Asocijacija za aktivno društvo AZAD Donji Vakuf je u proteklom periodu realizovala niz jako vrijednih i kvalitetnih programa i projekata za mlade Donjeg Vakufa. Jedan od tih programa je i projekat koji je trajao u periodu od maja do avgusta 2021. godine.
Naime, u tom periodu je kroz program BHRI, realizovan projekat u kojem je učestvovalo više od stotinu mladih Donjeg Vakufa, kroz razne aktivnosti.
Upravo, tim povodom danas razgovaramo sa predsjednikom AZAD-a Ismailom Elkaz.

Poštovani Ismaile, na početku razgovora da vam čestitamo završetak projekta i upitamo kako ste zadovoljni rezultatima?
Prije svega, želim iskazati veliku sreću i zadovoljstvo što smo imali sreću, čast i privilegiju da ova 3-4 mjeseca intenzivno radimo sa mladima našeg grada.
Projekat je bio jako kvalitetno osmišljen, odlično logistički i na sve druge načine podržan od naših donatora, ali ono što je najvažnije sjajno prihvaćen od strane mladih Donjeg Vakufa.
Sama činjenica da je u projektu učestvovalo više od stotinu mladih, govori o veličini svega urađenog.

Spominjete toliki broj mladih, koje aktivnosti i programe su imali na raspolaganju tokom realizacije ovog projekta?
Imali smo besplatan kurs Engleskog jezika, za dva stepena polaznika, početni i napredni.
Zatim, školu novinarstva koja je obuhvaćala pisanje članaka, priča, snimanje omladinskih radio emisija.
Također, organizovali smo filmske radionice u kojima smo osposobili više od 20 mladih da samostalno snimaju, montiraju i objavljuju kratke filmove. Prilikom završne svečanosti,organizovali smo i festival kratkog filma, pod nazivom „Vakuf fest“.
Studijske posjete Prijedoru i Zenici, gdje smo posjetili omladinske centre ovih gradova, obišli znamenitosti navedenih gradova, družili se sa mladima i uspostavili kontakte za buduću saradnju.
Organizovali smo školu plesa, sedmično smo imali zabavne aktivnosti, poput kvizova, većeri društvenih igara, lov na blago, izlet na Ajvatovicu i dr.

Ove su aktivnosti realizovane uglavnom u periodu ljetnog raspusta, je li to predstavljalo problem?
Iskreno, plašili smo se te činjenice, da će mladi odustati nastupanjem ljetnog raspusta. Ali ljetni raspust nam je donio dodatnu vrijednost, mladi su riješili brigu oko ocjena i onda su sa još više elana nastavili raditi i uživati u ovom projektu.

Kažete uživali, zar je moguće da mladi rade i uživaju, a da nisu za kompijuterom?
Jedna od učesnica projekta je rekla da je za nju ovo najbolji ljetni raspust, ta činjenica dovoljno govori koliko je to bio vrijedan projekat.
A imali smo i rad za računarom, kroz edukacije montiranja filmova, zatim kviz koji smo realizovali putem kahoot aplikacije i svakom prilikom kada je bilo potrebno koristili smo modernu tehnologiju.
Ali snaga i ljepota ovog projekta je u tome što su mladi upoznali jedni druge, da su u toku i nakon projekta dobili nove prijatelje s kojima se danas intenzivno druže.
Kakvu ste imali podršku od lokalne zajednice?
Centar za kulturu,informisanje i sport je bio naš drugi dom. Skoro svaki dan u toku ova 3-4 mjeseca smo boravili u Domu kulture,da li radeći na pripremi ili realizaciji nekih od aktivnosti.
Snimali smo radio emisije u studiju radija Donji Vakuf, koristili opremu Makerspace za filmske radionice, jednostavno svi resursi centra bili su nam na raspolaganju i mi smo im neizmjerno zahvalni.
Koji su naredni planovi?
Mi nastavljamo raditi, AZAD i naši vrijedi mladi znaju kako i na koji način da donesemo dodatnu vrijednost našem gradu.
Početkom školske godine imamo u planu nekoliko ekoloških akcija, zatim svakako idemo sa edukativnim i zabavnim aktivnostima. Naš je izbor rad, aktivizam i da budemo korisni u svojoj zajednici. U svim pozitivnim pričama grada, učekujte naše mlade.
Ovaj projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj ( USAID).

Mreža mladih u Donjem Vakufu broji oko 30 aktivnih članova. Sama po sebi je raznolika i aktivna je na mnogim poljima. Priča ove aktivne skupine mladih ljudi počela je 2016. godine. Kroz generacije, mladi su se smjenjivali i na svoj način najbolje predstavljali rad Mreže mladih u Donjem Vakufu. Od sportskih aktivnosti, edukacija, akcija ekološkog i humanitarnog karaktera do raznih druženja i razmjene sa članovima iz drugih gradova naše lijepe Bosne i Hercegovine.

“Mreža mladih je projekat Islamske zajednice pokrenut 2016. godine na području Sarajevskog muftijstva. Vremenom se projekat širio na sve medžlise u domovini, ali i dijaspori. Mreža mladih MIZ Donji Vakuf počinje sa radom u septembru 2016.godine, a do tada aktivnosti mladih na području Medžlisa Donji Vakuf bile su u sklopu Foruma mladih koji je formiran 2014.godine. Zbog svog inovativnog pristupa u radu Mreža mladih lijepo je prihvaćena u javnosti i za nju se kaže da je jedan od najboljih projekata Islamske zajednice u posljednjih nekoliko godina.”- kaže Muris ef. Memiš, koordinator Mreže mladih.

Ističe, da je misija Islamske zajednice briga o vjerskom životu svih generacija svojih vjernika – djece, omladine, srednjeg i starijeg uzrasta vjerske populacije. Mreža mladih kao zadatak ima ojačati odnose među mladim ljudima, nadograditi njihovo znanje i iskustvo i stvoriti svijest o važnosti života u duhu islama.

“Ako ona ne izvrši svoju misiju, društvo ima problem pogotovo ako taj propust bude u radu sa najvažnijom od ovih kategorija, a to je omladina. Zato je cilj Mreže mladih da kod mladih ljudi izgradi i očuva islamski identitet, ojača svijest o važnosti islamskog morala i islamskog načina života. Zatim, priprema mladih za cjeloživotno učenje i življenje vjere, kao i njihovo aktivnije uključivanje u Zajednicu i životne tokove.” – dodao je ef. Muris.

Naglašava, da je zbog svega ovoga vizija Mreže mladih izgradnja mreže mladih lidera. U dogledno vrijeme u svojim profesijama i zanimanjima oni će biti prepoznatljivi kao čestiti i pošteni ljudi. Spremni služiti svojoj zajednici i pokrenuti svoju domovinu naprijed rukovodeći se univerzalnim islamskim vrijednostima.

“Aktivan sam od 2018 godine, konkretno, od moje prve akcije čišćenja rijeke Vrbas na dan Planete zemlje. Nakon te akcije sam prošao prvu fazu i postao sam dio ove sjajne ekipe. Početak je bio veoma težak jer sam morao dokazati da vrijedim i da mogu predstavljati Mrežu mladih u najboljem svijetlu. Bio sam aktivista u brojnim volonterskim akcijama, od ćiščenja do podjele paketa. Tokom svih akcija sam najviše želio da kroz volonterizam steknem nova poznanstva i prijateljstva u grupi Mreže Mladih. Trenutno nas ima oko 30 i sa svima sam u veoma dobrim odnosima.”- riječi su Elvira Draginovića, člana Mreže mladih Donji Vakuf.

Ističe, da je među najstarijim članovima i da se time ponosi. Želi da prenese znanje, volju i ljubav prema volonterizmu i aktivizmu na druge mlade osobe koje su tu i koje će tek doći. Također, kaže, da je iza Mreže mladih mnogo dobrih i uspješno realiziranih projekata.

“Najdraži, ujedno i najbolji projekat Mreže mladih je Omladinski kamp Ajvatovica koji se iz godine u godinu sve bolje realizuje. U ovom projektu smo mi, kao Mreža Mladih Donji Vakuf, dobili glavnu ulogu u organizaciji i pripremanju Omladinskog kampa za mlade. U sklopu kampa se organizuju igre za mlade, u odbojci, stonom tenisu, trčanju, bacanju kugle, skakanju u vrečama, potezanju konopca i streljaštvu. Sve aktivnosti se odvijaju u muškoj i ženskojkonkurenciji. Na svečanoj ceremoniji podjelimo diplome i zahvalnice, a posebno nagradimo one najbolje.”- naglašava Draginović.

Ovaj kamp je već odavno postao tradicionalni događaj svake godine za Mrežu mladih Donji Vakuf.

“Za mrežu mladih sam saznala preko prijateljice i ona mi je pomogla da se učlanim, a dio ove ekipe sam već dvije godine. Najbolja stvar što se tiče Mreže mladih su druženja i sastanci na kojima uz opuštenu atmosferu, kroz šale stvaramo i realizujemo nove projekte. Na druženjima stvaramo i nova prijateljstva. Čujemo stavove drugih ljudi. Dobivamo savjete od iskusnijih osoba i slično.” – riječi su Azre Zahiragić, članice Mreže mladih Donji Vakuf.

Mladi u Mreži mladih imaju slobodu i dosta prostora da kroz zabavu, druženje i učenje realizuju dobre ideje i projekte.

“U Mreži mladih nema napetosti, nema tjeranja na nešto, sve se radi dobrovoljno. Ako si trenutno spriječen, nije potrebno neko posebno opravdanje, kao što je slučaj kod nekih drugih organizacija.” – ističe Azra.

Rad Mreže mladih je u usponu, a o tome govore brojni projekti koji su se realizovali i koji će se tek realizovati. To dovoljno govori o perspektivi ove divne skupine mladih ljudi koji su uvijek spremni koračati prema novim pobjedama i koji su uvijek zagrijani za rad. Valja im se stoga pridružiti !.

Piše: Lejla Ugarak

Vokalno instrumentalni sastav “Forte” osnovan je u junu 2016. i od tada pod tim imenom djeluje kao Udruženje. Hor okuplja ljubitelje dobre muzike različite starosti. Danas broji 25 članova različite životne dobi, a mnogo njih je bilo u sastavu nekadašnjeg hora “Preporod”, koji je bio temelj za osnivanje hora “Forte”.

Cilj osnivanja ovog hora prvenstveno je očuvanje lijepe pjesme u Donjem Vakufu. Pored toga tu su i druženja, obogaćivanje kulturnog i tradicionalnog života na našim prostorima, te edukacija mladih o muzičkim vrijednostima.

Na pitanje koju pjesmu ne izbjegavaju na svojim nastupima njihov odgovor glasi: “Svaku pjesmu sa dobrim tekstom i dobrom porukom rado izvodimo.” Najvećim priznanjem smatraju posjetu publike njihovim koncertima. Mladima poručuju da čuvaju tradiciju, jer ko čuva tradiciju, čuva svoj identitet, a time i jača svoju domovinu.

“Kada neko spomene naš hor pomislim na muzičku oznaku Forte-koja znači glasno/jako jer kroz to vidim snagu i zajedništvo grupe. Svi vrijedno i naporno radimo, a tačno je da je najveća odgovornost na meni. Pripreme za nastup zahtijevaju mnogo odricanja. Spremiti jednu pjesmu, posebno ukoliko se izvodi višeglasno-što i jeste cilj horskog pjevanja- zahtijeva prije svega savršenu muzikalnost kod članica i članova, sluh i dobar glas, a potom i uvježbavanje koje zna trajati i po mjesec dana do konačnog “uklapanja” svih glasova“ – kaže nam Aida Cerić, dirigentica VIS „Forte“

Naglašava, kako u nedostatku vremena, češće pristupaju dvoglasju što iziskuje malo manje vremena prilikom obrade pjesme.
„U svakom slučaju, pored redovnih obaveza, nekada je jako teško sve to uskladiti ali kao i većina članica i članova, cilj je da obogatimo kulturni život našeg Vakufa pa onda sve to i nije toliko teško. Veoma dobro funkcionišemo zajedno bez obzira na razliku u godinama i vrlo sam ponosna na svoje članstvo “- ističe Aida.

Almedina Omeragić je članica VIS Forte već šest godina i nastupi u ovom vokalnom instrumentalnom sastavu čini je zadovoljnom i ispunjenom srećom.
“Veliko mi je zadovoljstvo što sam dio ove vesele ekipe, koja je tu za sve i za svakoga. Kroz ovaj period u horu imali smo i brojna putovanja i sklopili smo poznanstava. U većini slučajeva to su bili sretni, emotivni , zabavni trenuci. Posebne emocije izaziva aplauz na kraju našeg nastupa kada zaboravimo na sav umor uložen u pripremi tog nastupa.” – kaže Almedina.

Merjem Cerić jedna je od najmlađih članica hora Forte. U ovaj sastav uključila se sa šest godina.
„Prvobitno je to bio hor Bubice za djecu uzrasta od 4 do10 godina. Prelaskom u šesti razred, krenula sam u školski hor. Nastupali smo na raznim školskim manifestacijama i događajima. Kroz školski hor uz redovne školske priredbe, posjetili smo prijatelje u Sanskom Mostu nekoliko puta, a i oni su bili često naši gosti. Kasnije sam prešla u Omladinski hor, zajedno sa ostalim vršnjacima. Kroz omladinsku grupu pjevamo i u VIS Forte sa odraslim članicama, te smo nastupali na Festivalima širom BiH, u Gradačcu, Fojnici, Bugojnu, Gornjem Vakufu, Travniku …, a naš najznačajniji nastup bio je u Splitu. Družimo se, pjevamo i učimo pravim vrijednostima.” – zadovoljno će nam Merjem.

VIS „Forte“ je već više godina zbog svega iznesenog odličan prezentator općine Donji Vakuf. Članovi i članice hora ubilježile su veliki broj značajnih nastupa, od kojih posebno valja pomenuti Prvu smotru horova organizovanu u Donjem Vakufu, potom nastup u turskom Inegolu, Splitu, zatim koncert u povodu Dana Ajvatovice. Za članove ovog hora svaki nastup je poseban i prirastao je srcu, jer kako kažu, svakim nastupom prvo predstavljaju sebe i svoj trud, a potom Vakuf i svoju domovinu.Općinsko priznanje hor je dobio pod imenom “Preporod” , a nagradu za drugo i treće mjesto u Gornjem Vakufu na Festivalu ilahija i kasida. Sasvim dovoljno da konstatujemo kako je pred VIS „Forte“ jedna uspješna i blistava budućnost.
Ovaj projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj ( USAID).

Piše: Sabina Vinčević

Naša domovina je neizmjerno lijepa, svaki njen dio ima neku svoju priču koja treba da se ispriča, mnoge ljepote koje treba da se vide i posjete. Posebno je lijepa središnja Bosna, sa svojom kulturom, tradicijom, običajima sličnosti i različitosti.
Mladi Donjeg Vakufa su zajedno sa mladima Jajca, Bugojna i Novog Travnika odlučili da tokom ljeta 2021. godine istraže ljepote, sličnosti i različitosti običaja središnje Bosna.
U tom putovanju su posjetili najveća svetište Muslimana i Katolika u središnjoj Bosni, Ajvatovicu i Podmilačje.
Prilikom boravka u Pruscu i Ajvatovici, slušali su od vođe puta legendu o Ajvaz dedi, o vrijednosti njegovog rada i truda za Prusac i okolinu. O tome kako trud i upornost mogu stijene pomjeriti, da ne postoji ništa nemoguće kada dovoljno jako želimo.

Zatim su posjetili medresu i džamiju Hasan Kjefije Pruščaka, obišli kompleks ovog prostora i slušali edukaciju od imama Kjafijine džamije Dževad ef. Juge o doprinosu Hasan Kjafije Bosanskom društvu kroz njegova djela i rad u periodu dok je radio i živio u Pruscu.
Nakon, toga su nastavili put ka Jajcu i Podmilačju gdje su posjetili svetište Sv.Ive, obišli navednu crkvu i kompleks,te slušali edukaciju od župnika fra. Filipa Karadže, koji im je prenio poruku važnosti vjere u životu svakoga čovjeka. Da je put dobra, put svakom iskrenog vjernika.
Ono što je zajedničko svim ovim edukacijma je poruka da treba poštivati drugog i drugačijeg, da svaki od naših naroda ima svoju tradiciju i običaje. Ovi običaji i tradicija treba da se međusobno poštuju i razumjevaju.
Kada bi bilo više poštivanja i razumjevanja među ljudima, sigurno bi bio bolji i ljepši život svih naroda u našoj domovini.

„Ovaj put je bio jedno veliko iskustvo za sve nas koji smo posjetili Ajvatovicu i Podmilačje. Mnogi od naših mladih nisu bili nikada u prilici posjetiti ova svetišta, a posebno su uživali slušajući savjete od efendije i župnika. Oba predavača su nam pričali o ljubavi i dobroti,što i jeste smisao života. Imali smo priliku postavljati pitanja o vrijednostima, običajima i tradiciji obe religije.“-rekao je Ismail Elkaz, organizator ovog projekta.
„Bila mi je velika čast i zadovoljstvo posjetiti Ajvatovicu, slušala sam i gledala slike Ajvatovice, ali nikada prije nisam imala priliku doći i vidjeti ovu ljepotu. Dolazim iz Novog Travnika, imam prijetelje iz svih naroda, poštujem i cijenim svakog čovjeka. Hvala organizatoru ovog projekta, na mogućnosti da učimo zajedno o obićajima i tradiciji svih nas.“ –istakla je učesnica ovog putovanja Viktorija Matošević.
Ovaj projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj ( USAID).

Piše: Refik Elkaz

Cijela Bosna i Hercegovina se bori sa problemom nezainteresovanosti mladih. Donji Vakuf je u ovom slučaju iznimka. Mladi u Donjem Vakufu su željni promjena i rade na rješavanju svojih problema. Imaju iste ciljeve, ali ih ostvaraju drugačije. Individualno, u radu sa jednom, ili više organizacija.
Takvi mladi su često prepoznatljivi na ulicama i već poznati sredini u kojoj žive. Međutim, koji su razlozi koji dovode do pasivnosti mladih ljudi? Na šta oni nailaze, kada pokušaju da izraze svoju volju, maštu, sposobnosti i slično. Kako ih motivisati da nastave raditi i poslije prvog pada?, samo su neka od pitanja na koje ćemo pokušati odgovoriti.
Šahza Karahodžić, bibliotekarka, dugogošnja radnica sa mladima na ovu temu kaže:
„Mladi imaju ideju, ali nemaju kome ili gdje predstaviti je, jer uvijek postoje “kočnice” koje njihovu ideju ospore, te na taj način oni postaju pasivni i obeshrabreni. Jedini, po mom mišljenju, odgovor na pitanje kako motivisati mlade da slobodno izraze svoje ideje – o bilo čemu što ih se tiće, a budimo realni sve ih se tiće, jer su oni ti kojima zemlja ostaje)- jeste omogućiti mladima da budu dio kvalitetne politike. Takva politika pratit će njihove potrebe i interese, dugoročno poboljšat će direktno njihov status i omugućiti “da se i njihov glas čuje” – kaže naša sagovornica.
Smatra, kako kvalitetna politika koja ih neće izostavljati, već naprotiv, dati im mogućnost aktivnog djelovanja u lokaknoj zajednici, doprinosi pružanju podrške mladima, te aktivira njihov postojeći potencijal i, daje im priliku da svoje ideje provedu u djelo, a dugoročno, mlade je potrebno poticati na osmišljavanje novih- svježih ideja.
-Biblioteke, vrtići, škole – osnovne i srednje su “mjesta” gdje mladi trebaju slobodno izražavati svoje ideje, mišljenja i stavove. Takva kontinuirana podrška djeci i mladima doprinosi otklanjanju pasivnosti kod djece, te dovodi do njihovog aktivizma i djelovanja u sredini u kojoj žive.“- naglašava Karahodžić.

U Donjem Vakufu postoje tzv. „mjesta“ koja mladima pružaju prostor i mogućnosti za rad. Elvir Draginović je ukoračio u život aktivizma prije par godina i to akcijom čišćenja rijeke Vrbas, sa Mrežom mladih Islamske zajednice Donji Vakuf. Dvije godine zaredom je među deset najboljih volontera u Bosni i Hercegovini.
„Veliki je broj mladih koji žele da grade i podržavaju svoju zajednicu. Moje okruženje su činili takvi ljudi, pa sam i ja postao željan iskustva i novog znanja. Reakcija društva na to je bila pozitivna, čak izenađujuća. Veliki broj akcija sam imao u posljednih pet godina, i u maloj sredini, kao što je naša, sve one su vidljive. Najveća prednost aktivizma/volontiranja su sticanje novih vještina, znanja u samim projektima, te upoznavanje i druženje kroz radionice, akcije, edukacije i slično. Upoznavanje cijele Bosne i Hercegovine, i njenih znamenitosti, tradicije, i kulture“ – ističe Elvir, diplomirani inžinjer saobraćaja.

Još jedna uspješna volonterka je i Emina Snaga, koja volontira već punih deset godina. Njena volonterska priča je započela 9. maja 2011. godine u Crvenom križu, najvećoj svjetskoj humanitarnoj orgnizaciji. Kako Emina napominje, njen razlog za priključivanje organizaciji je želja da bude koristan građanin lokalne zajednice, da svoje vrijeme ulaže u pružanje različitih vidova pomoći za dobrobit drugih. Prvo je ona postala dio Crvenog križa, a vrlo brzo je i on postao način njenog života.

„Kroz godine volontiranja, ono što me najviše motivira je osmijeh osobe kojoj se pomogne. Djeca me posebno dirnu, djeca i osobe treće životne dobi, najiskrenije se obraduju prilikom svake posjete njima, nekad za njih razgovor bude dovoljan da iza volontera ostanu nasmijani i sretni, svjesni da nisu sami u teškim danima kroz koje prolaze… Osjećaj zadovoljstva . poslije svake dobro odrađene aktivnosti je nešto što ispuni čovjeka pozitivnom energijom, motivira da radimo više i bolje, da sutra usrećimo više ljudi i pomognemo na način na koji smo u mogućnosti – kaže nam u jednom dahu Emina.

Naglašava, kako je tokom volontiranja učestvovala u velikom broju akcija i aktivnosti i svaka je posebno važna i korisna za lokalnu zajednicu. Ipak, formiranje Mobilnog tima za pomoć stanovništvu u periodu pandemije COVID-19. za nju predstavlja aktivnost od najvećeg značaja u posljednje vrijeme.
„Tokom rada mobilnog tima posjetili smo preko 1500 korisnika većinom treće životne dobi, bili im na usluzi za dostavu hrane, lijekova, odlaske ljekaru, odlaske u kupovinu, te naravno za razgovor, koji je mnogima u tim danima ustvari i bio najpotrebniji. Tada su i građani sami shvatili značaj volontera, te značaj Crvenog križa kao vodeće svjetske humanitarne organizacije “- ističe Emina, studentica treće godine Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta Tuzla odsjek za Logopediju i Audologiju.
Humani put Crvenog križa je usmjerio za nastavak rada na humanitarnom planu, logopediji. Mladi poput Emine se suočavaju sa raznim reakcijama i komentarima njihovih sugrađana. Često im takvi komentari mogu biti vjetar u leđa, a nekad i posve suprotno.
„Obzirom da je Donji Vakuf veoma mala sredina gdje se svi međusobno poznajemo, vrlo brzo sam u društvu postala poznata kao “Emina volonter”. Svi oni koji su znali mene, moje volontiranje, želju, trud i rad koji sam ulagala u svaku aktivnost i projekat u kojem sam učestvovala, iskazivali su riječi podrške i hvale, motivirajući me da radim više, da radim bolje, a da na greškama učim, da me riječi tipa onih “bolje džaba ležat, nego džaba raditi” ne dotiču previše, jer samo oni koji nisu iskusili čari volontiranja mogu reći tako nešto“- zadovoljno će naša sagovornica.
Značajnim smatra podršku Općine na čelu sa načelnikom, njoj, ali i svim drugim volonterima na svim akcijama. Kaže, da sve pozitivne priče, lijepe i humane, uvijek dobiju i podršku sredine.
– Volontirajte! Ako želite da vidite promjene u svojoj sredini, sami počnite da radite na njima, radite što više na sebi, izgrađujte se i neka vam uvijek kroz vaše volontiranje i životne puteve humanost bude glavna vodilja! Kroz volontiranje se odrasta, uči se sve ono što kroz redovno obrazovanje nećete imati priliku naučiti, nađite vrijeme za volontiranje, iskoristite prilike koje vam se pružaju. Ja volontiram, a ti? –poručila je Emina.
Volontiranje i aktivizam uistinu pomažu mladima da se izgrade kao ličnost i da nauče prave vrijednosti. Oni su odlična početna tačka i sredstvo koje mladi moraju iskoristi. Uz sve navedene koristi opisane u tekstu, volontiranje pruža mogućnost umrežavanja sa istomišljenicima s područja cijele Bosne i Hercegovine, a i šire. Mi se nadamo da će Donji Vakuf nastaviti proizvoditi uspješne mlade ljude, kao što su to, već danas, i naši sagovornici.
Ovaj projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj ( USAID).

Piše: Emina Softić