorada Dodika unutranje pitanje Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u ime međunarodne zajednice zadužen je da nadgleda provedbu civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisan 1995. godine.

U Republici Srpskoj, uz podršku Rusije, insistiraju na zatvaranju Ureda visokog predstavnika.

„Englezi, Grci, Danici, Francuzi osobito, bili su protiv ruskih stavova. Rekli su ono što smo mogli čuti tokom dana od međunarodne zajednice, od Evropske unije do Sjedinjenih Američkih Država, o važnosti poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, teritorijanog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, poziv na poštivanje odluka Visokog predstavnika, da se sudske odluke moraju poštivati kao vladavina prva, da se suzdrži od retorika podjela i da se svi suzdrže od akcija koje mogu uzrokovati nestabilnosti“, rekao je Puljić, pozivajući se na izvore.

Neformalne konsultacije Vijeća sigurnosti o stanju u Bosni i Hercegovini održane su iza zatvorenih vrata.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine od decembra 2024. godine provodi istražne radnje, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo Napad na ustavni poredak iz Krivičnog zakona BiH.

Iz Tužilaštva nisu precizirali protiv koga je istraga usmjerena, niti su dali druge detalje.

“Tužilaštvo BiH radi i djeluje u punom kapacitetu”, poručili su iz Tužilaštva BiH.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine Sanin Bogunić, jutros se takođe oglasio povodom aktuelnih dešavanja u BiH, istakavši da je u stalnom kontaktu sa rukovodstvima Tužilaštva BiH i Suda BiH.

Bogunić je naglasio da bi svi trebalo da imamo povjerenje u institucije sistema.

“Institucije bh. pravosuđa vrlo aktivno rade na svim predmetima koji se tiču aktuelne situacije”, istakao je Bogunić.

Četiri zakona koji su nedavno usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, a kojima se, između ostalog, zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih institucija i policijskih agencija na području ovog entiteta, stupili su na snagu, a od sutra će biti u punoj primjeni.

Ukaze o proglašenju ovih zakona sinoć je potpisao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a oni su potom objavljeni u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Usvajanje zakona u NSRS uslijedilo je nakon što je Sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i izrečena mu je mjera zabrane obavljanja družnosti predsjednika RS u trajanju od 6 mjeseci, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović danas će održat sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Luigijem Sorecom, ambasadorima država članica EU akreditovanim u Bosni i Hercegovini i komandantom Evropskih snaga (EUFOR) u BiH general-majorom Florinom-Marianom Barbuom.

Tema sastanka je aktuelna politička situacija u Bosni i Hercegovini.

– Povodom antidejtonskih i antiustavnih zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojima se pokušava negirati podređenost entiteta suverenitetu države Bosne i Hercegovine, obavještavamo javnost da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, zajedno sa svojim pravnim timom, pripremio zahtjeve za ocjene ustavnosti Ustavnom sudu BiH. Također, napominjemo da će prema Ustavnom sudu BiH, zajedno s članom Predsjedništva BiH dr. Denisom Bećirovićem, koordinirano djelovati i čelnici Parlamentarne skupštine BiH dr. Denis Zvizdić i Kemal Ademović – saopćeno je ranije iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

– Protupravno djelovanje organa vlasti bh. entiteta RS zahtijeva odlučno i jedinstveno djelovanje svih državnih zvaničnika u Bosni i Hercegovini. Brutalni napadi na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak Bosne i Hercegovine moraju biti zaustavljeni. Pokušaji podrivanja nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine predstavljaju direktnu prijetnju miru i stabilnosti u državi i regiji – rekao je ranije Bećirović.

U prvoj sedmici funkcionisanja kanala “Zaštita radnika”, koji je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula s ciljem brže i efikasnije obrade prijava te pravovremene reakcije nadležnih institucija, zaprimljeno je 488 prijava.

Kako je napisao premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, ovaj izuzetno visok broj prijava u periodu od 21. do 27. februara pokazuje da su radnici prepoznali značaj ovog kanala i odlučili da proaktivno djeluju u borbi za svoja prava.

“Od ukupnog broja prijava, 429 ih je pristiglo iz privatnog sektora, dok su 59 prijava podnijeli radnici zaposleni u javnim preduzećima.

Nepravilnost koje su radnici najčešće prijavljivali su:

neisplaćivanje minimalne plate

obavezu vraćanja dijela plate nakon uplate na račun

isplatu dijela plate u koverti

neplaćanje doprinosa

neisplaćivanje toplog obroka i naknade za prevoz

“Prijave su proslijeđene nadležnim institucijama na daljnju obradu. S obzirom na to da se nepravilnosti navedene u prijavama preklapaju u nadležnostima različitih organa, Poreska uprava Federacije BiH preuzet će obradu 328 slučaja, dok će Federalna uprava za inspekcijske poslove obraditi 423. Ove institucije sada imaju zadatak da izvrše provjere i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi zaštitile prava radnika i spriječile daljnja kršenja radnih propisa”, naveo je Nikšić.

Nikšić je dodao da se uspostava kanala “Zaštita radnika” pokazala kao ispravna odluka i snažan signal da će Vlada Federacije BiH biti na strani radnika u borbi protiv nepravilnosti na tržištu rada.

“Svi radnici trebaju znati da nisu sami i da imaju institucionalnu podršku u ostvarivanju svojih prava. Vlada Federacije BiH ostaje dosljedna u svom opredjeljenju da štiti prava radnika i ohrabruje radnike da nastave koristiti kanal “Zaštita radnika” kako bi se adresirale nepravilnosti u primjeni propisa”, dodao je Nikšić.