Radio Donji Vakuf

Category: Donji Vakuf

  • Predsjednik BZK”Preporod” BiH, prof. dr. Sanjin Kodrić učestvovao na tribini u Donjem Vakufu

    „ Identitet i kultura Bošnjaka na raskršću“ bila je tema tribine održane u Centru za kulturu, informisanje i sport u Donjem Vakufu u okviru manifestacije 510. Dani Ajvatovice. Izlagač je bio prof. dr.  Sanjin Kodrić, novoizabrani predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Bosni i Hercegovini.

    Uvodničar na sinošnjoj tribini bio je Kemal Čolak, predsjednik BZK „Preporod“ Donji Vakuf. Čolak je izrazio zadovoljstvo što u Donjem Vakufu, tradicionalno u „Danima Ajvatovice“, gostuje predsjednik „Preporoda“ BiH. Nakon što je izabran na ovu funkciju, Sanjin Kodrić po prvi put je zvanično bio gost Donjovakufljana .

    U ime domaćina manifestacije, prisutnima se obratio glavni imam  Medžlisa IZ Donji Vakuf Amir ef. Čavak. „Meni je drago što „Preporod“ svih ovih godina gostuje u Donjem Vakufu birajući teme koje su vezane za potvrđivanje našeg  identiteta i ukazuju na put kojim Bošnjaci trebaju ići u narednom periodu.“ – naglasio je ef. Čavak.

    U svom izlaganju gost – predavač, predsjednik BZK „Preporod“ BiH, prof. DR. Sanjin Kodrić istakao je da ove godine „Preporod“ obilježava 117 godina od osnivanja i 30. godišnjicu obnove svoga rada. Posebno se osvrnuo na ulogu i značaj  djelovanja  Safvet  – bega Bašagića, prvog predsjednika „Preporoda“ i prvog doktora nauka u Bošnjaka.

    Kroz priču o „Preporodu“ možemo se dotaći i pitanja identiteta i kulture Bošnjaka na raskršću. Neodoljivo Berlinski kongres iz 1878. Godine podsjeća na Dejtonaki mirovni sporazum. Bošnjaci su na raskršću. U oba pomenuta vremenska perioda prisutno je nesnalaženje Bošnjaka. Nisun li sukobi onog vremena, sukobin između nas dana u postdejtonskom periodu. Cilj Bošnjaka tada, a i danas,  je preći preko tih raskršća pravim putem, a ne stranputicom.“c – zaključio je prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ BiH gostujući na tribini u Donjem Vakufu u okviru 510. Dana Ajvatovice.

  • Tradicionalni džuma – namaz u donjovakufskoj Baš džamiji

    Tradicionalni džuma – namaz uoči završnice manifestacije “Dani Ajvatovice” klanjan je danas u donjovakufskoj Baš  džamiji . Hatib je bio muftija zenički hfz. dr. Mevludin Dizdarević.

  • Programski sadržaj “510. Dana Ajvatovice” za petak, 26.juni

    Prema programskim sadržajima 510.Dana Ajvatovice danas će Baš-džamija, Džuma-namaz, koju će predvoditi hatib muftija zenički hfz. dr. Mevludin Dizdarević

    19:30 – DONJI VAKUF, Centar za kulturu, informisanje i sport, TribinaIdentitet i kultura Bošnjaka na raskršću,izlagač dr. sc. Sanjin Kodrić

    21:00 – BUSOVAČA, Sulejman-begova/Čaršijska džamija, TribinaKako slijedimo Božijeg Poslanika,s.a.v.s.?, izlagač dr. sc. Zuhdija Hasanović

  • Zbog radova na Mačiću, smanjen kapacitet bazena

    Zbog prijeko potrebnih radova na bazenu Mačić u narednih nekoliko dana, mole se građani centralne jezgre grada, da reduciraju potrošnju vode i istu koriste isključivo po potrebi.

    Zbog navedenih radova kapacitet bazena će biti smanjen za 50 %, te ukoliko bude prekomjerne potrošnje vode može doći do nestanka iste.

    Molimo građane za razumijevanje, kazali su iz JKP Gradina.

  • “Onomatobleja show” nasmijala donjovakufsku publiku

    “Onomatobleja Show“ izveden je u Domu kulture Donji Vakuf, gdje su Nikola Rončević, Luka Marijanović i Omer Hodžić do suza nasmijavali publiku u stand-up nastupu.

    Kroz oštru satiru i živopisne likove Onomatoblejin trio želi ukazati na besmisao stereotipizacije, ali i njene opasnosti za zdrav razum.

    ”Promatrali smo našu stvarnost i pretočili je u jezik satire. Smatramo da kada neku predrasudu izdvojimo iz konteksta i kažemo je na pozornici, onda publika postaje svjesna njene apsurdnosti – tako nastaje humor Onomatobleje. Predstava sadrži elemente stand-up komedije, skečeve, imamo čak i rap-battle. Odlučili smo da napokon riješimo pitanje tko je počeo rat, tko je pobijedio u ratu i čija je Bosna i Hercegovina, i shvatili smo da je najbolji mogući način “rap-battle”, objasnili su autori Onomatobleja Showa.

    Nikola, Luka i Omer u predstavi igraju lepezu živopisnih likova koji su se osvrnuli i na aktuelnu situaciju pandemije koronavirusa, a posjetitelji su morali ispoštovati socijalnu distancu za početak show-a.

    Nakon Donjeg Vakufa, trio Onomatobleje nastavlja mini postCoronsku turneju u Zenici i Sarajevu.

     

  • Uređenje gradske jezgre pred završnicu manifestacije “Dani Ajvatovice”

    Uposlenici JKP “Gradina” vrijedno rade kako bi gradsko jezgro Donjeg Vakufa izgledalo što ljepše pred nadolazeću završnicu manifestacije “Dani Ajvatovice”. Intenzivno vrše okopavanje i uklanjanjekorova iz cvijetnih zasada, gredica i košenje zelenih površina.

  • Iz Donjeg Vakufa u Bruxelles: Alma Taslidžan Al-Osta u borbi za humanitarno razoružavanje

    Općina Donji Vakuf smještena je u gornjem toku rijeke Vrbas. U ovom malom mjestu u srednjoj Bosni rođena je naša današnja sagovornica. Alma Taslidžan Al-Osta provela je većinu života u rodnom Donjem Vakufu, da bi s porodicom 2014. godine, nakon ponude za posao od međunarodne organizacije u kojoj je već radila, odselila u Bruxelles.

    Put do Belgije

    – Otići u drugu zemlju, svjesna da moja treba iste kapacitete, bila je teška odluka. Dvoumila sam se. Međutim, postala sam majka i budućnost u kojoj će moje dijete imati više opcija za sretnije i kvalitetnije odrastanje je prevagnula. Mogućnosti su brojne. Ayman ima osam godina, priča tri jezika, trenira fudbal i badminton, ide na časove muzike i većina tih aktivnosti mu se nudi u sklopu obrazovanja, priča nam Alma, prisjećajući se svog djetinjstva koje je, shodno okolnostima, bilo mnogo drugačije…

    image

    Sa sinom Aymanom

    Nekoliko rođendana, početak školovanja i, naravno, rat – uspomene su koje pamti. Agresija na Bosnu i Hercegovinu potresla je šareni svijet mnogih mališana, ispunjavajući ga strahom i brigom za porodicu, tugom zbog prekida školovanja, neprestanom potragom za sigurnim mjestom boravka…

    – Sada kada sam i sama majka, još više cijenim svoje roditelje koji su se tada trudili sve pretvoriti u igru; tata je pravio takmičenja – ko će prvi stići do skloništa kada čujemo odjek granate, dok je mama uvijek uspjela napraviti ručak od “gotovo ničeg” u frižideru. A onda su krenula izbjeglička iskustva – od Bugojna, Promajne (Hrvatska) i na kraju Islamabada (Pakistan). Djetinjstvo u Pakistanu je bilo izazovno zbog kulturoloških, klimatskih, ali i rasnih razlika. Iako su nam bili obezbijeđeni hrana, školovanje i sigurnost, nemogućnost komunikacije s tatom i ostalim članovima porodice vratili su nas u BiH početkom 1995. godine, ističe naša sagovornica.

    image
    Alma Taslidžan Al-Osta, deminiranje u BiH/Privatni Album

    Tako se Alma školovala u Donjem Vakufu, Islamabadu, Bugojnu, a u konačnici stekla zvanje diplomirane žurnalistkinje na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Novinarstvom se nije bavila dugo, s obzirom na to da je više bila zainteresovana za komunikologiju kao nauku. Volonterski rad u nevladinim organizacijama u kombinaciji s profesijom doveli su je do mjesta na kojem se sada nalazi.

    – Radim kao menadžerica za zagovaranje protiv naoružanja i zaštitu civila, za humanitarnu nevladinu organizaciju Handicap International, zbog čega često putujem i što me čini jako sretnom. Mislim da su tome u velikoj mjeri doprinijeli moja životna priča i djetinjstvo obilježeno ratom. Tako sam zbog poslovnih obaveza do sada posjetila države poput Sirije, Jemena, Iraka, pa do Mozambika, Senegala, Kolumbije, Vijetnama, Kambodže… ovo su samo neke od 60 zemalja u kojima organizacija ima različite programe. Ja najviše radim sa žrtvama iz konfliktnih i postkonfliktnih okruženja, posebno se fokusirajući na žrtve oružanog nasilja, objašnjava naša sagovornica, ističući cilj njenih poslovnih aktivnosti: promjena politike kako bi te države bile spremne odgovoriti na potrebe svih žrtava, što je jako zahtjevan proces.

    image

    U izbjegličkom kampu u Siriji

    San o boljem sutra

    S obzirom na prirodu posla, često sarađuje s različitim odjelima Ujedinjenih nacija u Genevi i New Yorku. Diplomatija ima veliku ulogu u ovom poslu, pa Alma često pregovara s delegatima o temi ostvarivanja prava žrtava oružanog nasilja. Iscrpno je pričati o patnji ljudi izloženih oružanom nasilju, kaže Taslidžan Al-Osta, opisujući taj proces kao dugotrajan, ali u konačnici i efikasan.

    Jedan od projekata na kojem trenutno radi s kolegama i kolegicama fokus stavlja na zaštitu civila u ratnim područjima. Iz tog razloga sarađuju sa ministarstvima odbrane i vojskama iz različitih zemalja. Postizanje dogovora u ovom polju podrazumijevalo bi promjene u planiranju vojnih operacija i upotrebi oružja.

    image

    Forum o humanitarnom razoružavanju u New Yorku

    – Možda zvuči suludo – trebamo da se borimo protiv ratova, zar ne? To je, naravno, primarni cilj, ali, nažalost, teško ostvariv. Zato smo se fokusirali na rad s najvećim vojnim silama i smanjenje štete, koliko god je to moguće. Moderni ratovi koji se danas vode zahtijevaju nove taktike, u skladu za međunarodnim zakonima koji se mogu tumačiti na različite načine.

    Države koje učestvuju u vojnim koalicijama su veoma netransparentne i njihov odabir naoružanja, u odnosu na cilj koji žele da unište, u većini slučajeva nije srazmjeran. Zato vidimo ogromne štete, od kojih civili ne samo da ginu već snose dugoročne posljedice godinama poslije. Trudimo se ukazati na štetu koja se čini, (ne)transparentnost vojnih operacija koje provode i odgovornost koju imaju prema žrtvama. Zato mobilišemo javnost i građanstvo, postepeno se stvara pritisak na vlasti koje na kraju moraju donositi pozitivne odluke, otkriva nam ambiciozna Alma, čiji je san promjena načina modernog ratovanja i zaštita civila u modernim oružanim sukobima.

    image

    Delegacija Senegala u UN-u, New York

    Dugogodišnje iskustvo u pregovaranju ima želju upotrijebiti kako bi pomogla svojoj domovini u pregovorima o ulasku BiH u Evropsku uniju. Svakodnevno smo svjedoci kako naše vlasti sporo odgovaraju na potrebe i zahtjeve koje Bruxelles zadaje.

    – To je velika šteta, budući da bi država i ljudi koji žive u BiH mnogo profitirali. Naravno, i ovaj potez ima pozitivne i negativne strane, ali mogućnosti su ogromne i vjerujem da bi se kvalitet života u mladih ljudi znatno poboljšao, priča nam Alma, koja je jako vezana za BiH. Kako i sama kaže, gdje god bila – nikada neće izgubiti svoj nacionalni identitet.

    – Imam sreću da radim s ljudima iz svih dijelova svijeta, pa sve više shvatam kako smo mi zaista specifični po svemu što nas karakteriše – tvrdoglavost, odlučnost, poštenje i dosljednost, ali i strast koju nalazimo u onom šta radimo, kaže naša sagovornica, koja mir i odmor najčešće nalazi u porodičnoj kući u Donjem Vakufu, s roditeljima, sestrama i ostalim članovima porodice.

    image
    Vijeće sigurnosti UN-a u New Yorku

    Koronavirus u Belgiji

    S obzirom na to da je svijet pogođen pandemijom koronavirusa, zanimalo nas je i kakvo je stanje u Belgiji.

    – Stanje je već sada mnogo bolje. Trenutno smo u završnoj fazi izlazne strategije belgijske vlade. Aktivnosti su se počele vraćati u normalu, letovi prema zemljama EU i Schengena su od 15. juna ponovo u funkciji. Predviđao se ponovni rast oboljelih otvaranjem škola, ali uz pridržavanje propisa broj zaraženih i dalje opada. Međutim, trenutno se mnogo priča o ekonomskim posljedicama i prva predviđanja su da će se EU suočiti s najvećom recesijom do sada. Evropska komisija predviđa ekonomski kolaps od 7,4 posto i rizik od još goreg pada, ukoliko trenutne mjere olakšanja pokrenu drugi val virusa. Ovo su predviđanja koja su nastala praćenjem domaće ekonomske situacije, ali i situacije koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države, prvog trgovinskog partnera EU, te Kine koja je trenutno njen drugi trgovinski partner. Teško je znati koliko i šta će se od svega ovog zaista desiti. Mislim da trebamo naporno raditi da osnažimo ekonomiju, misliti pozitivno i nadati se da se negativna predviđanja neće ostvariti, zaključila je Alma Taslidžan Al-Osta.

    Oslobođenje.ba

  • U Donjem Vakufu održan okrugli sto “Ajvatovica, jučer, danas, sutra”

    „Ajvatovica, jučer, danas, sutra“ naziv je okruglog stola upriličenog sinoć, 24. juna 2020. godine u Donjem Vakufu u okviru programskih sadržaja 510. Dana Ajvatovice. Ovaj događaj organizovan je u prostorijama JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf uz poštivanje preporučenih epidemioloških mjera zaštite od korona virusa. Na samom početku učenicima i prisutnim gostima  u povodu jubileja, 30 godina od reaktiviranja dovišta Ajvatovica obratio se travnički muftija dr.sc. Ahmed ef. Adilović. On je istakao da je uprkos specifičnim okolnostima i skraćenom periodu trajanja ovogodišnja manifestacija ponudila publici preko 40 kvalitetnih programskih sadržaja, iz kojih je, kao novine, izdvojio upravo pomenuti okrugli sto i promociju dokumentarnog filma „Ajvatovica 1990. -2020. snaga vjere i tradicije“. Moderatori okruglog stola bili su Rešad ef. Lendo i Amir ef. Čavak.

    Dr.sc. Aladin Husić govorio je o povijesnom ambijentu nastanka Ajvatovice.

    „Ovo je moje prvo bavljenje Ajvatovicom sa naučnog  historijskog aspekta. „Postoji apsolutna korelacija između onoga što jeste narodna predaja i historijskih događaja za koje namamo dovoljno pisanih izvora. Mukotrpan je put do odgovora na brojna pitanja koja se nameću, jer i kada imamo izvore susrećemo se sa načinom interpretacije.“ – istakao je Husić.

    Auto knjige „Prusac i njegovo dovište: Ajvatovica „ Mulo Hadžić osvrnuo se kroz svoje izlaganje o Pruscu i Ajvatovici  kroz prošlost.

    „Pet godina sam prikupljao građu vezanu za Ajvatovicu i Prusac. Razgovarao sam sa preko 100 sagovornika što je izrodilo knjigom koja dokumentuje tradiciju dovišta Ajvatovice na preko 950 stranica.“ – istakao je Mulo Hadžić, čiji je istraživački rad postao njegova svakodnevnica.

    Prethodni, dugogodišnji, predsjednik Organizacionog odbora „Dana Ajvatovice“  mr. Nusret ef. Abdibegović na okruglom stolu održanom u Donjem Vakufu govorio je o Pruscu  kao oazi bošnjačke duhovnosti.

    Obraćajući se prisutnim, ne krijući emocije koje ga vezuju za Ajvatovicu, muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović   je istakao:

    „Kao središte urbanog, duhovnog, naučnog i administrativnog života Prusac je bosanskoj, pa i svjetskoj baštini ponudio istaknute alime, naučnike, duhovne pobožne ljude. Duhovni prvak je Ajvaz dedo, intelektualni predvodnik Hasan Kjafija Pruščak, a oživotvorenu misao predstavlja muftija Mustafa Pruščak. Nakon procvata tih uspjeha uslijedila je dekadencija i stagnacija. Ono što je i nadalje krasilo Prusac jeste čuvanje određenog broja vakufa, kontinuirano školovanje njegovih sinova na vjerskim školama i drugim obrazovnim institucijama, te tiha i zatajna pobožnost ljudi u samom Pruscu.“

     

    Govoreći o Ajvatovici i Ajvaz dedi u bosanskohercegovačkoj književnosti dr.sc. Nermin Šušić je naglasio da je ovo dovište u bosanskohercegovačkoj književnosti kroz hronotop i karakteristične protagoniste postalo inspirativno,  te su pisci i pjesnici, u novije vrijeme, počeli o njemu da intenzivnije pišu kroz sve književne forme i oblike dajući, na taj način, svoj doprinos očuvanju tradicije i spomena ovog živopisnog mjesta.

     

    Analizirajući programske sadržaje „Dana Ajvatovice“ u periodu od 1990. do 2020. godine Vehid ef. Arnaut je istakao da je u okviru manifestacije Dani Ajvatovice  kroz proteklih 30 godina upriličen 1341 programski sadržaj.

    „ Ajvatovica se 1990. godine na impozantan način vratila na povijesnu scenu kao događaj koji je bio osporen i zabranjen. Te 1990. Na ajvatovačkom platou okupilo se preko 100 hiljada ljudi. Bio je to događaj o kome su pisali svi mediji, koji je pobudio veliko in teresovanje i utemeljio novi pristup Ajvatovici.“ – naglasio je na okruglom stolu održanom u Donjem Vakufu, Vehid. Ef. Arnaut.

    Dr.sc. Elvir Duranović sinoć je u svom obraćanju prisutnima na okruglom stolu govorio je  o uticaju manifestacije „Dani Ajvatovice“ na organizovanje drugih dovišta u BiH.

    „Bogatstvo sadržaja koji podjednako obuhvataju i snažno dotiču vjerski i i nacionalni ponos Bošnjaka, te dubokom simbolikom traganja za vodom kao izvorom života, moćnom molitvom, koja nakon uloženog truda  i Božijim emerom i najčvršću stijenu pretvara u prah, te dobrim ljudima Ajvaz dedom i Hasanom Kjafijom Pruščakom koji zajedno sa svojim duhovnim potomcima više vole drugima nego sebi, čine Ajvatovicu jedinstvenim dovištem u Bosni i Hercegovini što su Bošnjaci širom naše zemlje odavno prepoznali.“ – naglasio je Duranović.

    O perspektivama razvoja vjerskog turizma u Pruscu kroz promociju brenda Ajvatovica na okruglom stolu „Ajvatovica jučer, danas, sutra“  govorio je Sanjin Hadžiabdić.

     

  • Načelnik Sušić: Spremno dočekujemo završnicu Ajvatovice, molimo posjetitelje da poštuju mjere zaštite

    Prusac i Donji Vakuf spremaju se za centralnu svečanost manifestacije „510. Dana Ajvatovice“ koju svake godine posjeti nekoliko hiljada vjernika i posjetitelja iz mnogih gradova BiH, ali i šire.

    Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

    Ipak, ove godine su i planirani sadržaji prilagođeni trenutnoj situaciji zbog pandemije koronavirusa. Načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić ističe da je sve spremno za završnicu, ali je potrebno da se svi građani i posjetitelji ponašaju u skladu s donesenim mjerama zaštite Zavoda za javno zdravstvo SBK.

    „Nažalost, zbog aktuelne situacije u našoj zemlji, manje je programskih sadržaja u Danima Ajvatovice i više opreza u pripremi centralne manifestacije. Iako smo bili spremni da Ajvatovicu održimo na simboličan način, uz nekoliko konjanika, bajraktara i imama,  u skladu sa preporukama nadležnih organa, dozvoljeno je održavanje manifestacije ali uz poštivanje svih mjera zaštite. Nakon konsultacija sa nadležnim i glavnim kantonalnim epidemilogom, rečeno nam je da možemo organizirati manifestaciju, uz poštivanje zaštitnih mjera, smanjenje programskih sadržaja, smanjenje učesnika, shodno propisanim mjerama“, kazao je Sušić te dodao je ove godinje manji broj konjanika u tradicionalnom defileu,

    „Ajvatovicu posebno krasi defile konjanika i bajraktara koji prođu kroz centar grada i nastave ka Pruscu. Ove godine je prijavljeno oko 230 konjanika i bajraktara, ali nažalost, na čelu konjice neće biti turski vojni orkestar „Mehter“, kazao je.

    Tradicionalno, konjanici će u subotu 27.juna, krenuti ka Donjem Vakufu, a na putu ka Pruscu, i ove godine doček za konjanike napravit će mještani Oboraca. Nakon odmora i klanjana podne namaza, konjanici i bajraktari svoj put nastavlju prema Donjem Vakufu, a njihov defile se očekuje oko 16 sati kroz centar grada. Mještani Prusca dočekat će ih oko 17:30 sati,

    Konjanici će u nedjelju ujutro tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

    Pozivamo građane i posjetitelje da poštuju mjere zaštite nadležnih organa. Obavezno je nošenje zaštitnih maski u zatvorenom javnom prostoru, kao i u otvorenom javnom prostoru, ukoliko na otvorenom prostoru nije moguće održavati fizičku distancu od dva metra između osoba.

     

     

  • Večeras okrugli sto na temu “Ajvatovica jučer, danas, sutra”

    U okviru programskih sadržaja 510. Dana Ajvatovice, večeras će u sali Centra za kulturu, informisanje i sport biti održan okrugli sto na temu “Ajvatovica jučer, danas, sutra”.

    Izlagači su dr. sc. Ismet Bušatlić, dr. sc. Aladin Husić, dr. sc. Ahmed Adilović, dr. sc. Elvir Duranović, Sanjin Hadžiabdić. dr. sc. Nermin Šušić, mr. Nusret Abdibegović, Vehid Arnaut i Mulo Hadžić.

    Okrugli sto u sali zgrade Doma kulture počinje u 19 sati.