Sjeverna Koreja se bori sa širenjem COVID-a u nevakcinisanoj populaciji, a bez pristupa efikasnim antivirusnim lijekovima ljudima se savjetuje da isprobaju alternativne lijekove kao što su pijenje biljnog čaja i grgljanje slane vode.
Početkom 2020. zemlja je zatvorila svoje granice kako bi se pokušala izolirati od pandemije, piše BBC.
Sjevernokorejsko rukovodstvo je do sada odbijalo vanjsku medicinsku pomoć.
BBC je pratio državne medije koji preporučuju različite tradicionalne tretmane za borbu protiv onoga što se naziva “groznica”.
Biljni čajevi
Za one koji nisu ozbiljno bolesni, novine vladajuće stranke Rodong Sinmun preporučile su lijekove uključujući čaj od đumbira i napitak od lista vrbe.
Čaj može ublažiti neke simptome COVID-a, kao što su grlobolja ili kašalj, i pomoći u hidrataciji kada pacijenti gube više tekućine nego što je normalno.
Ali oni nisu lijek za sam virus.
I isto olakšanje može se naći od bilo kojeg toplog napitka – iako đumbir i list vrbe mogu imati neka dodatna svojstva koja smanjuju upalu i bol.
Grgljanje slanom vodom
“Hiljadu tona soli” poslato je u Pjongjang da napravi “antiseptičko rješenje”, javila je državna novinska agencija.
Neka istraživanja pokazuju da bi grgljanje i ispiranje nosa slanom vodom mogli pomoći u borbi protiv virusa koji uzrokuju prehladu.
Ali malo je dokaza da usporavaju širenje COVID-a.
COVID se uglavnom dobija udisanjem sićušnih kapljica u zraku kroz nos i usta, tako da grgljanje spriječava samo jednu tačku ulaska virusa.
A kada virus jednom uđe, on se replicira i širi duboko u organe, do kojih ne može doći nikakva količina grgljanja.
Lijekovi protiv bolova i antibiotici
Državna televizija savjetovala je pacijentima da koriste lijekove protiv bolova kao što je ibuprofen, kao i amoksicilin i druge antibiotike.
Ibuprofen (i paracetamol) mogu sniziti temperaturu i ublažiti simptome kao što su glavobolja ili grlobolja, ali neće očistiti virus niti spriječiti njegov razvoj.
Antibiotici, namijenjeni za bakterijske infekcije, a ne za viruse, se ne preporučuju – i rizikuju razvoj otpornih virusa.
Laboratorijska istraživanja sugeriraju da neki mogu usporiti širenje nekih virusa, uključujući COVID, ali oni nisu replicirani u stvarnom svijetu.
Studija antibiotika azitromicina pokazala je da ima malu ili nikakvu razliku na simptome, vjerovatnoću prijema u bolnicu ili smrt.
Postoje neki odobreni lijekovi koji sprječavaju da ljudi sa COVID-om završe u bolnici: antivirusni lijekovi paxlovid, molnupiravir i remdesivir) i terapije antitijelima koje oponašaju naš vlastiti imunološki sistem.
Međutim, razlikuju se po efikasnosti.
Zdravstveni sistem Sjeverne Koreje je postavljen da nudi besplatnu medicinsku njegu od osnovnih usluga na nivou sela do specijaliziranog liječenja u državnim bolnicama (obično u urbanim centrima).
Ali privreda je pala posljednjih godina zbog sankcija i ekstremnih vremenskih prilika kao što su suše.
Zatvaranje granica zemlje i stroge mjere izolacije također će imati štetne posljedice.
Smatra se da zdravstveni sistem koji je posebno slab izvan Pjongjanga trpi nedostatak osoblja, lijekova i opreme.
U prošlogodišnjem izvještaju za UN piše: “Neke fabrike za proizvodnju lijekova, vakcina i medicinskih aparata ne dostižu nivo dobre prakse SZO [Svjetske zdravstvene organizacije] i ne zadovoljavaju ni lokalnu potražnju.”
Ali državni mediji kažu da sada povećavaju proizvodnju.
Radiosarajevo.ba
