Iz OŠ “Hasan Kjafija Pruščak” Prusac obavještavaju učenike da će se podjela uvjerenja o postignutom uspjehu i vladanju na kraju prvog polugodišta školske 2021. / 2022. godine obaviti u srijedu, 12. januara prema sljedećem rasporedu:
izvor: fb / OŠ “Hasan Kjafija Pruščak”
Prema relevantnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, zaključno sa 31.12.2021. godine na području Federacije BiH bilo je zaposleno 533.034 osoba.
Na području naše općine, zaključno sa 31.12.2021. godine, broj zaposlenika po prebivalištu osiguranika iznosio je 2.948 osoba, a po prebivalištu poslodavca 3.041, što implicira da u naš grad s područja drugih općina na posao dolaze dolaze 93 osobe.
Kada je 2005. godine u rijeku Semešnicu pušteno pet porodica dabrova sa 20 jedinki, malo ko je mogao naslutiti da će se populacija ovih glodavaca tako brzo proširiti i naseliti u svim pritokama, pa čak i potocima na području Donjeg Vakufa.
U posljednje vrijeme, svjedoci smo sve veće materijalne štete koju pričinjavaju ove krznene životinje. Štetu od dabrova trpe i poljoprivrednici, posebice voćari čije su voćke omiljena meta ovih glodavaca, a često stradavaju i stabljike kukuruza koje dabar koristi u gradnji nastambi.
Tim povodom kontaktirali smo Naima Pičara, Predsjednika LD Semešnica Donji Vakuf koji nam je priznao da prima brojne pritužbe zabrinutih građana i poljoprivrednika.
Radi se na tome da se dabar proglasi lovnom divljači kako bi se lovcima omogućio odstrel na ovu životinju. Međutim, dodatni problem bi mogla predstavljati činjenica da u našoj lovačkoj kulturi ne postoji tradicija lova na dabra, za razliku od Sjedinjenih Amerikih Država gdje je ova vrsta veoma cijenjena zbog kvalitetnog krzna i hrane. Da bi se proglasio lovnom divljači, mora se donijeti zakonska regulativa na nivou Federacije BiH i koliko sam upoznat, već se radi na tom zakonu, ali ne mogu znati kada će biti izglasan.
Ne postoji potok na prostoru općine u kojem se dabar nije naselio. Dodatnu opasnost predstavljaju i brane koje grade jer bi u slučaju obilnih padavina akumulacije mogle biti pokrenute i napraviti ogromne materijalne štete. Bezuspješno smo slali i apele resornom kantonalnom ministarstvu. Tražili smo da izvrše prebrojavanje jer je populacija već uveliko premašila optimalne brojke. Teško je odrediti tačnu brojku jer se radi o životinjama koje uglavnom izlaze noću. Lovačkom društvu su vezane ruke sve dok dabar ne bude proglašen lovnom divljači.
Dabrovi su uništili i nekoliko mladih stabala koja su prije nekoliko godina zasađena duž šetališta na nasipu rijeke Vrbas, na potezu od Oboračke rijeke prema Janjevom mostu.
Prema riječima v.d. Direktora JKP Gradina Donji Vakuf Nasera Rujanca, po nalogu Općinskog štaba Civilne zaštite Donji Vakuf, uposleni ovog preduzeća su izašli na teren te postavili zaštitne cijevi oko mladih stabala u cilju da spriječe dalju štetu. Ukoliko se ovo pokaže učinkovitim, izvršit će se ponovna sadnja novih mladica na mjestima gdje su dabrovi uništili mlada stabla.
Koliko će ljudski napor uspjeti zaustaviti dabra te moći utjecati na prirodni ciklus razmnožavanja i širenja istog, ostaje da se vidi. Nažalost, priroda se na kraju pokaže nadmoćnijom kada je u pitanju čovjek. 
Poštovani sugrađani pravoslavne vjeroispovijesti, u povodu velikog i najradosnijeg hrišćanskog blagdana Božića, u ime zaposlenika Općine Donji Vakuf i svoje lično ime upućujem vam najiskrenije čestitke uz želje da ove blagdanske dane proslavite u miru, blagostanju i dobrom zdravlju, u krugu svoje porodice i prijatelja, neka vam je Sretan Božić.
U povodu predstojećih božićnih blagdana, svim pripadnicima pravoslavne vjeroispovjesti, iskrene čestitke uz želju da da iste provedu u miru, sreći i blagostanju.
Osnovna i Mješovita srednja škola u Donjem Vakufu predstavljale su prvi korak za mnoge učenike kada je riječ o njihovom obrazovanju i znanja koja su stekli kroz obrazovni proces u našem gradu kasnije su im pomogla u daljem školovanju i njihovom putu da postanu uspješni ljudi u svojim branšama i da se bave naučnim radom.
Jedan od tih svijetlih primjera je svakako i Lejla Čaluk Klačar, naša sugrađanka koja se bavi naučnim istraživanjima na polju genetičkog inžinjerstva i biotehnologije. U Donjem Vakufu je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Po završetku srednje škole upisala je Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za biologiju – Smjer genetika, i tada je zvanično napustila Donji Vakuf kao i većina njenih prijatelja iz generacije. Nakon petogodišnjeg studija stekla je zvanje Magistar biologije-genetike s prosječnom ocjenom 10,00.
Nedugo nakon završetka studija počela je raditi kao pripravnik na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (INGEB-UNSA).
Rad na Institutu za mene predstavlja veliki uspjeh i zadovoljstvo s obzirom da su moje radne kolege zapravo moji uvaženi Profesori i Asistenti koje sam upoznala još u toku mog studiranja. Institut se sastoji od šest laboratorija: Laboratorija za humanu genetiku, Laboratorija za citogenetiku i genotoksikologiju, Laboratorija za forenzičku genetiku, Laboratorija za molekularnu genetiku prirodnih resursa, Laboratorija za GMO i biosigurnost hrane, i Laboratorija za bioinformatiku i biostatistiku, u okviru kojih je moguće uraditi sljedeće analize: genetičko testiranje rizika za karcinom dojke, procjenu rizika za trombofiliju, kariotipizaciju, testiranje genotoksičnosti, utvrđivanje očinstva, bezmajčinsko utvrđivanje očinstva, genetičku identifikaciju autohtonosti riba, genetički test porijekla mlađi, GMO detekciju I kvantifikaciju, te analizu na prisustvo svinjske DNK i dr.
Trenutno radi u Laboratoriji za citogenetiku i genotoksikologiju gdje je angažovana na nekoliko projekata, neki od njih su: „Biljni modeli kao prirodne mjerne stanice – biomonitoring aerozagađenja“, „Analiza biokompatibilnosti grafenskih kvantnih tačaka in vitro – preduslov za biomedicinsku primjenu“, „Primjena testova za procjenu citotoksičnosti u tumorskim ćelijskim linijama“ I drugi.
U okviru mog angažmana u spomenutoj laboratoriji, zajedno sa kolegama koji također tu rade: uvaženi prof.dr. Sanin Haverić, prof.dr. Anja Haverić, dr. Maida Hadžić Omanović, i MSc. Tamara Ćetković, objavila sam jedan naučni rad, šest konferencijskih saopštenja dostupnih na mom Google Scholar profilu, i dva stručna članka u Biltenu Udruženja genetičara u BiH. Pored toga još nekoliko naučnih članaka je u pripremi za publikaciju u međunarodnim časopisima. Posebno sam ponosna na to što je moj prvi naučni članak pod naslovom „In vitro procjena genotoksičnih i citotoksičnih efekata tinkture Slatkog pelina“ izašao upravo u domaćem časopisu Genetics and Application koji je službeni časopis Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu. G&A je predviđen kao međunarodni časopis otvorenog pristupa koji izlazi dva puta godišnje u tiskanom i elektronskom (online) formatu, koji objavljuje recenzirane članke o novim I značajnim otkrićima iz područja temeljne i primijenjene genetike.
Za sve koji žele pročitati spomenuti članak, isti je dostupan na sljedećem linku https://doi.org/10.31383/ga.vol5iss2pp1-9
Lejla je i aktivni član Udruženja genetičara u BiH (GENuBiH) u okviru kojeg je uključena u nekoliko projekata, od kojih se posebno ističe projekat “Nargila – užitak ili prijetnja” obzirom da veliki broj mladih osoba danas konzumira nargilu Rezultate ovog projekta možete pronaći u okviru 10. Broja Biltena Udruženja dostupnog na njihovoj zvaničnoj web stranici https://genubih.ba.
Kroz sekciju za Toksikologiju i mutagenezu GENuBiH-a, član je i Evropskog društva za okolišnu mutagenezu i genomiku (European Environmental Mutagenesis and Genomics Society-EEMGS) te Internacionalne Comet Assay Working Grupe (ICAWG). Kao član GENuBiH-a imala je priliku da učestvujem u organizaciji Drugog kongresa genetičara u BiH s međunarodnim učešćem kao i pratećeg Workshopa o naprednim biotehnologijama u BiH.
Za kraj vrijedi naglasiti da trenutno na Institutu, u okviru Laboratorije za molekularnu genetiku prirodnih resursa, radi još jedna mlada i uspješna djevojka iz Donjeg Vakufa, naša sugrađanka Merima Miralem, također Magistar biologije-genetike.