Category: Donji Vakuf

Deminerski tim Federalne uprave civilne zaštite prije dvije noći je na lokalitetu Šipin Most – Turića Do, na području općine Donji Vakuf, proveo operaciju “Brzi odgovor” prilikom koje su spašene dvije osobe iz obilježenog minskog polja.

Služba civilne zaštite Donjeg Vakufa, putem Kantonalne uprave civilne zaštite Travnik, u posljepodnevnim satima obavjestila je FUCZ da su dvije osobe ušle u minski sumnjivo područje na lokalitetu Šipin Most – Turića Do u općini Donji Vakuf.

U skladu sa procedurom za „Brzi odgovor“, odmah je pokrenuta operacija spašavanja i na lice mjesta upućen deminerski tim FUCZ sa deset pripadnika.

Nakon dolaska na teren ostvarena je telefonska komunikacija sa licima koja su se nalazili u minski rizičnom području kako bi se spriječilo njihovo pomjeranje kojim bi se, zbog mogućnosti kontakta sa eksplozivnim sredstvom, doveli u dodatnu opasnost.

Nakon procjene na licu mjesta, u skladu sa standardnim operativnim procedurama, pristupilo se deminiranju sigurne staze, a operativne aktivnosti trajale su od 18.15 do 19.40 sati kada su lica izvedena iz minskog polja, na sigurnu površinu i predata patroli Policijske stanice Donji Vakuf.

Prilikom formiranja sigurne staze do lica koja su se nalazila u minskom polju, pronađene su i obilježene dvije protivtenkovske mine TMRP-6 i jedna protivpješadijska mina PMR-2A.

U spašavanju dva lica iz minskog polja, pored deminera FUCZ sudjelovali su i pripadnici Policijske stanice Donji Vakuf, Službe za društvene djelatnosti, opću upravu i civilnu zaštitu Donji Vakuf i BH MAC-a RU Travnik.

Federalna uprava civilne zaštite i ovim putem upozorava na rizik od pronalaska neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) i mina, pa skreće pažnju na nužnost pravilnog i sigurnog ponašanja u takvim situacijama.

Bitno je da su građani svjesni da su mine i neeksplodirana ubojna sredstva opasna po život i zdravlje ljudi bez obzira što je od njihovog korištenja tokom rata prošlo 30 godina.

Pronađene mine ili druga eksplozivna sredstva ne smiju se dodirivati, već pronađeno sredstvo treba prijaviti civilnoj zaštiti putem telefonskog broja 121 ili policiji putem telefonskog broja 122.

Korisno je da se mjesto gdje je sredstvo uočeno vidno obilježi, po mogućnosti fotografiše i zapamti lokaciju kako bi je mogli pokazati nadležnom timu za uklanjanje eksplozivnih sredstava.

Skreće se pažnja svima koji svakodnevne aktivnosti vode van naseljenih mjesta i u prirodi da se ne kreću na područjima koja ne poznaju kako ne bi zalutali u minska polja, da poštuju i čuvaju minske oznake i nikako ne ulaze unutar područja označenih minskim oznakama.

– Obavještavamo javnost da je već duže vremena dostupna besplatna aplikacija “BH Mine Suspected Areas” koja omogućava da građani, uz pomoć pametnih telefona, mogu u svakom trenutku vidjeti lokaciju na kojoj se trenutno nalaze i njenu udaljenost od područja za koje se sumnja ili je potvrđena njena miniranost – saopćeno je iz FUCZ-a.

federalna.ba/Fena

Talenat, predanost i prije svega zrelost učenika Mješovite srednje i Osnovne škole, koje predvodi mentor Amer Čolak, ostavile su bez riječi mnogobrojnu publiku koja je večeras došla da pogleda premijerno izvođenje predstave “Ljubavna ćuprija” Omladinske scene Donji Vakuf.

Priča o postanku Donjeg Vakufa ima svoje referente tačke u narodnim predanjima, tačnije gradnji prvog mosta, kao i prve džamije na desnoj obali Vrbasa, a priča prati dvoje mladih koji se vole, ali glavnu prepreku njihovoj ljubavi predstavlja rijeka preko koje ne postoji most i različit društveni položaj.

Cijela priča je rađena na osnovu teksta “Legenda o postanku Donjeg Vakufa”, koji je objavljen u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu prije više od 120 godina.

Prije same predstave, razgovarali smo s Amerom Čolakom, koji nam je između ostalog rekao, želja nam je bila da napravimo predstavu koja je direktno vezana za historiju našeg grada. Legendu o postanku Donjeg Vakufa zna veoma mali broj ljudi, pogotovo mladih. Centralni gradski trg i glavna džamija nose ime po Ibrahim-begu Malkoču, ali osim podatka da je riječ o osnivaču Donjeg Vakufa, rijetko ko zna više podataka. Na ovaj način željeli smo skrenuti pažnju na legendu, kakva se prenosila s koljena na koljeno i kakva je objavljena u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U samoj predstavi ispričali smo tu priču, a zatim smo napravili svoju priču, dodali smo motiv ljubavi, kao osnovni pokretač života. Na kraju smo dobili kratku igru koja je prihvatljiva za gledanje svim generacijama. Jednostavnu, nepretencioznu priču, čiji cilj je da se svi malo zabavimo i naučimo nešto o svom gradu.

Podršku projektu kroz ostvarenu ulogu na sceni dala je i Dijana Duzić, koja se odlično snašla u ulozi majke.

Na poziv mlade ekipe kojoj su bile potrebne dvije starije osobe, dvije mame, a obzirom da pratim njihov rad, pristala sam im pomoći i odlučila se okušati u glumačkom dijelu, jer meni pozornica nije strana. Bilo je treme, prvi put sam se našla u toj ulozi, pogotovo s mladima koji tekst nauče u sekundi, a što si stariji, trudiš se da ozbiljnije pristupiš svojoj ulozi. Sretna sam što sam bila dio ekipe i što se mi se ukazala ta prilika i želim poručiti starijim generacijama da bi zaista bilo lijepo da ja i Fatima Opardija budemo osobe koje će ih pokrenuti da u Vakuf vratimo amatersko pozorište jer publika Donjeg Vakufa pokazuje interes za ovim stvarima.

Vjerujemo da će Omladinska scena uskoro reprizirati ovaj komad pred donjovakufskim auditorijem, ali da će naš grad predstaviti i na brojnim omladinskim festivalima širom Bosne i Hercegovine.

Predstava je rađena u koprodukciji BZK Preporod Donji Vakuf i Centra za kulturu, informisanje i sport. U predstavi su igrali: Almasa Verem, Samed Hadžić, Azra Opardija, Faris Huber, Esma Čaluk, Naida Kapetan, Aiša Zahirović, Kerim Memiš, Dijana Duzić, Fatima Opardija i Amer Čolak. Predstava je održana u sklopu obilježavanja manifestacije, Dani općine Donji Vakuf.

Omladinska scena Donji Vakuf će večeras s početkom u 19 sati pred donjovakufskom publikom premijerno izvesti predstavu pod nazivom „Ljubavna ćuprija“ koja predstavlja kratku priču o postanku Donjeg Vakufa.

Ovaj pozorišni komad je rađen u koprodukciji BZK Preporod Donji Vakuf i Centra za kulturu, informisanje i sport.

Predstavu je prema legendi o postanku Donjeg Vakufa drmatizirao Amer Čolak, a u predstavi igraju: Almasa Verem, Samed Hadžić, Azra Opardija, Faris Huber, Esma Čaluk, Naida Kapetan, Aiša Zahirović, Kerim Memiš, Dijana Duzić, Fatima Opardija i Amer Čolak.

Predstava se održava u sklopu obilježavanja manifestacije, Dani općine Donji Vakuf.

Aktivisti koji djeluju u sklopu grupe Ljubitelji prirode Donji Vakuf zajedno sa brojnim našim sugrađanima danas su se okupili na platou ispod Sahat-kule kako bi očistili i uredili okolicu kako same Sahat-kule tako i Bagine strane.

Akcija je osmišljena tako da traje dva dana, dakle danas i sutra kako bi što više ljudi moglo učestvovati.

U današnjoj akciji učestvovalo je tridesetak ljudi, a ista će se kao što smo spomenuli nastaviti sutra od 11 sati.

U prelijepom ambijentu na platou ispod Sahat-kule održana je premijera dokumentarnog filma o ratnim pjesmama 370/770. Slavne brdske brigade “Pjesmom do slobode”.

Veliki broj naših sugrađana imao je premijernu priliku da pogleda film rađen u produkciji JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf povodom Dana općine Donji Vakuf.

Pjesme koje su obrađene u ovom dokumentarnom filmu stvarali su umjetnici i muzičari u teškim uslovima, a one su davale našim borcima snagu u teškim vremenima. Kadrovi koji su kod mnogih izmamili osmijeh, ali i pokoju suzu ispraćeni su aplauzom i ovacijama na samom kraju projekcije.

Mahir Sijamija rođen je u Bugojnu 1992. godine. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Donjem Vakufu, a školovanje nastavio u Sarajevu na Fakultetu političkih nauka. Magistrirao je političke nauke na Univerzitetu u Sarajevo (2018). Po struci je politolog, a trenutno se bavi novinarstvom Prethodno je radio kao vanjski saradnik za Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i UNICEF BiH. Također je bio angažiran na različitim istraživačkim projektima od kojih se izdvajaju istraživanja za International Republican Institute, Humanity in action, RRPP, UN, CREDI, Media Centar i Albany Associates.

Polja njegovog istraživanja su mediji i politika, ljudksa prava, politička i građanska participacija mladih, euroatlanske integracije, izgradnja mira, kvaliteta obrazovanja, inovativne metode razvoja politika i učenja o politici, te medijska i informacijska pismenost. Sudionik je velikog broja međunarodnih i domaćih konferencija, objavio je nekoliko naučnih i stručnih radova iz oblasti političkih nauka. Član je UNESCO-ve savjetodavne grupe za MIL u BiH,  Senior Fellow Humanity in Action BiH, te član i  bivši stipendista Udruženja Obrazovanje gradi BiH. Govori Engleski jezik.

Njegov autorski rad po nazivom “Zemlja obećanja” donosi priče običnih ljudi iz Bosne i Hercegovine, čiji životi su isprepleteni s neostvarenim obećanjima vlasti. U zemlji u kojoj se izbori održavaju svake dvije godine, građani se suočavaju s istim problemima dok obećanja dolaze i prolaze. Kroz pet priča, film istražuje teme ruralnog života, urbane infrastrukture, ekološke svijesti i očuvanja kulturne baštine.

Ekipa iz Donjeg Vakufa kroz Društvo za kulturno historijsku baštinu DV, želi da promjeni izgled svog grada. Priča dodaje dimenziju važnosti očuvanja historijskih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Oni se bore protiv zanemarivanja kulturnih spomenika, naglašavajući kako se kulturno naslijeđe može iskoristiti kao resurs za razvoj turizma i lokalnih zajednica. Uprkos obećanjima, mnogi spomenici ostaju nezaštićeni i u lošem stanju, što je posljedica nedostatka dugoročnih planova i ulaganja.

Svih pet priča povezuje tema neostvarenih obećanja. Bez obzira na to jesu li u pitanju ruralni ili urbani problemi, građani se i dalje suočavaju s istim izazovima. Film “Zemlja obećanja” pokazuje kako politika u Bosni i Hercegovini nije usmjerena na stvarne potrebe ljudi, ali istovremeno ističe nadu i snagu običnih građana da, uprkos svemu, traže promjene i bore se za bolju budućnost.

“Zemlja obećanja” je svjedočanstvo upornosti, ali i kritika sistema koji godinama zanemaruje stvarne potrebe svojih građana.

Sead Šašivarević govori o svom projektu “Obećana zemlja” u ruralnom području Blagaja, gdje nastoji pokazati mladima da je moguće živjeti na selu u skladu s prirodom i ostvarivati pristojan prihod. On poziva mlade da ostanu u zemlji i iskoriste potencijale svog doma, umjesto da odlaze u inostranstvo. Međutim, život na selu nosi brojne izazove, poput nedostatka infrastrukture za odvoz smeća. Sead vjeruje da se zajedničkim radom mogu ostvariti bolje uslove za život u ruralnim krajevima, ali napominje da je potrebna podrška države kako bi se ti problemi sistemski rješavali.

Sifet Zukić, penzioner iz sela kod Zenice, predstavlja realnost malih sela u Bosni i Hercegovini koja su ostavljena bez osnovnih uslova za život. Loši putevi, nedostatak kanalizacije i zdravstvene zaštite, samo su neki od problema s kojima se suočava. Iako vlasti obećavaju razvoj infrastrukture, sela i dalje izumiru, a mlađe generacije odlaze. Sifetova priča odražava frustraciju mnogih ljudi koji su godinama prepušteni sami sebi, dok obećanja dolaze i odlaze.

Dragan Kabić, aktivista iz Banje Luke, govori o lošem stanju biciklističke infrastrukture u gradu. Iako su neke biciklističke staze izgrađene, one su loše projektovane i često prekinute na ključnim tačkama. Dragan ističe da su trenutna rješenja samo privremena i neefikasna, te poziva na dugoročnu urbanističku strategiju koja bi unaprijedila gradsku infrastrukturu, smanjila upotrebu automobila i omogućila sigurnije kretanje biciklista.

Dunja Krvavac, arhitektica iz Sarajeva, fokusira se na izazove pješaka u glavnom gradu. Dunja svakodnevno ide pješke na posao i zagovara smanjenje upotrebe automobila u urbanim sredinama. Iako vjeruje u održivo kretanje i urbani razvoj, susreće se s neorganizovanim pješačkim zonama i problematičnom infrastrukturom. Pješačke staze su često prekinute, a stubovi javne rasvjete postavljeni na sredini trotoara. Ona kritikuje tačkaste intervencije vlasti koje nemaju dugoročnu strategiju, i naglašava potrebu za urbanističkim planom koji će integrisati održiva rješenja za pješake, bicikliste i vozače.

Donjovakufski pjesnik Mehmed Rujanac Bejo danas je posjetio Gradsku biblioteku Donji Vakuf, kao i biblioteke Prve osnovne i Mješovite srednje škole Donji Vakuf. Tom prilikom bibliotekama je poklonio primjerke njegove zbirke poezije “Most u zemlji tišine”. Ova knjiga nedavni je promovisana u okviru obilježavanja Dana općine Donji Vakuf, a riječ je o još jednom izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, vrijednoj prinovi u zavičajnoj zbirci našeg grada.

FOTO//Promovisana knjiga ” Most u zemlji tišine”, autora Mehmeda Beje Rujanca

Vokalno-instrumentalni sastav “Forte” Donji Vakuf, u Velikoj sali Doma kulture, u subotu, 28. septembra s početkom u 19:30  bit će domaćim 7. tradicionalnog koncerta “Pjesme kraj Vrbasa”.

Ove godine, učešće će uzeti:

HOR KUD „STARI GRAD“ Ključ

VIS „SRMA“ Fojnica

GRADSKI HOR Bugojno

VIS „MERAK“ Sapna

HOR „BZK PREPOROD“ G. Vakuf – Uskoplje

VIS „FORTE“ Donji Vakuf

Svoj nastup će imati i Kenan Mačković.

Partner u realizaciji projekta je JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, a ovogodišnji sponzori su  općina Donji Vakuf, Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta SKB/KSB,  a manifestacija se održava povodom Dana općine Donji Vakuf.

Omladinska scena Donji Vakuf će u ponedjeljak 30. septembra s početkom u 19 sati pred donjovakufskom publikom premijerno izvesti predstavu pod nazivom „Ljubavna ćuprija“ koja predstavlja kratku priču o postanku Donjeg Vakufa.

Ovaj pozorišni komad je rađen u koprodukciji BZK Preporod Donji Vakuf i Centra za kulturu, informisanje i sport.

Predstavu je prema legendi o postanku Donjeg Vakufa drmatizirao Amer Čolak, a u predstavi igraju: Almasa Verem, Samed Hadžić, Azra Opardija, Faris Huber, Esma Čaluk, Naida Kapetan, Aiša Zahirović, Kerim Memiš, Dijana Duzić, Fatima Opardija i Amer Čolak.

Predstava se održava u sklopu obilježavanja manifestacije, Dani općine Donji Vakuf.

U petak, 27. septembra s početkom u 18:30, na platou ispred Sahat-kule bit će održana premijera dokumentarnog filma o ratnim pjesmama 370/770. Slavne brdske brigade. Ovaj film je rađen u produkciji JU Centar za kulturu, informisanje i sport, a prilikom snimanja posjetili smo brojne autentične lokacije, razgovarali s umjetnicima, muzičarima, borcima koji su u teškim vremenima stvarali stihove koji su nam davali snagu u tim teškim vremenima.