Radio Donji Vakuf

Category: Istaknute vijesti

  • ‘Zarada’ od skoro 600 miliona KM: Banke su nam profitabilnije nego u Evropi

    ‘Zarada’ od skoro 600 miliona KM: Banke su nam profitabilnije nego u Evropi

    Lijepa vijest za sve u Bosni i Hercegovini je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni

    Trinaest komercijalnih banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je na kraju 2024. godine ukupnu (zbirnu) neto dobit od 599,8 miliona KM. Ovaj poslovni rezultat predstavlja opet svojevrsni rekord bankarskog sektora, jer su banke u FBiH 2023. završile sa 516 miliona KM neto dobiti, 2022. sa 361 milion KM profita, 2021. sa 293 miliona KM, 2020. sa 174 miliona KM, 2019. sa 273 miliona KM, 2018. sa 255 miliona KM, 2017. sa 239 miliona KM neto dobiti i tako dalje.

     

    Dobra destinacija

    Kao što se vidi iz gornjih podataka, komercijalnim bankama u FBiH profitabilnost posljednjih godina raste, a isti je ili veoma sličan slučaj i sa bankama u manjem bh. entitetu, u Republici Srpskoj. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), pokazatelji profitabilnosti banaka su sljedeći: dobit na prosječnu aktivu (ROAA – Return on Average Assets) iznosi u 2024. godini 1,97 posto, a dobit na prosječan ukupni kapital (ROAE – Return On Average Equity) 15,39 posto.

    Naravno, ove brojke same za sebe većini ne znače apsolutno ništa ako se ne porede sa nečim. S obzirom na to da je KM fiksno vezana za euro, onda je logično da pokazatelje profitabilnosti bh. banaka uporedimo sa evropskim bankama. Prema podacima Statista, koji se pak poziva na podatke Evropske centralne banke (ECB – European Central Bank) i nacionalnih centralnih banaka, prosječni ROA za evropske banke u 2023. godini iznosio je 0,68 posto.

     

    Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

    Bankama je Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu ovdje zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako izuzmemo stalne političke nestabilnosti

    S druge strane, prosječni ROE za evropske banke u prvoj polovini 2024. iznosio je, prema istom izvoru, 10,9 posto. A to znači, najjednostavnije rečeno, da su banke u (F)BiH profitabilnije nego banke u Evropi. Iako je to jasno samo po sebi, pomenimo i da veći broj ROA i ROE predstavlja veću profitabilnost. Kada, naprimjer, kažemo da je ROE u Bosni i Hercegovini 15,39 posto, to znači da je svaki dioničar banke na uloženih 100 KM u njene dionice na kraju fiskalne godine dobio (zaradio) 15,39 KM.

    Ili drugačije rečeno – svaki dioničar koji je, recimo, prošle godine kupio dionice banke u FBiH po knjigovodstvenoj vrijednosti, za narednih će sedam godina u potpunosti vratiti uloženo. U Evropi je taj povrat, ipak, malo duži: tamo će (u prosjeku) dioničaru biti potrebna 9,1 godina da vrati uloženo. Iz pomenutog se, znači, može zaključiti da je bankama Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu u BiH zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako pri tome izuzmemo stalne političke nestabilnosti.

    A odakle banke u FBiH dolaze do sredstava za kreditiranje? Prema podacima FBA za treći kvartal 2024. godine, najznačajniji izvor finansiranja banaka bili su depoziti i to u iznosu od čak 81,3 posto. A to znači da na svakih 100 KM kredita koje odobre banke 81,3 KM su sredstva pribavljena iz depozita bh. građana, kompanija, udruženja i vlada. I u Evropi su najznačajniji izvori finansiranja banaka depoziti, s tim da se nivoi finansiranja banaka u prosjeku kreću između 50 i 70 posto. U Njemačkoj je to, naprimjer, 60 posto, a u Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu oko 50 posto.

    Dakle, i ovo pokazuje da je BiH za banke i bankare dobra destinacija, naravno ako (opet) izuzmemo konstantne političke nestabilnosti. Većina će dioničara radije prihvatiti da vrate uloženo za 9 godina nego za 7, jer ko zna šta se sve za sedam godina može desiti u nestabilnoj i hirovitoj BiH. A i to, naravno, treba imati na umu kada se govori o profitabilnosti banaka.

    Struktura depozita u (F)BiH također pokazuje zanimljive stvari. Većina depozita u komercijalnim bankama je novac građana – čak 50 posto ukupnih depozita. Depoziti vlada na svim nivoima (država, entiteti, kantoni i distrikt Brčko) čime samo 13 posto ukupnih depozita, dok depoziti javnih preduzeća čine 7 posto, a depoziti ostalih kompanija 25 posto. Preostalo se odnosi na razne finansijske i nefinansijske institucije, udruženja i tako dalje.

     

    Cijena kredita

    Banke u BiH, dakle, kako smo već pomenuli, većinom iz depozita odobravaju kredite (81,3 posto), dok je u Evropi to niže. A kakva je cijena kredita (kamate) u BiH i u Evropi? Približno slična. Iako kod nas u BiH pojedini bivši bankari na blogovima pišu da su kamatne stope na kredite u BiH niže nego u Evropi, to nije u potpunosti tačno. Zbog različitih metodoloških obračuna samo se čini da su kamate u BiH niže.

    Naime, ECB objavljuje podatke o prosječnoj nominalnoj kamatnoj stopi banaka, dok se u BiH objavljuju podaci i o nominalnoj i o efektivnoj kamatnoj stopi. U Evropi pri tome uopšte ne postoji institut efektivne kamatne stope, jer tamo banke sve troškove kredita ugrađuju u nominalnu kamatnu stopu. Ali kada se izjednači metodologija, onda dolazimo i do jednostavnog zaključka da su kamatne stope na kredite u BiH i u (prosjeku) Evropi približno iste ili slične, što je iskazano i na grafikonu Trading Economicsa.

    U novembru 2023. prosječne kamatne stope na kredite u BiH su iznosile 4,08 posto, a u eurozoni u istom periodu oko 4,7 posto. S tim što su u Evropi kamate na kredite u januaru ove godine pale ispod 4 posto, dok za BiH još nema tih podataka. Lijepa vijest za sve u BiH je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni. No, to ostaje pod velikim znakom pitanja s obzirom na političku situaciju kod nas.

    Sve u svemu, možemo zaključiti da je generalno gledano bankama u prosjeku bolje i profitabilnije poslovati u BiH nego u Evropi, te da bi zaista i mogli imati jeftinije kredite nego što se nude u Evropi. Naravno, ako se izuzmu stalne političke nestabilnosti kod nas. A s obzirom na to da se nestabilnosti u BiH u posljednje vrijeme ne smiruju, nego se naprotiv intenziviraju, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da se filozofski pomirimo sa činjenicom da se i to plaća.

  • Tužilac Sjeverne Makedonije: Privedeni su odgovorni za požar, istraga će biti brza

    Tužilac Sjeverne Makedonije: Privedeni su odgovorni za požar, istraga će biti brza

    Državni tužilac Sjeverne Makedonije Ljupčo Kocevski kazao je da se trenutno ispituju privedene osobe u vezi s organizacijom koncerta grupe DNK u diskoteci “Puls” u Kočanima, gdje je sinoć izbio požar oko 3:00 sata iza ponoći kada je poginula najmanje 51 osoba starosti od 14 do 25 godina.

    Kako je dalje pojasnio Kocevski, povrijeđeno je 152 ljudi, od kojih je 18 u kritičnom stanju. Među stradalima su osobe iz makedonskih mjesta i gradova – Skoplja, Štipa, Kočana i Probištipa.

     

    Uviđaj u toku

    Na brojna novinarska pitanja – koliko je ljudi bilo na koncertu grupe DNK, koliki je bio kapacitet diskoteke u kojoj se održavao nastup, da li su postojali protivpožarni aparati i dovoljan broj izlaza za evakuaciju, kao i ko je dao dozvolu za rad improvizovane diskoteke – Kocevski je najavio da će prve informacije biti objavljene po završetku uviđaja, javlja SDK MK.

    Uviđaj na mjestu tragedije obavljaju trojica tužilaca, dok dvojica rade s privedenima. Kocevski je rekao da izdaju naredbe za prikupljanje dokaza i sprovođenje drugih procesnih radnji.

     

    Preduzete mjere

    Na pitanje novinara o mogućnosti bjekstva potencijalno odgovornih osoba, Kocevski je izjavio da su preduzete mjere kako bi se to spriječilo.

    Nije otkrio broj privedenih niti njihov identitet, istakavši da će te informacije saopćiti tužioci zajedno s Ministarstvom unutrašnjih poslova kada budu imali sigurne i tačne podatke.

    – Stavit ćemo na raspolaganje sve kapacitete Tužilaštva. Angažovat ćemo sve vještake i istražiti ko je odgovoran za ovu tragediju. Odgovornost će biti utvrđena i vertikalno i horizontalno. Uviđaj nema vremenskog roka, trajat će dok se ne završi – rekao je Kocevski.

     

    Pirotehnika izazvala požar

    Diskoteka “Puls” se nalazila u prizemnoj kući s jednim prozorom na kojem su bile rešetke i jednim malim ulazom. Smještena je u ulici s gusto poredanim kućama.

    Prema prvim informacijama, kako je saopćio ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski, požar je izbio zbog pirotehnike korištene za svjetlosne efekte na koncertu.

    U trenutku izbijanja požara u diskoteci je bilo oko 1.500 ljudi, što je izazvalo stampedo pri pokušaju izlaska.

     

    Privedene osobe

    Na pitanje novinara da li je diskoteka imala dozvolu za rad i ko je odobrio rad u objektu s rešetkama na prozorima i u neposrednoj blizini drugih kuća, Toškovski je odgovorio da su već privedene osobe povezane s ovim događajem te da će biti utvrđena odgovornost.

    – Ne mogu trenutno reći koliko je ljudi privedeno, ali garantujem da će odgovorni snositi posljedice – s imenima i prezimenima – poručio je Toškovski.

     

    avaz

  • Nova pravila za one koji žele raditi sezonu u Hrvatskoj

    Nova pravila za one koji žele raditi sezonu u Hrvatskoj

    Vlada Republike Hrvatske pripremila je izmjene Zakona o strancima kojima se, u skladu s promjenama na razini Europske unije, unose značajne novine u zakon koji se primjenjuje posljednje četiri godine, piše Večernji list BiH.

     

    Pravila za radnike

    Njime su propisani uvjeti izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, pa i Bosne i Hercegovine, odakle i dolazi veliki broj radnika. Zakonom o strancima uveden je fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Podaci upućuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako je u 2024. godini izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, a u 2023. godini 172.499 dozvola. Usporedbe radi, u 2022. godini izdana je 124.121 dozvola za boravak i rad, što je povećanje za 51,4% u odnosu na 2021. godinu odnosno 86,2% u odnosu na 2020. te za 279,2% u odnosu na 2018. godinu.

    Što se tiče promjena koje novi propis donosi, treba znati kako trenutačni model izdavanja dozvola za boravak i rad državljaninu treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad omogućava rad samo za poslodavca za kojeg je izdana, kao i samo na poslovima za koje je izdana, što znači da je u slučaju promjene zanimanja kod istog poslodavca ili promjene poslodavca, kao i za dodatni rad državljana treće zemlje, u skladu s općim propisom o radu, potrebno provesti novi postupak izdavanja dozvole za boravak i rad, što predstavlja administrativno opterećenje tijela koja sudjeluju u postupku, državljana trećih zemalja, kao i poslodavaca. Novim propisom regulirano je da u slučaju prestanka radnog odnosa neće doći do ukidanja dozvole za boravak i rad, već se omogućava da državljanin treće zemlje ostane u Republici Hrvatskoj i traži novog poslodavca za vrijeme dopuštene nezaposlenosti, čime se štite strani radnici i čime se omogućava poslodavcima zapošljavanje stranih radnika koji već borave u RH.

    Dozvole za boravak i rad izdaju se na razdoblje trajanja ugovora o radu, a najdulje na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci. Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazala se nedovoljnom za potrebe turističkog sektora. Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan porast, a ograničenje njihova trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku, upozoravaju iz Vlade RH.

    U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istodobno podnosi zahtjeve za dozvole za boravak i rad, što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku.

     

    Situacije uočene u praksi

    U praksi su uočene situacije kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja ili državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja, što je rezultat neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka, slijedom čega se državljani trećih zemalja zatječu u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage. Vezano uz smještaj stranih radnika, u praksi su uočene određene situacije kada su strani radnici bili smješteni u neodgovarajuće prostore s obzirom na kvadraturu i broj osoba.

     

    Status studenata

    Uzimajući u obzir pristupanje Republike Hrvatske schengenskom prostoru, u postupku odobrenja dozvola za boravak i rad potrebno je spriječiti zloupotrebu navedenog postupka, prije svega državljana određenih država koje predstavljaju migracijski rizik, kao i krijumčara ili fiktivnih poslodavaca kojima cilj nije obavljanje gospodarske djelatnosti u RH, nego je glavna svrha njihova osnivanja ili djelovanja olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja na teritorij EU-a bez stvarne želje ili potrebe za radom u Hrvatskoj – objašnjavaju iz Vlade.

    Ulaskom RH u schengenski prostor državljani država kojima je za ulazak potrebna viza za odlazak u druge države članice schengenskog prostora nisu u obvezi ishoditi dodatnu vizu za slobodu kretanja do 90 dana na područje drugih država članica. Također, studenti koji su imali odobren privremeni boravak u RH u svrhu studiranja, a s obzirom na ograničenja koja proizlaze iz pravne stečevine EU-a, dugotrajni boravak mogu steći nakon dvostruko više godina boravka u Hrvatskoj s obzirom na to da im se samo pola tog razdoblja računa za potrebe odobrenja dugotrajnog boravka.

  • Preko 50 mrtvih: Objavljen snimak požara u klubu u S. Makedoniji, stradali mladi

    Preko 50 mrtvih: Objavljen snimak požara u klubu u S. Makedoniji, stradali mladi

    Velika tragedija pogodila je Sjevernu Makedoniju. Najmanje 53 lice je smrtno stradalo u požaru na nastupu u klubu u gradu Kočani. Poćar je izazvala rasvjeta tokom nastupa benda DNK.

    Na društvenim mrežama objavljen je video iz unutrašnjosti kluba na kojem se čuje pjevač benda koji govori publici da izađu.

    Neki makedonski mediji navode da je na mjestu gdje je otvoren klub nekada bilo skladište tepiha.

    Prema još nepotvrđenim informacijama najmanje 53 mladih je stradalo, desetine ih ima teške povrede a bolnica u Koćanima traži volontere. Teško povrijeđeni se helikpoterima prebacuju u bolnicu u Skoplje.

    Roditelji djece koja su bila u klubu panično pokušavaju saznati šta se dogodilo sa njihovim najdražim.

    “Vidio sam mnogo mrtvih tijela i stotine povrijeđenih.” “Možete zamisliti kako je skakati preko leševa da biste tražili svoju sestru”, svjedočio je pred Kliničkim centrom stariji brat 16-godišnje djevojčice, prenose mediji u Sjevernoj Makedoniji.

  • Visok poraz Proma u Sarajevu

    Visok poraz Proma u Sarajevu

    Sinoć je u Sarajevu je odigrana utakmica 21. kola Prvenstva BiH za košarkaše između OKK Spars Sarajevo i KK Promo Donji Vakuf, u kojoj je domaća ekipa slavila uvjerljivu pobjedu rezultatom 94:69 (17:18; 31:20; 16:8; 30:23).

    Bila je ovo utakmica od onih “biti ili ne biti” za obje ekipe i očekivala se žestoka borba svih 40 minuta. Na početku je tako i izgledalo, a onda, negdje početkom druge četvrtine igra Proma počinje da pada, domaći prave prvu veću seriju (9:0) i do samog kraja naša ekipa nije uspjela ni stvoriti šansu za rezultatski priključak. Ništa u ovoj utakmici nije funkcionisalo kako treba, odbrana ispod nivoa, vanjski šut očajan, loša kontrola skoka.

    Dok je još trajao rezultatski egal nekoliko dobrih reakcija u odbrani poništeno je brzopletošću u napadu, a kada su “kola krenula nizbrdo” nije se našao niko ni da ih bar uspori. Na kraju, najteži poraz sezone koji eventualni opstanak ostavlja još u domenu teorije.

    Danilo Brnović dao je 24 poena za Spars, Lazar Milošević 18, Aleksandar Smiljanić i David Collins po 15, a Tarik Bukva 11 poena. Za Promo, Collin Cooper 16, Orhan Špago 15, Samir Stewart 14, Emir Krajinić 10, Dino Alkić 6, David Kueth Zool i Reuf Livadić po 4 poena.

    Nažalost, ni večeras naša ekipa nije uspjela da se izvuče iz loše serije. Do kraja sezone ostaje još pet kola. U tim utakmicama Momci s Vrbasa imaju zadatak da, ako ništa drugo, poprave utisak i odigraju na maksimumu do samog kraja. Duguju to našim navijačima, koji su uz njih sve ove ponosne, prvoligaške godine.

     

    facebook: KK PROMO

  • Koliko je porasla prosječna plata u FBiH?

    Koliko je porasla prosječna plata u FBiH?

    Nastavlja se rast prosječnih primanja u Federaciji BiH, a posljednji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u godini dana došlo do realnog rasta od gotovo 12 posto.

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za januar 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.546 KM i nominalno je viša za 8,3 posto, a realno za 7,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto plata za januar 2025. nominalno je viša za 15,5 posto, a realno viša za 11,9 posto.

    U januaru 2025. u odnosu na decembar 2024. najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) za 28,1 posto, djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije za 20,6 posto i djelatnosti građevinarstva za 17,3 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U isto vrijeme smanjenje prosječne neto plate zabilježeno je u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 5,4 posto.

    Najviše prosječne neto plate u januaru 2025. bile su kod zaposlenih u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u iznosu od 2.191 KM i u djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 2.163 KM.

    Najmanja neto primanja imali su zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u iznosu od 1.077 KM i građevinarstvu u iznosu od 1.249 KM.

    Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za januar 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 2.414 KM i nominalno je viša za 8,2 posto, a realno za 7 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plata po zaposlenom za januar 2025. godine nominalno je viša za 15,9 posto, a realno za 12,2 posto, piše Večernji list BiH.

     

    vecernji list

  • Pretežno oblačno s lokalnim pljuskovima

    Pretežno oblačno s lokalnim pljuskovima

    Danas se u našoj zemlji očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, koji ponegdje mogu biti praćeni i grmljavinom.

    Vjetar slab do umjeren na jugu i jugozapadu zemlje južni i jugozapadni, a ostalim područjima sjeverni i sjeverozapadni.

    Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 14, a dnevna od 10 do 16, u Hercegovini i na istoku Bosne 18 °C.

    U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Povremeno je moguća kiša ili lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura oko 9, a dnevna oko 16 °C.

  • Saobraća se po mokrom i mjestimično klizavom kolovozu

    Saobraća se po mokrom i mjestimično klizavom kolovozu

    U većem dijelu Bosne i Hercegovine pada kiša te se saobraća po mokrom i mjestimično klizavom kolovozu. Upozoravamo na učestale odrone zemlje i kamenja, a zbog jakog vjetra i na mogućnost oborenih stabala na kolovoz. Posebno izdvajamo puteve: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Jajce-Banja Luka, Turbe-Karanovac, Bugojno-Kupres, Jablanica-Prozor, Konjic-Jablanica-Mostar-Doljani, Sarajevo-Foča i Rogatica-Višegrad. Nakon obilnijih padavina tokom noći, upozoravamo i na zadržavanje vode na kolovozu i savjetujemo oprezniju vožnju prilagođenu uslovima na cesti.

    Zbog izvođenja radova na autocesti A-1 na dionici Podlugovi-Visoko saobraća se preticajnom trakom.

    Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima: Hadžići-Sarajevo, Ćehaje-Srebrenik i Konjic-Jablanica (kod tunela Crnaja), a na mjestima radova saobraća se usporeno, jednom trakom.

    Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

    Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

    Zbog aktivnog klizišta, u prekidu je saobraćanje na regionalnom putu Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik selo.

    Na graničnim prelazima zadržavanja su kratkotrajna. Na graničnom prelazu Ivanica smanjena je vidljivost zbog magle i niske naoblake.

    Zbog oštećenja mosta granični prelaz Brčko mogu koristiti samo pješaci, biciklisti i motociklisti.

    Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

  • Sljedeće sedmice velika ekološka akcija povodom Svjetskog dana šuma

    Sljedeće sedmice velika ekološka akcija povodom Svjetskog dana šuma

    Općina Donji Vakuf i ŠPD Srednjobosanske šume će naredne sedmice realizovati zajednički projekat sanacije divljih deponija i pošumljavanja povodom Svjetskog dana šuma.

    Danas su načelnik općine Donji Vakuf Senad Selimović i direktor ŠPD Srednjobosanske šume Vildan Hajić obišli lokacije koje će obuhvatiti projekat koji će trajati četiri dana.

    –19. marta će se pristupiti sanaciji divlje deponije koja se nalazi na ušću rijeke Semešnice u Vrbas.

    –20. marta, radnici pomenutog društva će u saradnji sa donjovakuskim školama izvršiti pošumljavanje na širem lokalitetu Markovaće, a sanirat će se i divlja deponija ispod naselja Vučinac.

    –21. marta, radnici Šumarije će se pridružiti članovima grupe Ljubitelji prirode Donji Vakuf, članovima džemata Baš džamije u čišćenju i pošumljavanju Borića na Baginoj strani, mjesta gdje se trenutno gradi park.

    –22. i 23. marta će se intenzivirati radovi na izgradnji pomenutog parka, a već su spremne klupe za sjedenje, kao i kante za smeće koje će uskoro biti i postavljene.

    Načelnik Selimović se zahvalio direktoru Vildanu Hajiću što je prepoznao napore koje lokalna zajednica ulaže u očuvanje i zaštitu prirode i što će podržati projekat. Ekološki projekti od velike su važnosti za lokalnu zajednicu i očuvanje životne sredine za buduće naraštaje.

    Direktor ŠPD Srednjobosanske šume Vildan Hajić je istakao spremnost Društva na čijem se čelu nalazi da inicira, ali i podrži ovakve projekte.
    Pored ekološkog dijela koji je jako bitan, posebno u današnje vrijeme kada svi svjedočimo negativnim klimatskim promjenama želimo da probudimo svijest kod naših građana o važnosti očuvanja okoliša i povećanju površine pod šumskim zasadima.

    Načelnik Selimović i direktor Hajić su zajedno pozvali sve građane da se pridruže ovoj akciji, uz napomenu da će sva sredstva za rad biti obezbijeđana.

     

  • Ramazanska humanitarna akcija “Tvoje je samo ono što daš”

    Ramazanska humanitarna akcija “Tvoje je samo ono što daš”

    I ovog ramazana organizujemo akciju “Tvoje je samo ono što daš” za naše sugrađane u potrebi.

    “Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga…”
    Sura Ez-Zelzele – Ajet 7

    Namirnice možete donijeti u vaše džamije ili zgradu Medžlisa. Također akciju možete podržati uplatom preko računa Medžlisa ili na blagajni Medžlisa.

    Allah nam ukabulio. Amin !