Category: Donji Vakuf

KUD “Nakib Abdagić Kiban” organizuje humanitarni koncert za našeg sugrađanina Harisa Nezića. Koncert će se održati u  Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu 09.jula . ” Haris je naš sugrađanin i otac djevojčica koje su bile članice KUD-a. Naša je obaveza i dužnost da pomognemo koliko možemo. Na koncertu učestvuju i Ahmed Orahovčić, Rijad Rahmanović, Adelisa Čurić i naše sekcija, a ulaz je simbolične 2 KM“- ističe  Senad Beganović rukovodilac KUD “Nakib Abdagić Kiban”.

Prusac i ajvatovačka livada, nadomak Donjeg Vakufa, danas su bili mjesto tradicije i vjere.

Nakon prolaska konjanika i prozivke bajraka ispred Handan-agine džamije u Pruscu, stotine posjetilaca, vjernika, krenulo je ka Ajvaz-dedinoj stijeni. Ajvaz-dedin bajrak nosio je Muhamed Avdibegović.

Okupljanjem vjernika na jednom od najvećih dovišta muslimana u Evropi, koje je nekoliko kilometara udaljeno od Prusca, završeni su „509.Dani Ajvatovice” kojim se obilježava sjećanje na islamskog učenjaka i derviša Ajvaz-dedu.

Nakon prolaska kroz stijenu Ajvaz-dede gdje je proučena dova, na Ajvatovačkoj livadi prisutnim vjernicima obratili su se muftija travnički Ahmed ef.Adilović, izaslanik reis-u-ulema u BiH Huseina ef. Kavazovića, muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, a program centralne manifestacije svojim učešćem uveličali su članovi turskog vojnog orkestra „Mehteran“, Tesavvufski ansambl tekije Mesudija, hor Elči Ibrahim-pašine medrese i Armin Muzaferija, a voditelj programa bio je Begzad Kubat.

Na platou Ajvatovačke livade klanjan je i podne-namaz, a ovogodišnja Plaketa Ajvatovice dodijeljena je Esadu ef.Slipcu, dugogodišnjem glavnom imamu MIZ Donji Vakuf i članu OO Dana Ajvatovice.

U tradicionalnom defileu konjanika koji svake godine isprati stotine posjetilaca u Donjem Vakufu, ove godine pohodio je najstariji konjanik iz Srebrenice Emin Bektić (74), dok je najmlađi konjanik sedmogodišnji Dedić Mirhad iz Donjeg Vakufa. Najstariji bajraktar je 75-godišnji Fadil Ćelić, a najmlađi Kerim Šošić (12).

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet bosanskih muslimana. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je pohod dobio ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. stoljeću u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

U sklopu ovogodišnjih Dana Ajvatovice održani su brojni kulturno-vjerski sadržaji, a posljednja aktivnost bit će održana sutra u Uredu Muftije travničkog gdje će biti dodijeljene nagrade za najbolje literarne radove na temu ovogodišnjeg slogana Ajvatovice , Ponosni na svoju vjeru, tradiciju i domovinu”.

Uvaženi izaslaniče Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, poštovane zvanice, dragi gosti i prijatelji, braćo i sestre, esselamu alejkum!

Dobro došli na područje Muftijstva travničkog i Općine Donji Vakuf, te čuvenog Prusca i prelijepog platoa Ajvatovice! Dobro došli na tradicionalnu smotru kulture i tradicije, koja se na ovim prostorima obilježava više od pet stoljeća! Dobro došli na centralniprogram 509. Dana Ajvatovice!

Nakon zahvale Uzvišenom Stvoritelju, koristim priliku da se zahvalim svima koji su pomogli u organizaciji i izvođenju programskih sadržaja ovogodišnjih Dana Ajvatovice, te doprinijeli njihovoj raznovrsnosti i kvalitetu. Zahvaljujem se Organizacionom odboru Dana Ajvatovice, svim sponzorima, brojnim institucijama i pojedincima koji su učestvovali u realizaciji programskih sadržaja, medijskim pokroviteljima i, naravno, zahvaljujem se vama, dragi gosti i prijatelji, na podršci i dolasku na ovu jedinstvenu manifestaciju. Dozvolite mi da posebnu zahvalu uputim našim konjanicima, koji već tradicionalno, dolaze iz skoro svih krajeva Bosne i Hercegovine

Ovogodišnji Dani Ajvatovice traju 18 dana, u kojima je izvedeno oko 70 raznih programskih sadržaja na području devet općina, sa učesnicima iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, pa i izvan nje, naročito iz bratske Republike Turske.

Moto ovogodišnjih Dana Ajvatovice je inspirativan: PONOSNI NA SVOJU VJERU, TRADICIJU I DOMOVINU. Ovim motom ukazujemo na tri izuzetno važna elementa našeg identiteta, koji su uvjet za opstanak našeg naroda. Od kako kao narod postojimo na ovim lijepim bosansko-hercegovačkim prostorima postoje osporavanja i nasrtaji na te, ali i ostale elemente našeg identiteta, kao što je nacija, jezik itd. Bilo je, a i danas ima, onih koji okrivljuju naše pretke da su napustili vjeru svojih pradjedova, da mi nemamo svoju kulturu i tradiciju, a ni svoj jezik, pa da ne možemo biti ni narod i ne možemo imati svoj jezik i svoju domovinu. Jasno je da se radi o zlonamjernim ljudima, koji imaju pretenzije prema drugim narodima i teritorijama i koji su nerijetko napadali na nas i našu domovinu, zbog čega je naš narod doživio deset pokušaja uništenja i istrebljenja sa ovih prostora!

Međutim, činjenica je da smo mi miroljubiv narod, da nikome zlo ne mislimo i nemamo pretenzija prema drugim narodima i teritorijama. Mi hoćemo da živimo u miru, zajedno sa drugim narodima, uživajući ista prava kao i drugi – ni manje ni više. To smo dokazali kroz historiju i zato trebamo biti ponosni na svoju vjeru, tradiciju, domovinu i ostale elemente našeg identiteta.

Naša vjera je plemenita i ona nas uči samo onom što je dobro i pozitivno. Nema ni jednog islamskog propisa koji od nas traži da činimo loše, koji je prevaziđen i kojeg se treba stidjeti. Naprotiv, svi propisi naše vjere traže od nas da činimo i promovišemo dobro a izbjegavamo i suzbijamo zlo. To su univerzalni principi, na kojima počiva svako uređeno i pravedno društvo. Kada god se obrne situacija, tj. u kojem god društvu se promoviše zlo, nemoral i nepravda, a zapostavlja i suzbija dobro, moral i pravda, to društvo je bolesno i ono ne može ići naprijed.

Naša vjera nas uči da budemo čestiti i pošteni, da živimo od svoga rada i truda, te da ni u kojoj situaciji ne prisvajamo tuđe. Ona nas uči da je mjera istisnke vjere, između ostalog, u tome koliko drugom želimo dobro. U tom smislu je hadis Muhammeda, s.a.v.s.: „Niko od vas neće biti pravi vjernik dok drugom ne bude želio isto što i samom sebi!“ Ona nas također uči da naš moral trebamo izgraditi do te mjere da čak drugima dajemo prednost u odnosu na sebe i da je interes zajednice preči od interesa pojedinca. Pravi vjernik ne može gledati samo svoj interes, ne smije biti sebičan i gramziv, nego treba raditi na sreći i dobrobiti kompletnog društva. Zamislimo, braćo i sestre, koja bi bila blagodat živjeti u društvu u kojoj je većina takvih, moralnih i plemenitih ljudi.

Naša vjera nas uči da poštujemo sve ljude kao Božija stvorenja, te da sa svakim gradimo dobre odnose i saradnju, osim sa onima koji su nasilni i koji rade protiv nas i protiv principa dobra. Naša vjera nas uči da cijenimo i čuvamo mir i slobodu, ali, isto tako, da se odlučno suprotstavimo onima koji ih ugrožavaju.

Ti i drugi principi naše časne vjere oplemenili su naš narod kroz historiju. Zato je tradicija našeg naroda svijetla i dobra i zato se njome trebamo ponositi. Naši preci su prije pet i po stoljeća prihvatili islam, jer su u njemu vidjeli Pravi put, sreću i spas na oba svijeta. Vođeni principima uzvišene vjere, naši preci su živjeli časno i pošteno, pomažući sebi i drugima i doprinoseći općem napretku i razvoju kulture i civilizacije na ovim prostorima.

Naš narod je stoljećima živio u skladu sa principima po kojima drugog ne treba krivo ni pogledati, a kamoli mu zlo činiti. U našoj tradiciji duboko se ukorijenio princip pomoći drugim ljudima, bez obzira na to kako se zovu i koje su vjere i nacije. U tom smislu, posebno je njegovan odnos prema komšiji, u kojem se komšija poštovao skoro kao i vlastita rodbina. Ako smo mi imali šta jesti, ni naše komšije nisu mogle biti gladne. Povijest je zabilježila da naš narod druge nije tjerao da prihvate našu vjeru, a neki su naše pretke prisiljavali da prihvate njihovu vjeru. Također, naš narod nije druge tjerao sa svojih ognjišta i iz svoga zavičaja, a neki su nas protjerivali. Naš narod nije rušio bogomolje drugih, a neki su rušili naše. I u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu naš narod je čuvao vjerske objekte drugih, a neki su porušili skoro sve džamije i mesdžide do kojih su došli. Konačno, naš narod nikada nije činio genocid nad drugima, a neki nad nama jesu, i to više puta! I opet, naš narod se nije svetio, iako je bilo prilika kada je to mogao. Zato trebamo biti ponosni na našu tradiciju i na njoj graditi našu budućnost.

Naša domovina, sa hiljadugodišnjom tradicijom, često je drugim državama bila primjer tolerancije i poštivanja ljudskih prava i ona to treba ostati i u budućnosti. Ničim izazvane, druge zemlje su nerijetko pokušavale osvojiti našu lijepu domovinu i uništiti je, ali to nikada nisu uspjeli i, ako Bog da, nikada i neće! Uprkos brojnim pokušajima komadanja i razbijanja, ona je opstajala i jačala. Zato vjerujemo da će ona i ovoga puta nadživjeti trenutne nasrtaje na nju i njene vrijednosti.Naravno, za to se i mi trebamo maksimalno potruditi, na principima naše vjere i tradicije, njegujući svoj identitet i čuvajući svoju domovinu. Molimo Svemogućeg Allaha da sačuva našu domovinu i podari joj napredak i prosperitet, a nama podari dobro i ovog i budućeg svijeta! Amin.

Hvala Vam i želim vam svako dobro!

Svečani program završnice 509. Dana Ajvatovice počeo je na ajavatovačkoj livadi. Planirano je obraćanje muftije travničkog Ahmed ef. Adilovića i reis-u-uleme u BiH, ili njegovog izaslanika, te drugih visokih zvanica.

U svečanom programu učestvuju : hafiz iz Turske, Turski vojni orkestar „Mehteran“, Armin Muzaferija, Tesavvufski ansambl tekije Mesudija i hor Elči Ibrahim-pašine medrese, voditelj programa Begzad Kubat.

Klanjanjem podne-namaza danas na ajvatovačkoj livadi, bit će okončani ovogodišnji  Dani Ajvatovice, .

Istovremeno u Pruscu, na  Srtu,  u haremu  džamije Hasana Kafije Pruščaka bit će obavljen podne namaz i organizovan  Vjerski program za žene uz učešće hora „En-Nahl“ Zenica.

Ajvatovica je najveća vjerska i kuturna manifestacija Bošnjaka koja trajno podsjeća na veliku pobožnost i požrtvovanost Ajvaz-dede u nastojanju da učini dobro djelo i pomogne ljudima. Legenda o Ajvaz-dedi i odlazak na dovište kod njegove stijene tradicija je koja vjekovima živi i prenosi se sa generacije na generaciju kod bosanskih muslimana.

Vrelo je dobilo ime Ajvatovica po Ajvaz dedi koji je došao u današnji Prusac, mjesto kod Donjeg Vakufa, sa vojskom sultana Mehmeda Fatiha , koji je poveo, četrdeset šejhova kad je pošao na Bosnu, pa kad je Bosnu posjeo, ostavio ih je po raznim mjestima .

Bio je učen taj dedo Ajvaz i težio je da opismeni svoj narod i načini svoje rodno mjesto ugodnim za život. Kroz Prusac teče rijeka Prensa , kako se nekada i samo mjesto zvalo, koja ni u to vrijeme nije bila za piće, brojni bunari nisu bili dovoljni za potrebe mjesta.

Predaja kaže da je Ajvaz-Dedo pod planinom Šuljagom, 6 km udaljenom od Prusca, u šumi našao snažan izvor. U blizini izvora nalazi se stijena duga 74m i visoka 30m. Stijena je bila prepreka vodovodu koji je dedo Ajvaz želio provesti do samog mjesta te je odlučio moliti Svevišnjeg da stijenu rastavi kako bi mogao provesti vodovod. Išao je 40 dana svako jutro na stijenu sabah namaz klanjati i dovu upućivati. Četrdeseto jutro, učeći Ku’ran poslije namaza, zaspao je Ajvaz dedo i sanjao kako su se dva ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je da je njegova dova primljena i stijena rastavljena i da je rascjep u klancu usmjeren ka kibli (Kabi u Mekki).

Razmak u ovoj stijeni je 4 m i kroz nju je dedo Ajvaz proveo vodovod drvenim cijevima (tomruci) položivši ih po površini zemlje i to je jedina razlika između tog i današnjeg vodovoda. Nije poznato koliko je ovaj vodovod bio u ispravnom stanju iza smrti Ajvaz-dede, ali se zna da je prvi popravak vodovoda izvršio Šejh Hasan Kafi Pruščak. Zatim ga je obnovio bosanski namjesnik Miralem-paša početkom 1785. godine. U Pruscu je 1931. godine napravljen moderan vodovod.

Narod je ovo vrelo nazvao po dedi “Ajvatovica” a stijenu “Ajvaz-dedina stijena” i u znak Božije blagodati ljudi su počeli pohoditi mjesto gdje se desilo raspuknuće stijene.

Zanimljivo je da se »pohod Ajvatovici« obavlja sedmi ponedjeljak po Jurjevu i ne vezuje se niti za hidžretski kalendar niti za jedan od dva bajrama.

Tradicionalni ceremonijalni dio Ajvatovice počinje paradom konjanika i pješadije. Bajraci, konji, tekbiri i ilahije su sastavni dio duha Ajvatovice. Povorka se približava šehidskim mezarjima iz doba sultana Fatiha i uči fatihu. Na Čardak-han povorka izbija u vrijeme sabah-namaza. Nakon klanjanja sabaha uči se i Ja’sin prusačkim šehidima i svim šehidima Bosne i Hercegovine.

Veliki broj vjernika pohodi i ove godine najveće dovište mislimana u Evropi. Prusac i plato Ajvatovice, mjesto je gdje se danas duhovnost, tradicija i vjera ogledaju kroz masovnost i poruku očuvanja vjere, tradicije i domovine.

Nakon prolaska uleme i bajraktara, kroz stijenu, u toku je učenje dove.

Ekipa Radija Donji Vakuf, trenutno se nalazi na Ajvatovačkoj livadi. Ono što smo saznali je da su konjanici stigli na livadu i da pristiže veliki broj vjernika iz svih krajeva BiH. Ono što slijedi po protokolu jeste prolazak kroz stijenu bajraktara i uleme te učenje dove.

SRD Vrbas Donji Vakuf već dugi niz godina organizuje KUP u flyfisingu povodom održavanje kulturno vjerske i sportske manifestacije „Dani Ajvatovice“.

Ovog juta pomenuto tradicionalno takmičenje otvorio je Armin Plivičić, član SRD Vrbas i glavni sudija današnjeg takmičenja.

U pomenutoj ribarskoj disciplini, na atraktivnoj lokaciji rijeke Vrbas, takmičit će se 22 ribolovca i to u dva sektora.

1098 kilometara duga je dionica koju će na biciklima preći članovi Biciklističkog kluba „Sabahudin Duzić Tetak“. Oni će poruku sjećanja na srebreničke patnje pronijeti korz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku a u Bihaću će se pridružiti ostalim učesnicima biciklističkog maratona „Bihać – Srebrenica“.

Za razliku od prethodnih godina, Donjovakufljani su se ove godine odlučili za mnogo veći izazov, na duplo dužu dionicu i pronošenje poruke sjećanja na srebreničke patnje kroz druge zemlje.

Deset članova kluba na svojim biciklima i dva člana pratnje kreću iz Beča u utorak, 02. jula ispred Rathausa odakle će ih ispratiti Alma Zadić, članica parlamenta Austrije i predstavnici bh. ambasade u Austriji.

Za ovu eskpediciju planirano je ukupno deset dana, od 2. do 11. jula.

Ekipu čine biciklisti: Mirsad Kosovac, Samir Zahirović Pajo, Semir Kapić, Ernest Abdagić, Admir Vrebac Beba, Eldin Žerić, Haris Hadžić, Esad Turanović, Adin Kovač i Fahrudin Velić, pratnju čine dr.Hamdija Mlinarević i Sead Cerić.

Svoju podršku BK „Sabahudin Duzić Tetak“ u realizaciji maratona su osigurali Općina Donji Vakuf, Sportski savez Donji Vaku i firma „Promo“ Donji Vakuf, te još nekoliko donjovakufskih privrednih subjekata.

Ipak, veliku podršku od samog početka biciklistima daje i naš sugrađanin i domaćin u Austriji, Rijad Halilović, koji je vlasnik poznate prevozničke firme u Beču koja je i pokrovitelj vožnje.

Ajvatovica svake godine iznova budi i širi vidike duhovnosti Bošnjaka. To je dovište koje je opomena na allahovu milost i sjećanje na srce i dovu, što bijaše jača od kamena. Trenutno bajraktari, konjica, ulema i mnogobrojni vjernici idu prema Ajvaz dedinoj stijeni. Nakon prolasaka kroz stijenu, slijedi učenje dove,a potom početak i svečanog programa Ajvatovice