Category: Donji Vakuf

Defile konjanika je krenuo danas i iz Vinca kod Jajca, što možete vidjeti na našem snimku. Nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavljaju put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna manifestacija Ajvatovice.

Konjanici su krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Europi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu. Jutros su na isti put krenuli i konjanici iz Karaule i Zenice.

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari, a poslije prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Europi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana jer ima autohtoni karakter.

Po prvi put kao konjanik , ratni komadanat Armije RBiH, Naser Orić zajedno sa  konjanicima iz svih krajeva naše zemlje i inostranstva bit će učesnik tradicionalne povorke konjanika kroz Donji Vakuf, danas oko 16.00 sati.

Uspjeli smo uspostaviti kontakt sa Naserom Orićem koji se javio u naš program, te nam prenio jako pozitivnu atmosferu koja vlada mežu njegovom ekipom, a kako kaže i sam je ponosan što mođe na ovaj način uveličati ovu značajnu vjersku manifestaciju Bošnjaka.

„ U mojoj ekipi vlada jako dobra atmosfera, meni je drago mogu da dam doprinos i da uveličam ovaj tradicionalni pohod, kad ne mogu da odem na dženazu mojim saborcima, makar da dođem ondje gdje mogu, i da odam počast i uveličam sva okupljališta Bošnjaka, gdje se promoviše jedno jedinstvo“.

Naser Orić, po prvi put je učesnik tradicionalne povorke konjanika koja već više  500 godina tradicionalno pohodi ka Ajvatovici. Naser je ovom prilikom uputio i poruku svim Bosancima i Bošnjacima:

„  Poruka svim Bosnacima jeste da gradimo bolju budućnost za našu djecu. Da gradimo suživot, jedinstvo i to je ono što je neophodno za BiH , da bi mogla funkcionisati država kao država.“

Naser Orić, Bosanska gazija, hrabri sin jedine domovine BiH, svoj patriotizam, svoju ljubav prema domovini danas će svojim učešćem u tradicionalnoj povorci konjanika pokazati po kozna koji put.

Nasere, dobrodošli u Donji Vakuf i na Ajvatovicu.

Obzirom da vlada veliko interesovanja zbog dolaska Nasera Orića, ovog prijepodneva uspostavili smo kontak sa ratnim komadantom Armije RBiH. Njegovo telefonsko javljanje očekujemo u 12, 30 minuta. Budite uz program Radija Donji Vakuf.

Crveni križ općine Donji Vakuf dostavio je humanitarnu pomoć prikupljenu za migrante smještene u prihvatnom centru Salakovac, a o kojima brigu vode volonteri Crvenog križa grada Mostara.

Općinska organizacija Crvenog križa, te Crveni križ grada Mostara se najiskrenije zahvaljuju građanima Donjeg Vakufa na podršci koju pružaju u ispunjavanju humane misije Crvenog križa.

„Ovim putem želimo i da obavijestimo građane Donjeg Vakufa da se akcija prikupljanja prehrambenih i higijenskih proizvoda idalje nastavlja. Dragi sugrađani pridružite se akciji i pomozite ispunjavanje humane misije Crvenog križa“, poziv je koji je uputila Emina Snaga, lider mladih CK Donji Vakuf.

 

U Oborcima i Šeherdžiku i danas je upriličen doček za oko 300 konjanika koji na putu prema Donjem Vakufu, svake godine odmore u ovim mjesnim zajednicama, a nakon klanjanja podne-namaza nastavljaju put Donjeg Vakufa i Ajvatovice.

Vjersko-kulturni program upotpunili su članovi KUD „Nakib Abdagić Kiban“ iz Donjeg Vakufa.

Nakon odmora i zajedničkog ručka i klanjanja podne-namaza u Sultan Sulejmanovoj džamiji, konjanici nastavljaju dalje put Donjeg Vakufa, gdje je oko 16 sati planiran defile kroz grad, uz pratnju članova turskih izviđača i vojnog orkestra mehter muzike.

Tradicionalnu povorku konjanika, čuvare tradicije pohoda ka Ajvaz- dedinoj  stijeni, činit će  preko 300 konjanika iz Karaule , Zenice, Brčkog, Tuzle, Bugojna, Amšteten – Austrija, Busovače, Sarajeva, Visokog – Donje Moštre, Hercegovine, Tomislavgrada / Duvna, Glamoča, Jajca, Vinca, Foče, Zvornika, Bratunca, Srebrenice, Vlasenice, Novog Travnika i – domaćina, Donjeg Vakufa i Šeherdžika.

Više od 500 godina duga je tradicija dovišta Ajvatovice kroz koju Bošnjaci iskazuju svoj vjerski, nacionalni i kulturni identitet.

Ismet Silajdžija iz Prusca prije osam godina podijelio je sa nama sjećanja na Ajvatovicu. Iako u poznim godinama vrlo dobro se sjećao  običaja vezanih za  Ajvatovicu u vrijeme dok je bio dijete.

„Uz Ajvatovicu dolazili su musafiri iz Travnika,Zenice,Sarajeva i drugih gradova širom zemlje.Oni su do Donjeg Vakufa dolazili vozom.Naš hodža Mehmed Učanbarlić pošalji bi nas djecu da dočekamo goste i da učimo tekbire i ilahije na putu do Prusca.“ – priča nam Ismet i dodaje da su za to znali dobiti po banku,a za banku u vrijeme Stare Jugoslavije mogla se kupiti dobra ovca.

Na putu do ajvatovačke livade nekada,kao i danas,učile su se ilahije ,sure i tekbiri. „Običaj je bio da četverica dječaka,mladića,uče sure u paru.Kada se prouči dova na livadi,do klanajanj podne namaza,malo bi se prezalogaji.U to vrijeme na ajvatovačkoj livadi pekla su se janjad i nama bi hodža kupi po kilu mesa i dadni po dva dinara što smo učili sure.“ – sa blagim osmjehom prisjećao se Ismet Silajdžija. Najviše učača ilahija i kasida bilo je iz džemata džamije Hasan Kafije Pruščaka.

U tradiciji obilježavanja Ajvatovice je i biranje najboljeg bajraka i najkićenijeg konjanika. „Prednost nad ostalim konjanicima uvijek su odnosili Karaulci i Vinčani,a dolazili su konjanici iz Travnika,Turbeta,Goleša,Vinca,Torlakovca,Karaule,Bijelog Buča,Doganovaca,Oboraca i drugih okolnih mjesta.Nakon povratka sa Ajvatovice omladina se skupljala u bašči Taliba Dautovića.U to vrijeme nosili su se zarovi.Sjećam se jedne Ajvatovice kada su neki ljudi sa strane htjeli na silu odvesti jednu našu curu koja se trebala uskoro udati,ali nasreću nisu uspjeli u tom naumu.“- kazivao nam je  nadalje Ismet i dodao da se omladina veselila uz harmoniku i malu tamburu.

Nakon sedam dana bila je ženska Ajvatovica.Žene su išle u stijenu,ali bez učenja ilahija i bez bajraka.I nakon ženske Ajvatovice bio je teferič u Talibovoj bašči . Bilo je vremena kada su bolje stojeći ljudi koji su iz udaljenijih krajeva dolazili u Donji Vakuf vozom,iznajmljivali konje kako bi u Prusac izjahali na konjima.Ipak,većina je išla pješke a birao se kraći put do Prusca.“Na jednom dijelu morala je preći Prusačka rijeka.Stanovnici tog dijela,srpske nacionalnosti,prije Ajvatovice podigni bi platice od mosta i na leđima prenosi hodočasnike preko rijeke kako bi zaradili koji dinar.“- sjećao  se Ismet u razgovoru za Radio Donji Vakuf. Ovaj  običaja se poslije izgubio,ali je ostao kao priča i sjećanje .

Na putu ka Ajvatovici danas  će u 16 sati kroz Donji Vakuf proći tradicionalna konjica koju će činiti ukupno 302 konjanika.  Ponosne konjanike i gorde bajraktare iz Zenice, Brčkog, Tuzle, Bugojna, Amšteten – Austrija, Busovače, Sarajeva, Visokog – Donje Moštre, Hercegovine, Tomislavgrada / Duvna, Glamoča, Jajca, Vinca, Foče, Zvornika, Bratunca, Srebrenice, Vlasenice, Novog Travnika i – domaćina, Donjeg Vakufa i Šeherdžika predvodit će Karaulci, baštinici ajvatovačke konjice. Prenošenje bajraka islama konjicom iz Karaule bio je početak, na ovaj način, obilježavanja Ajvatovice a danas je to najatraktivniji dio manifestacije koji u Donjem Vakufu svake posljednje subote u mjesecu junu poprate hiljade posjetilaca iz raznih krajeva BiH, a sve više i iz inostranstva.

Učesnici ovogodišnjeg defila konjanika:

Karaula, 80 konjanika , bajraktar Haris Drobo

Zenica, 35 konjanika, bajraktar Amir Heleg

Šeherdžik, 12 konjanika, bajraktar Ragib Vrco

Donji Vakuf, 35, bajraktar Salko Halilović

Brčko, 7 konjanika, bajraktar Zenedin Ramović

Tuzla, 10 konjanika, bajraktar Ismet Altumbabić

Bugojno, 20 konjanika, bajraktar Zaim Muslimović

Amšteten Austrija, 1 konjanik, Adin Hurem

Busovača, 14 konjanika, bajraktar Nurudin Heleg

Sarajevo, 20 konjanika, bajraktar Suad Ražalica

Donje Moštre – Visoko, 1 konjanik, Sabahudin Kadić

Hercegovina, 8 konjanika, bajraktar Ahmed Memić

Tomislavgrad / Duvno, 7 konjanika, bajraktar, Hamid Đugum

Glamoč, 7 konjanika, bajraktar Amir Vidimlić

Jajce / Vinas, 25 konjanika, bajraktar Irfan Meštrovac

Foča, 6 konjanik, bajraktar Salem ef. Čemo

Zvornik, Bratunac, Srebrenica i Vlasenica, 15 konanika, bajraktar Mustafa Muminović

Novi Travnik, 15 konanika, bajraktar Muhamed Zaimović

Ukupno 302 konjanika.

Jedan od najposjećenijih događaja u Donjem Vakufu u okviru programskih sadržaja   „ 508. Dana Ajvatovica“, bila je sinoć održana tribina. Ista je organizirana u maloj Sali JU Centar za kulturu,informisanje i sport,  od strane BZK Preporod Donji Vakuf, na čelu sa Kemalom Čolakom.

Uvijek rado viđen gost u našem gradu dr. Lavić već dugi niz  godina , dio je našeg kulturnog i društvenog života, zahavljujući dobroj saradnji sa našim sugrađaninom Kemalom Čolakom, koji je na čelu Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ našeg grada.

Prije samog početka izlaganja dr. Senadina Lavića na temu : „Fragmentiranje bošnjačkog bića i zapostavljanje Bosne“, upriličena je i kratka promocija njegove šeste po redu knjige pod naslovom “Zaborav razlike“. O ovom zanimljivom i čitkom štivu, govorio je profesor Amer Osmić, asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, te naš donjovakufljanin.

„ Nova knjiga profesora Lavića, šesta po redu govori o tri goruća društvena, socijološka problema u BiH. Lavić je podijelio knjigu u tri dijela. U prvom dijelu govori o Bosankom prekarijatu,a to se odnosi na nesigurnost elementarnu koja vlada u BH-a društvu. U drugom dijelu govori o rezultatu te nesigurnosti stanju na Univerzitetu i ono što smo mi usvajanjem Bolonje dobili. U trećem dijelu dr Lavić pokušava ukomponirati predhodna dva. Pojašnjava kako i na koji način je medijska svijest u BiH opterećene i fokusirana, gotovo na neznačajane probleme, koji tište našu stvarnost, a stvarne  problemima koje zapravo imamo stavljaju se sa strane“ – istako je Amer Osmić, osvrćući se na posljednju knjigu dr. Senadina Lavića.

Veliku pažnju u Donjem Vakufu sinoć, je privuklo predavanje dr. Senadina Lavića, koji nas po kozna koji put podsjeća na važnost postojanja Bošnjaka, potencira državotvornost BiH. Tema sa kojom se predstavio u našem gradu sinoć je bila:  „ Fragmentiranje bošnjačkog bića i zapostavljanje Bosne“.

Dr. Lavić je istako: „ Ja sam sa gospodinom Kemalom Čolakom htio pokazati ovdje kako smo u zadnjih 30- tak godina, doživjeli fragmentiranje bošnjačkog bića na jednoj političkoj osnovi, kako smo razdijelili bošnjačke političke subjekte na nekoliko opcija koje nisu dovoljno snažne. U cjelokupnom tom procesu smo zapostavili Bosnu kao državu. Iako je to trajalo dugo, danas smo se probudili i ponovno shavatamo da bez Bosne nema nikakve naše političke,kulturne i ekonomske djelatnosti. „

Tribina u Donjem Vakufu bila je izuzetno posjećena, a prisutnima su se ovom prilikom obratili i uputili riječi zahvalnosti i glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Esad ef. Slipac, te predsjednik BZK Preporod Donji Vakuf, Kemal Čolak.

U Oborcima i Šeherdžiku i danas će biti upriličen doček za oko 300 konjanika koji na putu prema Donjem Vakufu, svake godine odmore u ovim mjesnim zajednicama, a nakon klanjanja podne-namaza nastavljaju put Donjeg Vakufa i Ajvatovice.

Jutros je u Karauli upriličen i ispraćaj konjanika na putu prema Oborcima, gdje će biti zajednički ručak i odmor.

Prema planiranom programu, doček konjanika u Oborcima očekuje se oko 12 sati, a defile ajvatovičke konjice kroz centar Donjeg Vakufa oko 16 sati.

Tradicionalnu povorku konjanika, čuvare tradicije pohoda ka Ajvaz- dedinoj  stijeni, činit će  preko 300 konjanika iz Karaule , Zenice, Brčkog, Tuzle, Bugojna, Amšteten – Austrija, Busovače, sarajeva, Visokog – Donje Moštre, Hercegovine, Tomislavgrada / Duvna, Glamoča, Jajca, Vinca, Foče, Zvornika, Bratunca, Srebrenice, Vlasenice, Novog Travnika i – domaćina, Donjeg Vakufa i Šeherdžika.

Na putu ka Ajvaz – dedinoj stijeni, defilu kroz grad pridružit će se i ove godine  članovi turskih izviđača i vojnog orkestra mehter muzike.

Više od 500 godina duga je tradicija dovišta Ajvatovice kroz koju Bošnjaci iskazuju svoj vjerski, nacionalni i kulturni identitet.