Legenda o Ajvaz-dedi i odlazak na Ajvatovicu je tradicija koja vijekovima živi i prenosi se generacijama „Ajvaz dedo sklonio se pod okrilje ‘božjeg spasa’ i svakog jutra prije izlaska Sunca na spomenutoj stijeni izlazio na brežuljak i tu boravio u pobožnosti, moleći da spomenuta stijena božijom svemoći raspukne. Tako je činio punih četrdeset dana. Četrdesetu noć usnio je da se stijena rascijepila i da voda teče. Tamo je uzvišenom bogu iskazao zahvalnost a onda je u znak velike radosti ispaljeno iz pušaka pa su se veseli u kasabu vratili. Iza toga napravljeni su čunkovi i voda dovedena u kasabu Prusac”. Bilješka Muhameda Enverije Kadića (1855. – 1931.).
Nigdje se u tako velikom broju u Evropi ne obavlja dova muslimana kao na Ajvatovici. Impresivno je pogledati povorke konjanika i pješaka pod barjacima kroz proplanke, pa preko pitomih livada, kako se kreću prema Ajvatovici. Svake godine zadnje nedjelje u junu, hiljade vjernika dolazi u Prusac da bi posjetili turbeta Ajvaz-dede i Hasan Kafije, te Ajvaz-dedinu stijenu i Ajvatovicu.
Ajvatovica, autentičan biser i znamenitost ove zemlje, jedna je od najatraktivnijih vjerskih destinacija u BiH, ali i dalje, te danas prevazilazi same okvire vjerskog turizma i poprima oblike internacionalnog karaktera. Obilježava se u više gradova i mjesta, spajaju se kulturni, sportski i zabavni sadržaji i aktivnosti, te okupljaju mnogobrojni vjernici koji na vrelu gase žeđ, onu fizičku, ali i duhovnu.
Tradicionalni ceremonijalni dio Ajvatovice počinje paradom okićenih konjanika i pješadije. Bajraci, konji, tekbiri, ilahije su sastavni dio duha Ajvatovice. Defile konjanika u tradicionalnoj bošnjačkoj odori i prozivka barjaktara ispred Handanagine džamije u Pruscu vjerno oslikava duh Ajvatovice.
Veliki prijatelj Donjeg Vakufa, načelnik turske općine Sehzadeler, Omer Faruk Çelik, predvodi mnogobrojnu delegaciju prijateljske općine Sehzadeler koja je stigla u naš grad kako bi prisustvovala centralnoj svečanosti ovogodišnjih “512. Dana Ajvatovice”.
Načelnik Omer Faruk Çelik istakao je zadovoljstvo što su ponovo u Donjem Vakufu nakon dvije godine pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa. Naglasio je da sa Općinom Donji Vakuf i načelnikom Sušićem općina Sehzadeler ima uspješnu saradnju koja se do sada ogledala u podrši projektima izgradnje Sportske dvorane, modernog aktiv- parka i teniskog terena u Donjem Vakufu.
Načelnik Huso Sušić, zajedno sa predsjedavajućim Općinskog vijeća Donji Vakuf, Muhamedom Hodžićem i svojim saradnicima, primio je i ovu delegaciju u zgradi Općine Donji Vakuf, a potom je za prijatelje iz Turske organizirao obilazak Parka prirode Ajvatovice.
Podsjetimo, prošle godine u mjesecu septembru Donji Vakuf i načelnika općine Husu Sušića također su posjetile delegacije gradskih i političkih organa bratskih gradova Akhisar i Sehzadeler. Petnaestočlanu delegaciju tada su predvodili raniji gradonačelnik Akhisara i veliki prijatelj Donjeg Vakufa, Salih Hizli, zatim Omer Isçi, privrednik i službenik gradske uprave Akhisara, te Mehmet Emin Gipiloglu, funkcioner AK Partije Šehzadelera
Na čelu sa izaslanikom načelnika općine Akhisar i vijećnikom, Huseyin Kuk na ovogodišnju centralnu manifestaciju 512. Dana Ajvatovice došla je delegacija prijateljskog turskog grada Akhisar. Dobrodošlicu u Donji Vakuf I na Ajvatovicu gostima iz Turske poželio je načelnik općine, Huso Sušić koji je tursku delegaciju primio u svom kabinetu.
Kako je istaknuto, od 2010. Godine prijatelji iz Akhisara organizirano dolaze u vrijeme održavanja Ajvatovice.
„Ajvaz-dedo je iz Akhisara i zato je nama ova posjeta vrlo značajna. Dosadašnju višegodišnju saradnju nastavit ćemo i ubuduće , jer kad smo zajedno jači smo i vrijedni smo.. „ – naglasio je izaslanik načelnika općine Akhisar, Kuk.
Očekuje se dolaza delegacije i bratske turske općine Sehzadeler na čelu sa nečelnikom ove općine i velikim prijateljem Donjeg Vakufa Omer Faruk Čelik. Delegaciju će činiti I predstavnici Turske vojne misije.
U Oborcima i Šeherdžiku i ove godine organizovan je tradicionalni, domaćinski i srdačan doček učesnika najmnogobrojnije povorke konjanika iz Karaule.
Nakon odmora, zajedničkog ručka i klanjanja podne-namaza u Sultan Sulejmanovoj džamiji, konjanici će nastaviti put prema Donjem Vakufu gdje će pridružiti i ostalim učesnicima defilea koji i ovoga puta dolaze iz mnogih bh. gradova.
Tim povodom prigodan vjersko-kulturni program u Oborcima izveli su članovi KUD „Nakib Abdagić Kiban“ iz Donjeg Vakufa.
Na putu ka Ajvaz – dedinoj stijeni u subotu, 26. juna kroz Donji Vakuf oko 17,30 sati prodefilovati će učesnici ovogodišnje ajvatovičke konjice. Doček konjanika u Pruscu planiran je oko 19 sati uz prigodan vjersko-kulturni program.
Prolasku konjanika kroz Donji Vakuf prethodit će defile i koncert tradicionalnog turskog Vojnog orkestra Mehter.
Donji Vakuf I Prusac spremni su se za centralnu svečanost manifestacije „512. Dani Ajvatovice“ koju svake godine posjeti nekoliko hiljada vjernika i posjetilaca iz BiH I izvan njenih granica.
“Spremno dočekujemo završnicu Ajvatovice, a posebno me raduje što nakon dvije godine pandemije možemo ugostiti I naše brojne prijatelje iz Turske. Prošle godine ugostili smo gradonačelnika Burse Alinura Aktaša koji je donirao 50.000 eura za izgradnju džamije na Ajvatovici. Ove godine u goste nam dolaze delegacije prijateljskih gradova Sehzadeler i Akhisar , kao i Turske vojne misije.
U Oborcima i Šeherdžiku i ove godine bit će organizovan tradicionalni, domaćinski i srdačan doček učesnika povorke konjanika iz Karaule, Brčkog i Kozarca.
Prigodan program i ove godine, u znak dobrodošlice, izvest će članovi KUD „Nakib Abdagić Kiban“, sekcija Oborci.
Nakon odmora, zajedničkog ručka i klanjanja podne-namaza u Sultan Sulejmanovoj džamiji, konjanici će nastaviti put prema Donjem Vakufu gdje će pridružiti i ostalim učesnicima defilea koji i ovoga puta dolaze iz mnogih bh. gradova.
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Donji Vakuf, na čelu sa Kemalom Čolakom, neizostavni je dio programskih sadržaja manifestacije “ Dani Ajvatovice”. Svake godine, organizovanjem zanimljivih i edukativnih javnih tribina, daju svoj nesebičan doprinos ovoj kulturnoj-vjerskoj I sportskoj manifestaciji.
Večeras, u Donjem Vakufu, na temu: BZK “Preporod” i kapitalni projekti kulture i identiteta Bošnjaka u sklopu Javne tribine prigodno izlaganje imao je dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH.
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ temeljna je i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice.
Naime, nije slučajno da je BZK “Preporod”BiH, a samim tim i Općinska organizacija “Preporoda” Donji Vakuf u danima Ajavatovice, a u cilju njegovanja identiteta, tradicije I države, kao mota “512. Dana Ajvatovice” , večeras obrađujući navedenu temu, istakla važnost kulture i identiteta Bošnjaka.
“ Već dugi niz godina BZK “Preporod” BiH učestvuje u suorganiziranju Dana Ajvatovice, uključujući I predavanje svakog predsjednika “Preporoda” ovdje u Donjem Vakufu. Večerašnja moja tema ticat će se uloge I značaja BZK “Preporod” u realizaciji kapitalnih projekata kulture I identiteta Bošnjaka kao naroda. Moja osnovna teza jeste zapravo osnovna teza kultuloroške nauke, koja kaže zapravo da je identitet svakoga naroda u njegovoj kulturi. Ono što smo mi kao narod I što nas čini narodom jeste zapravo naše najšire shvaćena kultura koja uključuje jezik I prošlost, odnosno povijest, tradiciju I našu religijsku kulturu, naš doživljaj samoga sebe, dakle našu društvenu svijest, pa čak I politiku I itd. Sve je to ono što konstituiše identitet jednog naroda, odnosno kulturu kao osnovu identiteta jednog naroda” – istako je na večerašnjoj javnoj tribini Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod” BiH.
Želeći naglasiti značaj identiteta Bošnjaka kroz kapitalne projekte BZK Preprod dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH, večeras u Donjem Vakufu je naglasio: “ Teza na kojoj insistiram, je da ako jedan narod želi biti narodom, on mora naravno razvijati svoju kulturu, na taj način razvija svoj identet I mora realizirati temeljno važne projekete, jer bez tih projekata , narod ne može biti narodom” .
Na večerašnjoj Javnoj tribini organizovanoj u okviru “ 512. Dana Ajvatovice”, prisutnima se se obratili I predsjednik Općinske organizacije BZK “Preporod”, Kemal Čolak, te glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Amir ef Čavak.
O BZK Preporod: Historija „Preporoda“ počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj kiraethani (čitaonici) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg „Preporoda“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šaracem kao prvim predsjednikom, a koje će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad nove vlasti ukidaju „Preporod“, zajedno s drugim nacionalnim kulturnim društvima u Bosni i Hercegovini.
Rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao zvaničnog pravnog sljednika društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, odnosno poratnog jedinstvenog društva „Preporod“, nastavljen je 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić.
O izlagaču: Prof. dr. Sanjin Kodrić (Sarajevo, 1978.) predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i redovni profesor bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dok je kao gostujući profesor ili po pozivu predavao na diplomskim, magistarskim i doktorskim studijima na više univerziteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Posebno se bavi novijom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću (19. i 20. st.) i kulturnom historijom Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, kao i teorijom historije književnosti i savremenim književnim i kulturalnim teorijama. Autor je više od 100 naučnih i brojnih stručnih radova objavljenih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i šest autorskih naučnih knjiga.
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Donji Vakuf, na čelu sa Kemalom Čolakom, neizostavni je dio programskih sadržaja manifestacije “ Dani Ajvatovice”. Svake godine, organizovanjem zanimljivih i edukativnih javnih tribina, daju svoj nesebičan doprinos ovoj kulturnoj-vjerskoj I sportskoj manifestaciji.
Večeras, u Donjem Vakufu, na temu: BZK “Preporod” i kapitalni projekti kulture i identiteta Bošnjaka u sklopu Javne tribine prigodno izlaganje imao je dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH.
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ temeljna je i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice.
Naime, nije slučajno da je BZK “Preporod”BiH, a samim tim i Općinska organizacija “Preporoda” Donji Vakuf u danima Ajavatovice, a u cilju njegovanja identiteta, tradicije I države, kao mota “512. Dana Ajvatovice” , večeras obrađujući navedenu temu, istakla važnost kulture i identiteta Bošnjaka.
“ Već dugi niz godina BZK “Preporod” BiH učestvuje u suorganiziranju Dana Ajvatovice, uključujući I predavanje svakog predsjednika “Preporoda” ovdje u Donjem Vakufu. Večerašnja moja tema ticat će se uloge I značaja BZK “Preporod” u realizaciji kapitalnih projekata kulture I identiteta Bošnjaka kao naroda. Moja osnovna teza jeste zapravo osnovna teza kultuloroške nauke, koja kaže zapravo da je identitet svakoga naroda u njegovoj kulturi. Ono što smo mi kao narod I što nas čini narodom jeste zapravo naše najšire shvaćena kultura koja uključuje jezik I prošlost, odnosno povijest, tradiciju I našu religijsku kulturu, naš doživljaj samoga sebe, dakle našu društvenu svijest, pa čak I politiku I itd. Sve je to ono što konstituiše identitet jednog naroda, odnosno kulturu kao osnovu identiteta jednog naroda” – istako je na večerašnjoj javnoj tribini Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod” BiH.
Želeći naglasiti značaj identiteta Bošnjaka kroz kapitalne projekte BZK Preprod dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH, večeras u Donjem Vakufu je naglasio: “ Teza na kojoj insistiram, je da ako jedan narod želi biti narodom, on mora naravno razvijati svoju kulturu, na taj način razvija svoj identet I mora realizirati temeljno važne projekete, jer bez tih projekata , narod ne može biti narodom” .
Na večerašnjoj Javnoj tribini organizovanoj u okviru “ 512. Dana Ajvatovice”, prisutnima se se obratili I predsjednik Općinske organizacije BZK “Preporod”, Kemal Čolak, te glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Amir ef Čavak.
O BZK Preporod: Historija „Preporoda“ počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj kiraethani (čitaonici) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg „Preporoda“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šaracem kao prvim predsjednikom, a koje će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad nove vlasti ukidaju „Preporod“, zajedno s drugim nacionalnim kulturnim društvima u Bosni i Hercegovini.
Rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao zvaničnog pravnog sljednika društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, odnosno poratnog jedinstvenog društva „Preporod“, nastavljen je 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić.
O izlagaču: Prof. dr. Sanjin Kodrić (Sarajevo, 1978.) predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i redovni profesor bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dok je kao gostujući profesor ili po pozivu predavao na diplomskim, magistarskim i doktorskim studijima na više univerziteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Posebno se bavi novijom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću (19. i 20. st.) i kulturnom historijom Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, kao i teorijom historije književnosti i savremenim književnim i kulturalnim teorijama. Autor je više od 100 naučnih i brojnih stručnih radova objavljenih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i šest autorskih naučnih knjiga.
Ajvaz – dedo je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih ličnosti muslimanskog naroda u Bosni. Ajvaz – dedo je rodom iz Andola iz mjesta Ajvaza, odakle mu potiče i samo ime. U Bosnu je došao sa vojskom sultana Mehmeda Fatiha II ( 1463. godine) i imao je zadatak da širi islam.
Stanovništvo ovog kraja je bilo uglavnom bogumilsko. Zaslugom Ajvaz – dede većina stanovništva u Skopaljskoj dolini je primila islam. Narodna predaja govori da je Ajvaz – dedo uzeo ime ” Dedo “ iz poniznosti. Na turskom riječi “dede“ što znači pobožna i dobra osoba.
Pred smrt, Ajvaz dedo je pričajući porekao da će mu cijelo tijelo ostati čitavo, sem uha, koje je griješno jer je slušalo muziku, koja je šejtanski posao (Postoji predaja o ovom događaju.).
panorama – Prusac
Prusac se snabdijevao vodom iz bunara ili sa rijeke koja teče ispod Prusca. Kada je nastala velika suša, u bunarima je nestalo vode. Donošenje vode, iz rijeke, strmim putem, u fučijama bilo je dosta naporno.
Ajvaz – dedo je razmišljao kako da dovede vodu u Prusac. Odlučio je moliti Boga za vodu. Kaže se da to što je on odlučio da moli za vodu, a ne za kišu, da je to dokaz snage molitve. Nedaleko od samog vrela ispriječila se stijena duga 74, široka 30 m.
Narodna predaja kaže:
“Ova stijena ometala je polaganje vodovoda i radi toga je Ajvaz – dedo išao 40 dana svako jutro do stijene i tu klanjao sabah namaz, te molio Allaha dž.š. da se stijena rastavi, kako bi mogao provesti vodovod. Četrdeseto jutro kada je klanjao sabah namaz, počeo je učiti dovu i učeći zaspao. U snu je vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je stijenu zaista rastavljenu .”
Ajvaz – dedo je 1467. godine sagradio vodovod od drvenih tomruka ( cijevi ) i proveo kroz ovu stijenu. Od tada muslimani iz bliže i dalje okoline dolaze na Ajvatovicu.
AJVATOVICA
Ajvatovica je 5,0 km udaljena od Prusca i nalazi se pod planinom Šuljagom, u lijepoj četinarskoj šumi. Po Ajvaz – dedi mjesto je dobilo ime Ajvatovica, stijena: Ajvaz – dedina stijena, a dovište Ajvatovica. Ona je specifična narodno – vjerska manifestacija. Nasilno je zabranjena 1947. godine, ali je ponovo obnovljena 1990. godine.
OPIS MANIFESTACIJE:
Ovu manifestaciju prate konjanici, narodna nošnja, nošenje oružja, učenje ilahija, organizovane povorke, što nije poznato u drugim krajevima islamskog svijeta. Ajvatovica se obilježavala i u ratnom periodu (1992 .- 1995. godine ).
Današnja Ajvatovica se obilježava kao ” Dani Ajvatovice ” u nekoliko općina Srednjobosanskog kantona, dok se centralna manifestacija odvija u Pruscu. Manifestacija traje dva dana i u ta dva dana, kroz Prusac prođe preko 50 000 posjetioca.
U Ajvaz – dedinu stijenu se ulazilo u potpunoj tišini, a zatim se proučila sura Feth iz Kur’ana, a poslije toga dova, a onda se pođe na Ajvaz Dedinu livadu. Poslije određenog programa klanjao se podne namaz. Poslije namaza uz veliku puščanu paljbu, počinjao je narodni teferič, poslije kojeg ( tačnije poslije ikindije-namaza ) bi se kroz Prusac vračali hodočasnici svojim kućama.
Tradicija konjice i povorke konjanika koji pohode Ajvatovicu, duga je više od 500 godina. Prvih godina pohoda ka najvećem dovištu Muslimana u Evropi, dugoj više od pet stoljeća, konjanici su bili vojnici, koji su pokazivali moć i snagu, te na taj način slali poruku jačine države, jačine vojske i ponosno podignutih bajraka.
Sada u ovom modernom vremenu konjanici koji tradicionalno prolaze kroz Donji Vakuf simboliziraju, nekadašnju vojsku. Čuvaju našu tradiciju.
Dragi naši sugrađani, budimo ponosi na ovo što samo naš grad ima. Konjanike posmatrajte kao sačuvani duh prošlosti, koji manifestaciju Ajvatovice, svojim nošnjama, konjima, ponosnim kasom, nosi stoljećima, od Ajvaz dede pa do naših dana.
