Radio Donji Vakuf

Category: Donji Vakuf

  • Promovisan završetak projekta “Muzikom se bori,muzikom pobjedi! ”

    Promocijom postignutih rezultata danas je finaliziran projekat “Muzikom se bori,muzikom pobjedi! ” koji implementira VIS „Forte“ Donji Vakuf. Partner u realizaciji projekta bila je Prva OŠ Donji Vakuf, uz podršku resornog kantonalnog ministarstva.

    • Horska pjesma sa grupom članova hora
    • Književna radionica, učenici nižih razreda, čitajući tekstove Rusmira Agačevća Rusa, prenijeli su poruke da treba biti najbolji u onome čime se bavimo
    • Slikanje na platnu, ukupno 20 slika  uručene su školi na poklon

    „Zahavljujem se direktorici Selvedini Fazlagić na podršci, kolegicama Emini Čošabić i Jasminki Mavrković. Ja se nadam da će ovo biti samo jedna od aktivnosti koje ćemo provoditi kroz naše udruženja a prvenstveno smo tu da se bavimo muzikom.” – istakla je Aida Cerić, voditeljica VIS Forte i nastavnica muzičke kulture Prve OŠ Donji Vakuf.

    “Uvijek ću biti podrška svim projektima, posebno onim projektima koji su za dobrobit djece. Kroz ovaj projekat se moglo vidjeti da su djeca uživala u njegovoj realizaciji , a posebni uslovi koji su nas pratili u ovoj godini nisu bili prepreka, već naprotiv inspiracija za nove ideje i ispoljavanje kreativnosti.“ – naglasila je direktorica Prve OŠ Donji Vakuf, Selvedina Fazlagić.

     

  • Božićna čestitka načelnika općine Donji Vakuf

    Povodom velikog blagdana Božića, načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić uputio je čestitku građanima općine Donji Vakuf koji u krugu svojih porodica dočekuju ovaj veliki katolički praznik,
    „Svim katolicima, u ime svojih saradnika i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom nastupajućeg Božića. Neka vam blagdanski dani donesu radost koju ćete podijeliti sa svojim najmilijima“, načelnik Huso Sušić.

  • “Zemljo moja” – Vakufljani pjevaju

     

    Zbog  pandemije COVID 19 koja je zadesila cijeli svijet, ove godine VIS „Forte“ Donji Vakuf nije bio u mogućnosti održati planirane koncerte. „Tako smo došli na ideju, da kroz ovaj projekat „oživimo“ davno započete muzičke priče iz naše čaršije i da zajedno pjevamo. Neke nove generacije će možda požaliti za onim što ste vi imali!  Još jednom od srca vam HVALA što smo malo”razbili”svakodnevnicu! “ – ističe Aida Cerić, voditeljica VIS Forte Donji Vakuf.

    Da se ne zaborave rock grupe i bendovi  iz Donjeg Vakufa : Orhideje, Egzodus, DOG, Čajni kolutići, Zalazak, Einstein & Frankenstein, Crveni baroni, Maj, Stopalo 45, Alfa, Embargo.

     

     

  • Crveni križ Donji Vakuf u posjeti sugrađanima povodom božićnih blagdana

    Povodom nadolazećih božićnih blagdana u posjeti sugrađanima katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti bili su sekretarka i predsjednik Crvenog križa Donji Vakuf.
    Prilikom ovih posjeta uručeno je 12 prehrambenih i higijenskih paketa, uz ugodan razgovor i čestitke povodom blagdana. “Koristimo priliku da čestitamo Božić svima koji slave, našim sugrađanima, volonterima, prijateljima, saradnicima i osoblju Crvenog križa!” – poručuju iz Crvenog križa Donji Vakuf. 

  • Zakazana kontituirajuća sjednica novog saziva Općinskog vijeća Donji Vakuf

     

  • Pandemija// “ESOF” Donji Vakuf dobio pomoć Vlade FBiH

    Pandemija// “ESOF” Donji Vakuf dobio pomoć Vlade FBiH

    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objavilo je danas na svojoj internet stranici (www.fmpvs.gov.ba) listu odabranih korisnika za dodjelu finansijske pomoći.

    Sredstva u ukupnom iznosu od 8.199.933 KM dodjeljuju se 31 izvozno orijentiranom privrednom subjektu iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, a koji su odabrani u skladu s javnim pozivom ovog ministarstva.

    Vlada Federacije BiH je, na prijedlog resornog ministarstva, na posljednjoj sjednici, usvojila Odluku o dodjeli finansijske pomoći izvozno orijentiranim privrednim društvima, zadrugama, obrtima i drugim pravnim subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora u okolnostima pandemije COVID-19.

    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će s korisnicima pomoći potpisati ugovor zbog nadzora nad utroškom sredstava, a subjekte kojima je odobrena finansijska pomoć, ministarstvo će narednih dana obavijestiti o terminu potpisivanja ugovora.

    Odluka o pomoći poljoprivredno-prehrambenom sektoru donesena je u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19, s ciljem pomoći četiri najugroženija sektora privrede u Federaciji BiH. Ovom uredbom iz Budžeta FBiH su izdvojena sredstva u iznosu od ukupno 90 miliona KM.

  • Rodno zasnovano nasilje tiče se svih nas

    Rodno zasnovano nasilje kao globalni fenomen predstavlja najučestaliji oblik kršenja  osnovnih ljudskih prava koji se dešava kako u svim zemljama svijeta tako i u BiH.

    Nasilje nad ženama definirano je u skladu sa Konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Vijeća Evrope kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama,  a predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode  ili mogu dovesti do fizičke, seksualne, psihičke, odnosno finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili u privatnom životu.

    Nasilje u porodici i nasilje prema ženama nije privatna stvar, već je problem društva i lokalne zajednice.

    U skladu sa zakonskim odrebama, Centri za socijalni rad imaju svoje obaveze i zadatke kada je u pitanju prepoznavanje rodno zasnovanog nasilja, njegovo prijavljivanje, sankcionisanje, zaštita, smještaj žrtve i pružanje podrške žrtvama nasilja.

    Prijavu o nasilju u porodici ili nad ženama prepoznaju i podnose zdravstveni ili socijalni radnici,  nastavnici i odgajatelji, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi koje u obavljanju svojih svakodnevnih dužnosti prepoznaju i saznaju za počinjene radnje bilo kojeg oblika nasilja.

    Isto važi i za svakog pojedinca, jer nasilje u porodici i nasilje nad ženama nije privatna stvar. Tiče se svih nas.

    U godini na izmaku, koju je obilježila pandemija koronavirusa, u medijima smo čitali i slušali o svakodnevnim izvještajima o broju zaraženih i umrlih, raznim aferama, predizbornim kampanjama, ponajmanje je bilo spomena o svakodnevnim problemima s kojima se inače susreću i bore građani, a naročito je bilo zanemareno nasilje u porodici i nasilje nad ženama, kojeg zasigurno pandemija nije usporila ili zaustavila.

    Općina Donji Vakuf  kao društveno odgovorna zajednica, podrškom i saradnjom sa JU Centar za socijalni rad Donji Vakuf i u 2020.godini radila je po ustaljenom programu u radu sa žrtvama nasilja.

    „Kada govorimo o rodno zasnovanom nasilju u BiH, pravni okvir koji uređuje pitanje nasilja u porodici u BiH su, prije svega, zakoni o zaštiti od nasilja u porodici te krivični zakoni u FBiH, RS-u i Brčko distriktu. Prema tome, policijski službenici su ovlaštena lica koja po zaprimanju prijave o počinjenom nasilju obavještavaju dežurnog socijalnog radnika. Po dolasku na mjesto događaja, odnosno u porodicu u kojoj je prijavljeno nasilje, poštujući sve kodekse i pravila, pokušavamo saznati uzrok problema, šta se desilo i da li se nasilje ponavlja. Takođe, da li je ugrožen ljudski život i zdravlje nekog od članova porodice, a posebno se pristupa problemu ukoliko su uključena i maloljetna lica, te ukoliko je potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkog pregleda. U ovom slučaju, najvažnija je dobra procjena socijalnog radnika i policijskog službenika u odnosu žrtve i počinitelja. Bez obzira da li policijski službenici intervenišu, socijalni radnici upoznaju žrtvu o njenim pravima te je podsjećaju da treba i može ponovo tražiti pomoć Centra za socijalni rad. U narednim danima, i žrtva i počinilac bivaju pozvani u prostorije Centra kako bi se razgovaralo s njima o problemu koji je doveo do ovakvog čina“, kazali su na početku razgovora iz Centra za socijalni rad Donji Vakuf.

    Nažalost, štetni stereotipi još uvijek su prisutni u društvu, zbog koje se žrtva srami priznati i prepoznati problem te isti prijaviti i istrajati u borbi. Sramota koju osjeća, te lažna slika savršene porodice koju svakodnevno gleda na profilima društvenih mreža, nerijetko spriječi žrtvu da prijavi nasilnika. Međutim, zbog aktuelne situacije u ovoj godini, mnoge žene su postale i žrtve ekonomskog nasilja. Brojni su problemi s kojima se susreću građani BiH, a rješenja još uvijek nema.

    „Ovisno o procjeni socijalnog radnika i policijskog službenika, na razne načine se pristupa i žrtvi i počinitelju s ciljem pomoći i rješenja problema. Ukoliko procijenimo da bi zadržavanje u istom prostoru žrtve i počinioca mogla dovesti do ponovnog nasilja, žrtva se izmiješta iz prostora stanovanja ili se počinilac udaljava. Po odvođenju žrtve, i nakon ljekarskog pregleda, ovisno od pronalaska mogućnosti smještaja u sigurnu kuću, slobodnih kapaciteta kojima raspolaže lokalna zajednica, te članova uže ili šire porodice, zavisi da li će žrtva biti smještena u sigurnu kuću, sklonište, prihvatnu stanicu ili kod bližih srodnika. Nakon eventualnog smještaja, Centar za socijalni rad ima obavezu planiranja rada sa žrtvom, a drugi organi sa počiniocem nasilja.

    Žrtva se često odluči na povratak počiniocu nasilja

    „Ukoliko se nakon osnaživanja žrtva nasilja odluči na povratak počiniocu a što se u praksi najviše dešava, podršku žrtvi nasilja nakon povratka pruža mobilni tim sastavljen od stručnih radnika Centra (psiholog, pedagog, socijalni radnik). Podrška traje sve dok žrtva zajedno s mobilnim timom ne zaključi da za istom nema više potrebe. Centar za socijalni rad vodi evidenciju izrečenih zaštitinih mjera, te evidenciju o žrtvama i počiniocima nasilja. Pored toga, pratimo i izvršenje zaštitnih mjera i o tome obavještavamo sud, te se predlaže obustava, zamjena i produženje trajanja izrečene mjere.

    Bosna i Hercegovina je u novembru 2013. godine ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, odnosno Istanbulsku konvenciju, čime je preuzela obavezu da zakonski uspostavi što efikasniji sistem prevencije i borbe protiv nasilja nad ženama. Međutim, u proteklih sedam godina, djelimično je usklađeno domaće  zakonodavstvo s Istanbulskom konvencijom.

    Općinski sud u 2020-oj izrekao šest zaštitnih mjera

    Na području Općine Donji Vakuf, Centar za socijalni rad vodi evidenciju o izrečenim mjerama. U godini na izmaku, 2020-oj, općinski sud je izrekao šest zaštitnih mjera od kojih neke mjere imaju maksimalan period trajanja od dvije godine, ovisno od težine počinjenog prekršaja, dok su neke mjere izrečene sa najmanjim periodom trajanja (mjesec do dva).

    „U većini slučajeva radi se o mjerama udaljenje iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora u kojem su nastanjeni te zabrana vraćanja, kao i zabrana približavanja žrtvi nasilja. U jednom od slučajeva, izrečena mjera je obavezan psihosocijalni tretman uz zabranu približavanja žrtvi nasilja. Treba napomenuti da je u tri slučaja bilo prijave nasilja kod koje se nije nastavljalo sa daljom procedurom procesuiranja jer je postignut dogovor između žrtve i počionica nasilja“, kazali su nam u razgovoru iz Centra za socijalni rad Donji Vakuf.

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj usvojen je 2019.godine i on je stupio na snagu 1. januara 2020. Godine. Međutim, u Federaciji BiH postoji inicijativa za izmjene i dopune Zakona o zabrani nasilja u porodici koja je još uvijek u fazi javne rasprave.  Za žrtve, to je samo „mrtvo slovo na papiru“.

    Šta učiniti ako ste žrtva nasilja u porodici?

    Pozivi na SOS telefonske linije su besplatni i povjerljivi. SOS telefonska linija daje savjete, informacije te upućuje na službe za podršku porodici, savjetovališta, policiju, pravnike i bolnice širom BiH za ljude koji dožive, ili su doživjeli, nasilje u porodici.

    Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Besplatno i anonimno možete pozvati i policiju na broj 122.

     

    Tekst je nastao u okviru webinara “Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju”.  Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD.

     

  • FOTO/Posjeta mektebskoj pouci u Donjem Vakufu predstavnika Rijaseta IZ BiH

    Proteklog vikenda, shodno Planu rada Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – Uprave za vjerske poslove za 2020. godinu predstavnik Uprave dr. Enes-ef. Svraka, šef Odjela za mekteb i mlade i predstavnik Muftijstva travničkog mr. Muhamed-ef. Pezić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje muftijstva posjetili su Medžlis Islamske zajednice Donji Vakuf i obišli mektebe na području Medžlisa.

    Posjeta Medžlisu i obilazak mekteba je realizovan prema protokolu posjete koji je predviđao susret i razgovor sa glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Donji Vakuf Amir-ef. Čavkom, a potom obilazak tri mekteba u džematima Torlakovac, Londža i mekteb Baš džamije u Donjem Vakufu, te analizu posjete.

    Već smo ranije istakli da je cilj ovih posjeta uvid u stanje i funkcionisanje mektebske pouke te primjenu Nastavnog plana i programa mektebske pouke, novih ilmihala i mektebske pedagoške dokumentacije, kao i pružanje stručne i druge potrebne pomoći muallimima/ muallimama i mektebima. Glavni imam je prezentovao opšte stanje vjerskog života i mektebske pouke u Donjem Vakufu, te upoznao goste sa radom i aktivnostima Medžlisa u vanrednim okolnostima pandemije virusa Covid 19. Potom su dr. Enes-ef. Svraka i mr. Muhamed-ef. Pezić u pratnji glavnog imama Amir-ef. Čavka obišli pomenute mektebe.

    Džemat Torlakovac je seoski džemat, a imam džemata i muallim je Tarik-ef. Opardija. Mektebsku pouku na dva punkta ukupno pohađa 31 polaznik, a u vrijeme posjete pouka se izvodila za prvi nivo i bilo je prisutno 8 polaznika. Džemat Londža je prigradski džemat, a imam džemata i muallim je Samir-ef. Ahmić. U ovaj mekteb je ukupno upisano 79 polaznika, a u vrijeme posjete mektebska pouka se izvodila za polaznike prvog nivo. Džemat Baš džamije u Donjem Vakufu je gradski džemat, a imam džemata i muallim je hfz. Almir-ef. Duranović. U ovaj mekteb je ukupno upisano 99 polaznika, a u vrijeme posjete mektebska pouka se izvodila za polaznike drugog nivo treća podgrupa i bilo je prisutno 14 polaznika.

    Broj upisanih polaznika mektebske pouke i redovnost je dobra. Uslovi za održavanje mektebske pouke u mektebima koji su posjećeni su dobri i mektebi su adekvatno opremljeni. Također, važno je napomenuti da su se u razgovoru sa polaznicima mektebske pouke čula njihova pozitivna mišljenja o mektebu i novim ilmihalima za mektebsku pouku.

    Prilikom posjete ostvaren je uvid u realizaciju mektebskog časa i metodologiju rada muallima, a određena pažnja je posvećena i vođenju mektebske pedagoške dokumentacije. Tokom posjete sa muallimima je obavljen kraći razgovor o samoj realizaciji časa i mektebskoj pedagoškoj dokumentaciji, te izazovima s kojima se susreću u mektebu.

    Nakon realizacije planiranih obilazaka mektebu predstavnici Rijaseta i Muftijstva sa glavnim imamom i saradnicima su analizirali stanje mektebske pouke u mektebima koje su posjetili. Opšti zaključak je da muallimi odgovorno izvršavaju emanet muallimskog poziva i da je stanje mektebske pouke u mektebima koji su posjećeni dobro. Na kraju posjete predstavnici Rijaseta i Muftijstva su izrazili zadovoljstvo stanjem mektebske pouke i zahvalili se domaćinima na gostoprimstvu.

  • “Jedan slatkiš za jedan dječiji osmijeh” – Sreća je veća kad se dijeli

    Crveni križ Donji Vakuf pokrenuo je na izmaku i ove 2020. godine “Jedan slatkiš za jedan dječiji osmijeh”. Kako bi im novogodišnje praznike učinili ljepšim  volonteri Crvenog križa Donji Vakuf organizovali su prikupljanje slatkiša, igračaka i školskog pribora za djecu iz porodica lošijeg socijalnog statusa, djecu jetime i djecu s teškoćama u razvoju.
    Akcija je bila više nego uspješna.
    ” U narednim danima ćemo obaviti kupovinu ostatka slatkiša, igračaka i školskog pribora, te svega onog potrebnog za dječije osmijehe.
    Zahvaljujemo se svima vama koji ste na bilo koji način dali svoj doprinos u ovoj akciji.Spisak Djeda Mraza sa oko 210 dječaka i djevojčica je gotov” – ističu iz Crvenog križa Donji Vakuf.
  • Da li znate koje su tri najotrovnije biljke na svijetu? Jednu od njih mnogi imaju u bašti

    Da li znate koje su tri najotrovnije biljke na svijetu? Jednu od njih mnogi imaju u bašti

    Među biljkama opasnim po ljude postoje čak i one koje nerijetko viđene kao saksijske biljke koje držimo u stanovima, ili vrtne biljke, koje mislimo da dobro znamo, prenosi “Edukacija“.

    Kukuta
    Kukuta je svoju svjetsku slavu stekla na najsuroviji mogući način – ona je još u drevnoj Grčkoj služila za pravljenje otrova za egzekuciju. Vjerovatno najpoznatija žrtva ove biljke je bio Sokrat, grčki filozof kome je presuđeno da sam sebi oduzme život ispijanjem otrova. Iako biljka sadrži nekoliko otrovnih materija, najači i najsmrtonosniji je otrov konin, koji u dovoljnoj dozi uzrokuje paralizu srca i pluća. Kukuta uglavnom raste u Evropi i Sjevernoj i Sjevernoj Africi. Pored Kukute koja je ubila Sokrata (i ko zna još koliko ljudi), jedan rođak ove biljke Cicuta (ili Vodena Kukuta) je proglašena najotrovnijom biljkom koja raste u Sjevernoj Americi.

    Kukuta – Shutterstock

    Nerium oleander
    Oleander je svrstana među najotrovnije biljke na planeti, a opet šanse da je i sami uzgajate u bašti ili domu postoje pošto je lijander jedna od najpopularnijih kućnih cvjetnica. Ova biljka koja raste u obliku malog grma, može biti jako lijepa – ali samo za gledanje, žvakanje lišća, stabla ili cvijeća već može biti fatalno, pa ovu biljku držite dalje od djece i kućnih ljubimaca.

    Nerium oleander – Shutterstock

    Zapravo svaki dio lijandera je otrovan. Čisti oleander može da ošteti vaše oči i crijeva, pa čak i da zaustavi srce.

    Abrus precatorius
    Abrus je porijeklom iz Indonezije, gdje se njene jarko crne, crvene i bijele bobice često koriste pri izradi perkusija i nakita. Ove sjemenke ne proizvode samo dobar zvuk. One su i veoma opasne zbog otrovne supstance abrina koje sadrže. Samo jedna sjemenka ove biljke može biti fatalna za ljude.

    Abrus precatorius – Shutterstock

    Ipak, na svu sreću sjemenka samo “prođe” kroz ljudski organizam, a fatalna je samo kad se žvaće.

     

    izvor: haber.ba