Category: Istaknute vijesti

Graničnoj policiji BiH u ovom trenutku nedostaju 784 službenika, potvrđeno je za „Avaz“ u ovoj policijskoj agenciji. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji predviđeno je da GPBiH ima ukupno 2.646 zaposlenih, ali zaključno s 1. martom u agenciji rade 1.862 službenika.

– Unatoč tome, GPBiH efikasno obavlja poslove iz zakonom propisanih nadležnosti i pokazala je sposobnost da odgovori na sve izazove i promjene sigurnosnog stanja na državnoj granici – navode iz GPBiH.

U odgovorima na pitanja „Avaza“ ističu da se s prirodnim odlivom kadrova suočavaju i druge policijske agencije, ali da se kontinuirano provode procedure za nova zapošljavanja i unapređenja.

– Nedostatak kadrova pokušava se nadomjestiti i upotrebom modernih tehničkih dostignuća u vidu vozila s radarskim sistemima, termovizijskih sistema, dronova, ali i korištenjem službenih pasa – kažu u GPBiH.

GPBiH je uradila prijedlog novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, kojim je predviđeno povećanje broja službenika za 469, čime bi GPBiH imala ukupno 2.895 zaposlenih, ali uprkos pozitivnim mišljenjima nadležnih institucija, procedura njegovog usvajanja u Vijeću ministara BiH još nije okončana.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte sutra će boraviti u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Rutte će se sastati sa visokim zvaničnicima iz Bosne i Hercegovine, uključujući predsjedavajuću i članove Predsjedništva BiH, predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, ministra vanjskih poslova, ministra odbrane i vršioca dužnosti ministra sigurnosti, navedeno je iz NATO-a.

Generalni sekretar će također posjetiti sjedište NATO-a u Sarajevu (NHQSa) u kampu Butmir, gdje će se sastati sa komandantom NHQSa, visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu i predstavnicima Evropske unije.

Generalni sekretar će se također obratiti studentima Univerziteta u Sarajevu, na Fakultetu političkih nauka.

Namjenska industrija Bosne i Hercegovine (BiH) iz godine u godinu sve više jača i svoje proizvode plasira na mnogobrojna tržišta širom svijeta, te predstavlja veliki potencijal države.

Dobre podatke bilježi i zbog nestabilne geopolitičke situacije širom svijeta, a kompanije iz naše zemlje koje proizvode streljivo od početka godine ostvaruju rekordne izvozne rezultate, proistječe iz podataka koje prikupljanju vladine agencije.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) objavila je kako je tokom prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza vojne opreme dosegnula 91,2 miliona konvertibilnih maraka.

Riječ je o dvostruko većoj vrijednosti u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine odnosno od razlici od 50 miliona KM.

U 2024. godini ukupna vrijednost izvoza vojnih tvornica u BiH bila je na razini od oko 400 miliona KM odnosno 200 miliona eura što je bilo za oko 100 miliona KM više u usporedbi s 2023. godinom, a početni trend ove godine pokazuje kako će sve te brojke tokom 2025. biti znatno premašene

Vrijednost ovog izvoza iz BiH je tim značajnija jer naša zemlja ne proizvodi složene i skupe sisteme naoružanja, nego uglavnom streljivo koje je razmjerno jeftino ali i sve traženije.

Prema podacima UIO-a, tokom dva mjeseca ove godine najtraženiji proizvodi iz BiH bili su bombe, granate, torpeda, mine, rakete, vojno streljivo i dijelovi.

Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Češku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju te u Srbiju.

Najznačajnije kompanije bh. namjenske industrije su Igman iz Konjica, Pretis, Unis Ginex, Binas Bugojno, Pobjeda Technology Goražde, Pobjeda-Rudet Goražde, Kosmos Banja Luka, Orao Bijeljina i Zrak Teslić.

Igman je po prihodima najveća domaća kompanija iz oblasti namjenske industrije. Neto dobit firme prošle godine iznosila je oko 1,5 miliona KM.

 

Tržište Hrvatske

Iako je Hrvatska u odnosu na spomenute vojne sile mala, vojna industrija ipak postoji. Među domaćim kompanijama u tom sektoru najistaknutija je HS Produkt koji se bavi proizvodnjom oružja. Ta je kompanija prošle godine ostvarila 103,2 milijuna eura prihoda, što je bilo 29,6 posto manje nego godini ranije, te 13,8 milijuna eura dobiti, što je smanjenje od 65,8 posto u odnosu na 2022. godinu.

Kompanija Madlerd specijalizirana je za razvoj i proizvodnju složenih raketnih sustava poput raketnih bacača te poluautomatskih bacača granata za pješačku upotrebu, stoji na njihovim stranicama. U 2023. tvrtka je ostvarila prihode od 11,8 milijuna eura i dobit od 1,3 milijuna eura. Time su u odnosu na godinu ranije ostvarili povećanje prihoda od 364,02 posto i 98,7 posto dobiti.

Osim u segmentu proizvodnje oružja, postoje tvrtke koje se bave proizvodnjom ostale vojne opreme. Primjerice, Belina koja, među ostalim proizvodi vojne šatore, prošle je godine ostvarile prihode od 625,2 tisuće eura.

Kompanija Croshield specijalizirana je za razvoj, proizvodnju i distribuciju visokokvalitetnih prsluka i balističke zaštite. Oni su prošle godine ostvarili 616,5 tisuća eura prihoda.

Tu je i Šestan-Busch, koji proizvodi šljemove. Oni su u 2023. godini zabilježili 33,4 posto rasta prihoda, odnosno na 20,67 milijuna eura.

Inače, Hrvatska se najviše nametnula u segmentu izvoza pištolja, gdje činimo 6,34 posto od ukupnog svjetskog izvoza.

 

(bloombergadria.com)

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva vrijedne knjige i rukopise, među kojima je i “Encikopedija islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija, koja je više od 80 godina starija od Povelje Kulina bana.

U najstarijoj biblioteci na Balkanu, koja radi kontinuirano od osnivanja 1537. godine, nalaze se i rukopisi iz raznih krajeva islamskog svijeta koji tretiraju islamske i prirodne nauke, matematiku, algebru, geometriju, astronomiju i druge oblasti.

 

Najstariji rukopis u biblioteci

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci, među skoro 11.000 kodeksa rukopisa, nalazi se i rukopis komentara najpoznatijeg dijela Ibn Sine iz oblasti medicine “Al-Qanun fi at-tibb”.

Najstariji rukopis u biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela “Ihya’ ‘ulum al-din”, odnosno “Encikopedija islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Djelo je prepisano 1106. godine, pet godina prije smrti autora

– Ovo djelo predstavlja najčitanije djelo u muslimanskom svijetu, nakon Kur’ana (sveta knjiga muslimana). Prvi dio četvrtog sveska ovog djela Kitab al-Tawba, čije je prepisivanje dovršio Abdulgabbar Hasanabada (Hasanabad, grad u provinciji Isfahan u Iranu) 1107. godine. Koliko je nama poznato, to je najstariji prepis ovog poznatog djela u svijetu – rekao je Hamza Lavić, viši bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

 

Kulturna institucija

Iako Gazi Husrev-begova biblioteka u svom nazivu ima odrednicu da je biblioteka, ona je u suštini kulturna institucija koja pokriva mnogo širi opseg literature i izvora koji su veoma značajni za BiH, a i za Bošnjake koji žive na ovim prostorima u zadnjih 500 godina.

– Osim rukopisne zbirke koja predstavlja najznačajniju zbirku biblioteke, a koja se sastoji od blizu 11.000 kodeksa rukopisa, veoma značajne kolekcije biblioteke čine i arhivske kolekcije – kazao je Lavić.

Kada je riječ o arhivskim kolekcijama, tu su veoma značajna dva fonda, prije svega arhiv Islamske zajednice u BiH koji čuva kompletnu arhivsku dokumentaciju institucija Islamske zajednice od njenog službenog osnivanja 1882. godine pa do danas.

– To predstavlja veoma značajan izvor ne samo za izučavanje historije institucija unutar Islamske zajednice nego i generalno institucija na ovim prostorima u posljednjih oko 150 godina –  pojasnio je.

 

Arhiva osmanskih dokumenata

Druga veoma važna kolekcija arhivskih zbirki je i kolekcija arhiva osmanskih dokumenata.

– Tu se radi o oko 20.000 pojedinačnih dokumenata koji potiču iz perioda osmanske uprave u BiH – od dolaska Osmanlija na ove prostore 1463. godine pa do kraja 1878. godine – rekao je Lavić navodeći da tu postoji više podkolekcija, a najznačajnija je podkolekcija vakufnama – njih oko 800, a koje govore o osnivanju i razvoju pojedinih vakufa u BiH koji su značajno doprinijeli općem društvenom i urbanom razvoju pojedinih gradova u BiH.

– Svaka vakufnama predstavlja rodni list određenog grada – poručio je.

U biblioteci je i komentar prve knjige Ibn Sine, centralne ličnosti u islamskoj intelektualnoj historiji u različitim oblastima.

Njegovo najpoznatije djelo iz oblasti medicine je djelo “Al-Qanun fi at-tibb”, koje predstavlja pregled cjelokupnog medicinskog znanja vremena u kome je nastalo. Sastoji se od pet knjiga i u njemu su sistematizirane i definirane, u to vrijeme poznate grane medicinske nauke.

– Prepisano je u više primjeraka. Posebno su interesantni komentari na to djelo – rekao je Lavić.

 

Kur’an iz 1849.

U biblioteci se čuva i bogata zbirka prijepisa Kur’ana iz različitih perioda. U zbirci se posebno ističe rukopis koji je 1265/1849. godine prepisao Ahmad bin Muhammad al-Muhagir al-Dagistani al-Makki.

– Radi se o mushafu koji je posebno pripreman da bi drugi bili prepisivani iz njega, a kako bi se smanjila mogućnost pogrešaka pri prevodu. Ima izuzetno bogatu kaligrafiju i ukrase. Predstavlja jedan od najznačajnijih kulturoloških blaga BiH. On je treća generacija prvog mushafa u islamu koji je sakupio halifa hazreti Omer – rekao je Lavić.

U biblioteci se nalazi i šest djela sačuvanih iz prve kolekcije biblioteke, a među njima je bilješka Gazi Husrev-bega da je uvakufio te rukopise.

Kompletna zbirka rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, s 10.585 rukopisnih kodeksa, upisana je na UNESCO-vu listu “Memory of the World” 2018. godine i jedina je zbirka te vrste koja je upisana na ovu prestižnu svjetsku listu iz Bosne i Hercegovine.

 

avaz.ba