Frekvencija vozila je umjerenog intenziteta, a zbog visokih dnevnih temperatura savjetujemo da se na duža putovanja kreće u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima.
Danas i sutra (25. i 26.06.2022.god.) zbog radova na asfaltiranju obustavlja se saobraćaj na magistralnom putu Prijedor-Banja Luka, na dionici Tunjice-Šargovac. Za vrijeme obustave vozila će se preusmjeravati na alternativni pravac (Omarska-Bronzani Majdan-Banja Luka ili Prijedor-Bos.Dubica-Bos.Gradiška-Banja Luka).
Zbog sanacionih radova na vijaduktu Klopče na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, saobraća se preticajnom trakom, dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.
Zbog održavanja manifestacije „512 Dani Ajvatovice“ od 17:30 do 18:30 sati doći će do obustave saobraćaja na raskrsnici magistralnih puteva M-5 i M-16 u Donjem Vakufu.Do 26.06. do 24 sata zabranjen je prevoz eksplozivnih materija i vangabaritnih tereta na području Srednjobosanskog kantona.
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Sporije, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: Donji Vakuf-Travnik (Komar), Žepče-Zenica (Golubinja), Ripač-Dubovsko i Bosanski Šamac-Orašje (dionica Grebnice-Bazik).
Na putu Rudo-granični prelaz Uvac zbog oštećenja mosta, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila maksimalnog osovinskog opterećenja preko 10 tona po osovini, dok je za ostala vozila brzina kretanja na mostu ograničena na 20 km/h.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.
Danas se našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne ponegdje u centralnim, istočnim, sjeveroistočnim područjima Bosne, na istoku i sjeveru Hercegovine su mogući lokalni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren uglavnom jugozapadni. U sjevernim područjima Bosne vjetar sjevernog i sjeverozapadng smjera. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 26, a dnevna od 28 do 33, na jugu 36 °C.
Najavljene radarske kontrole za 25. 06. 2022. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE
02:00 do 03:00 sati Trnovača
09:00 do 10:00 sati Duratbegović Dolac
11:00 do 12:00 sati ulica Vrbaska (Dadić promet)
15:00 do 17:00 sati ul. Vrbaska (BINGO)
20:00 do 21:00 sati Potrlica
Najavljene radarske kontrole za 25. 06. 2022. -PS BUSOVAČA
16:00 do 17:30 sati Gavrine kuće Kaonik
17:30 do 19:00 sati Polje.
19:30 do 21:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ugost.objekta „Penelopa“)
21:00 do 22:30 sati ul. N.Š. Zrinskog (kod ugost.objekta „Kim“)
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Donji Vakuf, na čelu sa Kemalom Čolakom, neizostavni je dio programskih sadržaja manifestacije “ Dani Ajvatovice”. Svake godine, organizovanjem zanimljivih i edukativnih javnih tribina, daju svoj nesebičan doprinos ovoj kulturnoj-vjerskoj I sportskoj manifestaciji.
Večeras, u Donjem Vakufu, na temu: BZK “Preporod” i kapitalni projekti kulture i identiteta Bošnjaka u sklopu Javne tribine prigodno izlaganje imao je dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH.
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ temeljna je i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice.
Naime, nije slučajno da je BZK “Preporod”BiH, a samim tim i Općinska organizacija “Preporoda” Donji Vakuf u danima Ajavatovice, a u cilju njegovanja identiteta, tradicije I države, kao mota “512. Dana Ajvatovice” , večeras obrađujući navedenu temu, istakla važnost kulture i identiteta Bošnjaka.
“ Već dugi niz godina BZK “Preporod” BiH učestvuje u suorganiziranju Dana Ajvatovice, uključujući I predavanje svakog predsjednika “Preporoda” ovdje u Donjem Vakufu. Večerašnja moja tema ticat će se uloge I značaja BZK “Preporod” u realizaciji kapitalnih projekata kulture I identiteta Bošnjaka kao naroda. Moja osnovna teza jeste zapravo osnovna teza kultuloroške nauke, koja kaže zapravo da je identitet svakoga naroda u njegovoj kulturi. Ono što smo mi kao narod I što nas čini narodom jeste zapravo naše najšire shvaćena kultura koja uključuje jezik I prošlost, odnosno povijest, tradiciju I našu religijsku kulturu, naš doživljaj samoga sebe, dakle našu društvenu svijest, pa čak I politiku I itd. Sve je to ono što konstituiše identitet jednog naroda, odnosno kulturu kao osnovu identiteta jednog naroda” – istako je na večerašnjoj javnoj tribini Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod” BiH.
Želeći naglasiti značaj identiteta Bošnjaka kroz kapitalne projekte BZK Preprod dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH, večeras u Donjem Vakufu je naglasio: “ Teza na kojoj insistiram, je da ako jedan narod želi biti narodom, on mora naravno razvijati svoju kulturu, na taj način razvija svoj identet I mora realizirati temeljno važne projekete, jer bez tih projekata , narod ne može biti narodom” .
Na večerašnjoj Javnoj tribini organizovanoj u okviru “ 512. Dana Ajvatovice”, prisutnima se se obratili I predsjednik Općinske organizacije BZK “Preporod”, Kemal Čolak, te glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Amir ef Čavak.
O BZK Preporod: Historija „Preporoda“ počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj kiraethani (čitaonici) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg „Preporoda“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šaracem kao prvim predsjednikom, a koje će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad nove vlasti ukidaju „Preporod“, zajedno s drugim nacionalnim kulturnim društvima u Bosni i Hercegovini.
Rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao zvaničnog pravnog sljednika društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, odnosno poratnog jedinstvenog društva „Preporod“, nastavljen je 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić.
O izlagaču: Prof. dr. Sanjin Kodrić (Sarajevo, 1978.) predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i redovni profesor bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dok je kao gostujući profesor ili po pozivu predavao na diplomskim, magistarskim i doktorskim studijima na više univerziteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Posebno se bavi novijom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću (19. i 20. st.) i kulturnom historijom Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, kao i teorijom historije književnosti i savremenim književnim i kulturalnim teorijama. Autor je više od 100 naučnih i brojnih stručnih radova objavljenih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i šest autorskih naučnih knjiga.
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Donji Vakuf, na čelu sa Kemalom Čolakom, neizostavni je dio programskih sadržaja manifestacije “ Dani Ajvatovice”. Svake godine, organizovanjem zanimljivih i edukativnih javnih tribina, daju svoj nesebičan doprinos ovoj kulturnoj-vjerskoj I sportskoj manifestaciji.
Večeras, u Donjem Vakufu, na temu: BZK “Preporod” i kapitalni projekti kulture i identiteta Bošnjaka u sklopu Javne tribine prigodno izlaganje imao je dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH.
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ temeljna je i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice.
Naime, nije slučajno da je BZK “Preporod”BiH, a samim tim i Općinska organizacija “Preporoda” Donji Vakuf u danima Ajavatovice, a u cilju njegovanja identiteta, tradicije I države, kao mota “512. Dana Ajvatovice” , večeras obrađujući navedenu temu, istakla važnost kulture i identiteta Bošnjaka.
“ Već dugi niz godina BZK “Preporod” BiH učestvuje u suorganiziranju Dana Ajvatovice, uključujući I predavanje svakog predsjednika “Preporoda” ovdje u Donjem Vakufu. Večerašnja moja tema ticat će se uloge I značaja BZK “Preporod” u realizaciji kapitalnih projekata kulture I identiteta Bošnjaka kao naroda. Moja osnovna teza jeste zapravo osnovna teza kultuloroške nauke, koja kaže zapravo da je identitet svakoga naroda u njegovoj kulturi. Ono što smo mi kao narod I što nas čini narodom jeste zapravo naše najšire shvaćena kultura koja uključuje jezik I prošlost, odnosno povijest, tradiciju I našu religijsku kulturu, naš doživljaj samoga sebe, dakle našu društvenu svijest, pa čak I politiku I itd. Sve je to ono što konstituiše identitet jednog naroda, odnosno kulturu kao osnovu identiteta jednog naroda” – istako je na večerašnjoj javnoj tribini Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod” BiH.
Želeći naglasiti značaj identiteta Bošnjaka kroz kapitalne projekte BZK Preprod dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH, večeras u Donjem Vakufu je naglasio: “ Teza na kojoj insistiram, je da ako jedan narod želi biti narodom, on mora naravno razvijati svoju kulturu, na taj način razvija svoj identet I mora realizirati temeljno važne projekete, jer bez tih projekata , narod ne može biti narodom” .
Na večerašnjoj Javnoj tribini organizovanoj u okviru “ 512. Dana Ajvatovice”, prisutnima se se obratili I predsjednik Općinske organizacije BZK “Preporod”, Kemal Čolak, te glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Amir ef Čavak.
O BZK Preporod: Historija „Preporoda“ počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj kiraethani (čitaonici) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg „Preporoda“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šaracem kao prvim predsjednikom, a koje će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad nove vlasti ukidaju „Preporod“, zajedno s drugim nacionalnim kulturnim društvima u Bosni i Hercegovini.
Rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao zvaničnog pravnog sljednika društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, odnosno poratnog jedinstvenog društva „Preporod“, nastavljen je 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić.
O izlagaču: Prof. dr. Sanjin Kodrić (Sarajevo, 1978.) predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i redovni profesor bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dok je kao gostujući profesor ili po pozivu predavao na diplomskim, magistarskim i doktorskim studijima na više univerziteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Posebno se bavi novijom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću (19. i 20. st.) i kulturnom historijom Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, kao i teorijom historije književnosti i savremenim književnim i kulturalnim teorijama. Autor je više od 100 naučnih i brojnih stručnih radova objavljenih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i šest autorskih naučnih knjiga.
Nakon klanjanja džuma-namaza u musali Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, danas su ispraćeni podrinjski konjanici za Ajvatovicu.
I drugi konjanici
Više od dvadeset konjanika iz Srebrenice, Zvornika i Bratunca, prodefilovali su od Dugog Polja, pored Memorijalnog centra do Potočara, a nakon toga nastavili daleki put do Ajvatovice.
Između ostalih, među učesnicima pohoda je Emin Bektić i njegova kćerka Dženeta iz Jasenove kod Srebrenice.
– Ajvatovica se ne propušta – kazao je ponosno Emin Bekti pri polasku iz Srebrenice.
Koloni će se pridružiti konjanici iz Cerske, Konjević, Polja, Nove Kasabe, Milića i Vlasenice, a u Kladnju će ih sačekati konjanici iz Tuzlanskog kantona i drugih mjesta.
Namjlađi učesnik
Dženeta Bektić, kaže da joj je ovo peti odlazak na Ajvatovicu, ali žali što s njom i ocem Eminom ove godine zbog obaveza na fakultetima ne idu njene sestre Kadira, Ćamka i Fatima.
Zato će u društvu imati Munibu Mehmedović iz Kamenice kod Bratunca i Refiju Suljić iz Živinica, kao i najmlađeg ovogodišnjeg učesnika Halida Mehmedovića iz Kamenice.
U okviru ovogodišnjih dana Ajvatovice u nekoliko gradova Muftijstva travničkog od 17. do 28. juna bit će održano oko 60 različitih sadržaja. Na ovogodišnju manifestaciju na svom konju će se zaputiti i Juso Said zvani Cindo iz Gračanice.
Rasim, sin, žena, djeca, svi krećemo sutra
– Idemo na Ajvatovicu, prošle godine smo bili, idemo i ove. Idemo ovdje na Banoviće, Živinice, Zavidoviće. Ovo je drugi put da idem. Povukla me želja, Meho iz Kamenice, hadžija, kaže mi “hajmo Cindo, hajmo”, i ja prošle godine krenem i eto – priča Cindo za portal “Avaza”.
Kako navodi, ove godine ide sedam konja.
– U Vakufu imam dobrog prijatelja Rasima Talića, njegovu majku Hajru. Rasim, sin, žena, djeca, svi krećemo sutra u subotu oko 5 do Prusa. Gore konji imaju hranu, sve, Hranja od njih, časte nas vojničkim grahom. Dobar grah. Noćimo gore, oko konja, čuvamo konje.
Said kaže da ga jednostavno nešto vuče da ponovo ide.
Držim konje od kad sam rođen
– Vuče te to nešto, isto kad dođeš na utakmicu Bosna – Španija. Tu vrijem krv. Ljubitelj sam konja. Držim konje od kad sam rođen. Majka mi je iz Fojnice, babo mi je bio dobar domaćin, pošteniji od mene – zaključio je Cindo.
Na ovogodišnjoj centralnoj svečanosti koja će biti održana u subotu, 26. juna, očekuje se dolazak i prisustvo reis-u-l-ulema Huseina ef. Kavazovića. Organizatori ove godine očekuju i rekordan broj posjetilaca.
Tradicija konjice i povorke konjanika koji pohode Ajvatovicu, duga je više od 500 godina. Prvih godina pohoda ka najvećem dovištu Muslimana u Evropi, dugoj više od pet stoljeća, konjanici su bili vojnici, koji su pokazivali moć i snagu, te na taj način slali poruku jačine države, jačine vojske i ponosno podignutih bajraka.
Sada u ovom modernom vremenu konjanici koji tradicionalno prolaze kroz Donji Vakuf simboliziraju, nekadašnju vojsku. Čuvaju našu tradiciju.
Dragi naši sugrađani, budimo ponosi na ovo što samo naš grad ima. Konjanike posmatrajte kao sačuvani duh prošlosti, koji manifestaciju Ajvatovice, svojim nošnjama, konjima, ponosnim kasom, nosi stoljećima, od Ajvaz dede pa do naših dana.
Na putu ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvatovici, sutra, 25. juna kroz Donji Vakuf će proći tradicionalna ajvatovačka konjica od oko 300 učesnika. Ponosnim konjanicima i bajraktarima iz brojnih bh. gradova po prvi put ove godidine pridružit će se i konjanici iz Kozarca. Svečani ispraćaj konjanika iz Kozarca, u organizaciji Medžlisa IZ Kozarac, planiran je za danas u 15 sati ispred Mutničke džamije.
