Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Korona dernek u Mostaru: Koncert usred trećeg vala pandemije

    Korona dernek u Mostaru: Koncert usred trećeg vala pandemije

    Pjevačica iz Srbije Tanja Savić sinoć je gošća u Taboo baru u Mostaru.

    Objavljen je i video putem Instagrama, na kojem se može primijetiti veliki broj gostiju koji su uživali večeras tokom njenog gostovanja.

    “Mostar večeras gori“, napisano je uz video.

    Podsjetimo da se naša zemlja kreće ka trećem valu pandemije koronavirusa, na šta je upozorio danas i Krizni štab FBiH.

    Vlade u kantonima razmišljaju o uvođenju policijskog sata i skraćivanju radnog vremena ugostiteljskih objekata, dok taj problem, izgleda, u Mostaru ne postoji.

    Radiosarajevo.ba

  • U Beogradu poništena presuda bivšem komandantu Armije RBiH Huseinu Mujanoviću

    U Beogradu poništena presuda bivšem komandantu Armije RBiH Huseinu Mujanoviću

    Odjeljenje za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu poništilo je prvostepenu presudu bivšem komandantu Armije RBiH Huseinu Mujanoviću kojom je osuđen na 10 godina zatvora, potvrđeno je za Klix.ba.

    Presudom Višeg suda u Beogradu, 6. jula 2020. godine, Husein Mujanović je prvostepenom presudom osuđen na 10 godina zatvora zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.Nakon što se odbrana žalila i tražila oslobađajuću presudu, donesena je drugostepena odluka kojom je, kako je navedeno, zbog bitne povrede odredbi krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ukinulo prvostepenu presudu i predmet vratilo prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

    Mujanoviću je produžen pritvor do naredne odluke suda.

    U obrazloženju rješenja Apelacionog suda se, između ostalog, navodi da se osnovano žalbama okrivljenog i njegovih branilaca navodi da je prvostepeni sud odbijanjem svih dokaznih prijedloga za ispitivanje svjedoka odbrane povrijedio Ustav Republike Srbije, kao i odredbe Zakonika o krivičnom postupku, kojima je propisano da svako kome se sudi za krivično djelo ima pravo da sam ili preko branioca iznosi dokaze u svoju korist, ispituje svjedoke optužbe i zahtjeva da se pod istim uslovima kao svjedoci optužbe, u njegovom prisustvu ispitaju svjedoci odbrane.

    Odbrana je tokom postupka predlagala da se u svojstvu svjedoka ispitaju osobe koja imaju neposredna saznanja u vezi s predmetnim događajem za koji je okrivljeni oglašen krivim, ali prvostepeni sud nije ispitao ni jednog od predloženih svedoka odbrane, što je, po ocjeni Apelacionog suda, dovelo u pitanje kvalitet prava na odbranu okrivljenog u ovom krivičnom postupku, pa samim tim i pravo na pravično suđenje.

    Na ovaj način, prvostepeni sud je učinio bitnu povredu odredbi krivičnog postupka.

    Odbrana Huseina Mujanovića u Beogradu traži oslobađanje, a tužilaštvo 15 godina zatvora

    Prema tekstu prvostepene presude, okrivljeni je proglašen krivim jer je u vremenskom periodu od 8. jula do 15. oktobra 1992. godine, za vrijeme oružanog sukoba koji se vodio na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine između Vojske RS-a i Armije RBiH, i to kao upravnik vojničkog pritvora oružanih snaga Armije RBiH – Ilidža u Hrasnici, kršeći pravila Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata od 12. avgusta 1949. godine i Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. avgusta 1949. godine o zaštiti žrtava nemeđunarodnog oružanog sukoba izvršio protivzakonito zatvaranje, jer je držao zatvorene u vojničkom pritvoru oružanih snaga Armije BiH, bez zakonskog osnova i bez odluke nadležnog organa, oko 30 srpskih civila, te izvršio nečovječno postupanje prema zatvorenim srpskim civilima i nanosio im teške duševne patnje jer im nije osigurao minimalne životne uslove i izdavao naredbe i učestvovao u nanošenju povreda tjelesnog integriteta.

    Klix.ba

  • Federacija BiH se dobro nosi sa ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa

    Prije tačno godinu u Bosni i Hercegovini je registrovana prva osoba zaražena koronavirusom, nakon čega je uslijedilo uvođenje mjera koje su za cilj imale sprječavanje ubrzanog širenja virusa.

    Prva godina pandemije i prateće restriktivne mjere koje su poduzimane ostavile su posljedice po ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Međutim, usporedni podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da obim negativnih ekonomskih posljedica ne odgovara pesimističnim procjenama iz 2020. godine.

    U prva dva mjeseca 2021. godine je u FBiH naplaćeno 847.624.898 KM direktnih poreza, što je u odnosu na isti period 2020. godine manje za 20.410.924 KM, odnosno 2,35 posto.

    Porezna uprava FBiH u 2021. godini bilježi trend rasta broja zaposlenih. U odnosu na 31. januar 2021. godine, kada je registrovano 516.808 zaposlenih osoba u FBiH, na dan 28. februar 2021. godine je evidentirana 1.171 zaposlena osoba više, odnosno ukupno 517.979 zaposlenih.

    Broj zaposlenih u FBiH na dan 28. februar 2021. godine u odnosu na broj zaposlenih na dan 28. februar 2020. godine manji je za 14.574, što je pad od 2,73 posto.

    Izvor: Fena

  • Krizni štab Federacije BiH: Nikad nije bila teža situacija, proslava 8. marta bila bi neozbiljna

    Krizni štab Federacije BiH: Nikad nije bila teža situacija, proslava 8. marta bila bi neozbiljna

    Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donio je novu naredbu, a to je zabrana organizacije osmomartovskih zabava.

    Pogoršana epidemiološka situacija

    – Zabrana je preventivne naravi, kako bi se smanjio rizik od eventualnog širenja infekcije. Nažalost, morat ćemo u uslovima pandemije obilježiti 8. mart na drugačiji način kako bismo smanjili rizik od prenošenja bolesti jer upravo skupovi takve vrste predstavljaju najveći rizik – kazao je član Kriznog štaba i direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Senad Huseinagić.

    U svim kantonima pogoršana je epidemiološka situacija, a prema naredbama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva svaki kanton može pooštravati postojeće mjere.

    Raste broj zaraženih

    – Trenutno je na snazi zabrana okupljanja više od 30 ljudi u zatvorenom, ali i muzike uživo. U ovakvoj situaciji neozbiljno bi bilo da se održava bilo kakva proslava. Nalazimo se u teškoj situaciji i zdravstvo jedva odgovara. Ovakva situacija od početka pandemije nije bila – rečeno je za “Avaz” iz Kriznog štaba Federacije BiH.

    Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata registrirana je 621 novozaražena osoba a preminulo je 28. Jučer je registrovano 910 pozitivnih od 4.232 testiranih, dok je preminulo 26 osoba.

  • Prošla je tačno godina od prvog slučaja u BiH: 5.200 građana nije preživjelo COVID

    “Prvi slučaj koronavirusa registrovan i u BiH”

    Ovako je glasio naslov teksta koji je odjeknuo u našoj zemlji, prije tačno godinu dana, 5. marta 2020.

    Naime, tog smo dana potvrdili prve slučajeve novog koronavirusa u Bosni i Hercegovini.

    Bili su to otac i sin iz Banje Luke koji su se vratili iz tada jezivog europskog žarišta – Italije.

    Četiri dana kasnije, 9. marta, bilježe se prvi slučajevi i u Federaciji. Riječ je bila o ženi iz Zenice koja se vratila iz, također, Italije.

    Tako je počeo pandemijski pakao u ovoj zemlji.

    Jedan talas, lockdown, karantin, ušlo nam sazad, umiru prvi prijatelji, bolesne prve porodice, online nastava, klasteri, korona derneci, PCR testovi, ljeto, mir, drugi talas, mjere, maske, distanca, higijena, novo normalno, novi soj, njujorški soj, britanski soj, brazilski soj, južnoafrički soj, nigerijski soj, cjepivo, vakcine, nada, aplauzi, pjesma, pandemija, citokinska oluja, ključne dvije sedmice, izolacija, samoizolacija, respiratori, kisik, jesen, novi strah, otkazi, dugotrajni COVID, anosmija, simptomi, virus, infekcija, antitijela, T ćelije, imunitet, potpuni slom svih nivoa vlasti, bilteni, brojke, umrli, oporavljeni, novozaraženi, proteinski šiljak, Wuhan, WHO, pomoć, donacije, šišmiši, pijace, teorija zavjere, patnja, smrt, bolest, recesija, laži, nasilje, kriminal, mutacije…

    Nije bilo dana, niti jednog od ovih 365, a da nismo čuli bar jednu od gore nabrojanih riječi.

    A, sve je – kako se pretpostavlja – počelo negdje krajem 2019. u Wuhanu, kineskom gradu u kojem smo gledali početak haosa. Prvog decembra te godine zabilježen je prvi slučaj.

    Jedna za drugom, u svijet su dolazile slike „apokalipse“ iz Kine, ljudi koji padaju na ulici, koji ne mogu da dišu, zaključani gradovi i prazne ulicae, a onda su uslijedile i iz ostatka svijeta…koronavirus se nesmiljeno širio, ne gledajući ko smo, koje nam je boje koža, kojim jezikom govorimo, u šta vjerujemo.
    U martu 2020. zvanično je proglašena pandemija (od grčke riječi pan “svi” i demos “ljudi”) što označava širenje infekcijske bolesti u širokim geografskim regijama, kontinentalnih ili globalnih razmjera.

    Danas, 365 dana kasnije, brojke su sumorne.

    U svijetu je zabilježeno, do sinoć, 116 miliona slučajeva. Dva i po miliona oboljelih nije preživjelo.

    U BiH, ukupno 134.892 osobe imale su infekciju COVID-19.

    Od tog broja, njih tačno 5.200 nije preživjelo…

    Mi, koji jesmo, umorni smo. Globalno. Nestrpljivi smo čekajući povratak u „staro normalno“. Čekajući i nadajući se vakcinama, koje su u Bosnu i Hercegovinu zasad došle “stidljivo”, u malim količinama – a i to zahvaljujući predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je poklonio prvo RS-u – gdje je u međuvremenu stigao i ruski Sputnik V – pa onda i FBiH.

    A, prve smo karantinske korake napravili zagrljeni. Aplaudirajući medicinskim radnicima. Pjevali smo i plesali na balkonima, smijali se nestašicama toalet papira i brašna, učili kako napraviti maske.

    No, onda smo zagrebali ispod površine početnog optimizma. I vidjeli da nismo svi bili u karantinima. Zabranjeni korona derneci širili su virus imena SARS-CoV-2 nevjerovatnom brzinom.

    Teoretičari zavjere našli su novi „sveti gral“, šireći laži i stvarajući pošast zvanu „antikovidaši“ ili „covidioti“, kako im ‘tepaju’ na Zapadu. Nema ko im nije bio kriv za virus, koji „ne postoji, ali ga širi 5G mreža, a za sve je nekako kriv Bill Gates koji želi da nas čipuje“.

    I tako. Nakon tri stotine i šezdeset pet dana smo podijeljeni na one koji nose maske, i one koji ih ne nose. Podijeljeni na vakcinisane i nevakcinisane. One koji imaju posao i one koji više ne rade.

    Na zemlje koje strateški čuvaju svoje građane, i na one kojima do toga nije baš suviše stalo.

    Znate u kakvoj zemlji mi živimo, a znate i da se pandemiji još uvijek ne nazire kraj. Stoga, sve što možemo je – maske, distanca, odgovorno ponašanje.

    Jer, kraj će doći. U to ne treba sumnjati.

    Pitate se – kakav će biti? Kakvi ćemo biti mi?

    Najbolji komentar na ta pitanja dao je slavni bioetičar Jacob M. Appel, koji je, kada su ga pitali kako je COVID promijenio budućnost društva, kazao:

    „Pitaju me često – da li će se vratiti putovanja? Da li ćemo i dalje imati Zoom sastanke? Ne, mislim da je najvažnije, dugoročno pitanje, kako će ovo promijeniti ljude koji su preživjeli godinu dana lockdowna, kakve će biti generacijske implikacije? A, pitanje je – hoće li nas to učiniti altruističnijima? Hoćemo li se okupiti i biti ljudi koji će više darovati krv ili postati darivatelji organa ili provjeriti starijeg susjeda ili ćemo postati plemena, povući se u sebe i postati ona vrsta ljudi koji su hermetički zatvoreni u svoje domove i povremeno se pojavljuju kako bi se potukli oko toaletnog papira?“

    Radiosarajevo.ba

  • Čović: Imamo tri člana Predsjedništva BiH i to se neće nikada promijeniti

    Čović: Imamo tri člana Predsjedništva BiH i to se neće nikada promijeniti

    Zašto se ne bi svaki stanovnik ove države mogao kandidovati? Ali je suština da u Predsjedništvu sjedi bošnjački, hrvatski i srpski član. To je ono legitimno predstavljanje, kazao je danas predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović.

    Čović je izrazio uvjerenost da će do kraja juna u Parlamentarnoj skupštini BiH biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, kao i sve drugo što je potrebno da bi Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status.

    “Što se tiče optimizma ja sam takav. Ista tema je bila za Mostar i ja sam rekao da će gradonačelnik biti Kordić. Duboko vjerujem da ćemo završiti u vremenskom okviru i da ćemo završiti i Izborni zakon. Moramo voditi računa o najvažnijoj stvari, to sam i sinoć rekao, moramo imati pravnu državu. Osnov pravne države je Ustav, a u Ustavu su jasno definisani odnosi kad su u pitanju pozicije tri konstitutivna naroda. Ako mislimo da možemo napraviti bolji Ustav BiH, da imamo potrebne dvije trećine, prvi smo da ćemo to podržati. Ali ja ne vidim da ima tog kapaciteta (za promjenu Ustava BiH). Želimo uvažiti sve presude sudova, ali ono što zaista piše, a ne kako bi neko volio da piše”, naveo je lider HDZ-a BiH, te nastavio:

    “U presudi u slučaju ‘Sejdić-Finci’ piše da tim ljudima treba omogućiti da budu birani, dakle omogućiti da se kandiduju, vrlo jasno to piše. Imamo tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i to se neće nikada promijeniti. Zašto se ne bi svaki stanovnik ove države mogao kandidovati? Ali je suština da u Predsjedništvu sjedi bošnjački, hrvatski i srpski član. To je ono legitimno predstavljanje. Hoće li ta populacija dati povjerenje Draganu, Zoranu ili Sejdiću i Finciju to je do njih. Bošnjačka strana je uvjerena da se mora promijeniti Ustav BiH da bi se mijenjao i Izborni zakon. Padaće ljudima svašta na pamet, ali s moramo držati Ustava. Nema ništa vrednije od njega. Sjećate se Aprilskog paketa, ja sam tada lično bio da se promijeni Ustav”.

    Čović je poručio da bez obzira “dogovorili se ili ne sa SDA” novi Izborni zakon će ići u proceduru.

    “Uvjeren sam da ćemo do kraja 6. mjeseca u Parlamentu BiH imati usvojen novi oblik Izbornog zakona, sa kojim bi se eliminisao uticaj CIK-a BiH koji je izabran nelegitimno. Sinoć sam predložio da se CIK razriješi ako želimo išta raditi sa tim tijelom, jer to tijelo mora biti strukturisano u skladu sa zakonom”, poručio je Čović.

    N1

  • Slovenija će Bosni i Hercegovini donirati 4.800 vakcina

    Slovenija će Bosni i Hercegovini donirati 4.800 vakcina

    Predsjednik Slovenije Borut Pahor susreo se danas u Sarajevu sa članovima Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem.

    Slovenija će donirati Bosni i Hercegovini 4.800 doza Astra Zeneca vakcina protiv koronavirusa, rečeno je poslije sastanka. Vakcine će biti podijeljene između enititeta i Brčko distrikta, mada se za sada ne zna kada će u BiH stići ova donacija.

    Kada je u pitanju ulazak BiH u Evropsku uniju, na sastanku je rečeno da Slovenija želi pomoći BiH povodom ovoga, te da se definisu termini za dalju integraciju. Tema sastanka su bile i migracije, a istaknuto je da iskustvo Slovenije može pomoći BiH u borbi sa migrantskom krizom. Inicijativa predsjednika Slovenije je da se na poseban način trerira ovaj region.

    Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon današnjeg susreta u Sarajevu sa predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom, istakao je da je razgovarano o mnogim pitanjima, a da je jedno od najvažnijih svakako put BiH ka članstvu u Evropskoj uniji. U tom pogledu, Dodik je istakao da bi EU činjenjem nekih ustupaka u smislu ispunjenja uvjeta za članstvo trebala probuditi novi elan u zemljama zapadnog Balkana, javila je Anadolija.

    Dodik je na početku istakao da su danas imali veoma drag i uspješan sastanak te zahvalio Pahoru na donaciji 4.800 doza vakcina protiv koronavirusa.

    – Ovo je naš nastavak razgovora o važnim pitanjima. Naši bilateralni odnosi su dobri, nemamo otvorenih značajnih pitanja. Slovenija je naš značajan partner u pogledu procesa proširenja Evropske unije, na našem evropskom putu. Zahvalan sam predsjedniku što nam je donio važnu vijest, a to je da je Slovenija odlučila da donira BiH 4.800 doza vakcina AstraZeneca kao podršku u ovim teškim trenucima. U tom pogledu, zaista cijenimo napore koje je uložio predsjednik i Vlada Slovenije, jer znamo da su sve zemlje izložene problemima oko vakcina – kazao je Dodik.

    Dodao je da su veliki dio razgovora upravo posvetili borbi protiv pandemije koronavirusa i tome kako sanirati posljedice.

    – Ono što smo vidjeli je da Slovenija radi na tome kako se strateški odnositi prema pitanjima nakon pandemije, kuda usmjeriti društvo, kako usmjeriti društvo da najbolje odgovori na izazove toga trenutka i kako da i pored ove pošasti, problema i kriza izvuče se najbolje. Mislim da bi to trebalo da rade druge zemlje i drugi subjekti na ovom prostoru – naglasio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    Naveo je da bh. ekonomija umnogome zavisi od Evropske unije, koja je najveći vanjskotrgovinski partner BiH.

    – Slovenija je u tome peta u rangu naših vanjskotrgovinskih partnera. Imamo dobre bilanse i mislimo da tako trebamo da nastavimo – istakao je Dodik.

    Sa Pahorom se razgovaralo i o migrantskoj krizi, koja posljednjih godina pogađa BiH.

    – Poznat je stav Slovenije u vezi s ilegalnim migrantima, ali isto tako, mi smo predsjednika Slovenije upoznali sa činjenicom da BiH migranti koriste kao tranzit i da značajan broj njih ostaje ovdje zato što su za njih sve žešće i sve tvrđe linije ulaska u Zapadnu Evropu. BiH je kolateralna šteta zbog toga, jer ovdje ljudi ostaju, a ne žele da ostaju. Postaju sve ratoborniji u smislu odlaska dalje, a Evropska unija ne dozvoljava dolazak novih migranata na njene prostore. To pitanje ne možemo rješavati samostalno, ono mora biti rješavano sa zemljama Evropske unije. Mislimo da iskustva Slovenije u tome mogu da pomognu i samoj BiH – pojasnio je Dodik.

    Naveo je i da su pričali o samitu Brdo-Brioni, za koji očekuju da će se održati krajem ovog mjeseca u Ljubljani, gdje bi također pričali o temama koje su i danas bile obrađene.

    – U okviru toga, jedno od najvažnijih pitanja jeste proširenje Evropske unije i perspektive tog proširenja za BiH u kojoj još postoji konsenzus oko toga da su evropske integracije za BiH prihvatljive, ali da vidimo jedan zamor za koji želimo da nam bude objašnjen. Želimo da imamo, ako je to ikako moguće, dijalog sa EU-om koji bi nam pomogao da se definišu termini i neka “prolazna vremena” za neku daljnju integraciju. Ono što smatram i želim da istaknem je jednu podršku inicijativi predsjednika Slovenije je da na poseban način Evropa treba da tretira čitav ovaj region, a ne da svede to samo na pitanje tehničkih izvršavanja zahtjeva uvezi s proširenjem. Znamo da je u istoriji Evropske unije bilo trenutaka kada su odluke o proširenju donošene isključivo nekim političkim razlozima, kao što su Bugarska i Rumunija i da u tom pogledu ono što je Evropa činila je da je te dvije zemlje lakše modelirala i lakše integrisala u EU. To bi možda trebalo probati ponovo i učiniti novi elan kod zemalja zapadnog Balkana u pogledu mogućnosti da se integrišemo sa Evropom na pravi način – zaključio je Dodik.

    Predsjednik Slovenije Pahor je prethodno posjetio i kontingent Slovenačke vojske u Vojnoj bazi Butmir, koja djeluje pri operaciji EUFOR Althea u NATO štabu Sarajevo. U pratnji predsjednika Slovenije je i ministar odbrane Matej Tonin.

    Izvor: BHRT/Anadolija

  • Danas “udara” treće džemre – saznajte šta to znači i šta nam to donosi

    Narodno vjerovanje kazuje da nam danas, 5. marta, “udara” posljednje, treće džemre.

    Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće.

    Legenda kaže da, kad “pukne” prvo džemre vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve naznake visibaba i ljubičica.

    “Džemre je toplina Sunca i njegovih talasa u zraku, u vodi i zemlji. Kada taj topli talas dođe onda je stigao i prvi glasnik proljeća”, kazuju stari.

    Tri su, kažu, džemreta.

    Prvo “udari u havu” (hava – zrak na turskom, op.pr.) 19. februara i tu već počinje otopljenje zraka – tj, nema više velikih minusa, pričaju naše nane, bake i djedovi.

    Sedam dana kasnije, 26. februara, džemre udara u vodu, koja se ne može više mrznuti.

    Posljednje, treće džemre, u zemlju “puca” 5. marta. Tako da danas, prema predajama, počinje otopljenje zemlje, na kojoj se od tada može sjediti.

    Nakon džemreta počinju babine huke koje, po legendi, traju “od pola devete do po’ desete” hefte poslije Božića (10-17. mart).

    Za vrijeme babinih huka, u jednom danu se više puta izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa kiša i snijeg zajedno i tako po cijeli dan dok traju, a sve je to praćeno jakim vjetrom. To je vrijeme kada se proljeće bori sa zimom.

    Narodni kalendar za ovu godinu izdvaja i sljedeće datume:

    20.4. – 25.4. Goveđa zima – sitei-sevr. U narodu se kaže za te dane da su posljednji dani odlazeće zime.
    6.5. Rozi-Hidr, Jurjev, početak ljeta po narodnom vjerovanju.
    2.8. Aliđun (to je, nakon Đurđevdana, najpoštovanija bošnjačka svetkovina u BiH. Riječ je o Ilindanu)
    14.8. Pola ljeta
    28.8. – 21.9. Međunjevice, posljednje tri sedmice kalendarskog ljeta.
    12.10. Miholjsko – bablje ljeto
    8.11. Rozi-kasum, praktični početak zime po narodnom vjerovanju.
    22.12. – 30.1. Zemherije, najhladniji dani u godini.
    22.12. – 30.1. Erbein, prvih 40 dana zime

  • Čerkez: Situacija je dramatična, vakcine ćemo nabavljati s nivoa FBiH

    Čerkez: Situacija je dramatična, vakcine ćemo nabavljati s nivoa FBiH

    Formiranje ad-hoc tijela na nivou Federacije BiH preko kojeg bi se išlo sa nabavkama vakcina protiv koronavirusa s nivoa Federacije, jer je zakazala država, jedan je od zaključaka sa današnjeg sastanka u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu.

    Učesnici su rekli da je epidemiološka situacija alarmantna i da se Federacija nalazi pred lokcdownom i da se pravi priliv pacijenata očekuje za dvije sedmice te da sve više obolijevaju mlađe osobe.

    – Današnji sastanak sličan je onom od 16. marta 2020. godine. Iz toga se može prosuditi da opet imamo vanrednu situaciju, jako raste broj zaraženih, događa se novi val. Raspravljali smo danas o dva segmenta, epidemiološkim mjerama i vakcinama – rekao je na današnjoj press konferenciji premijer FBiH Fadil Novalić.

    Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH i član Kriznog štaba FBiH, dodao je da je situacija dramatična te da je zaključeno da se u nabavku vakcina ide sa nivoa FBiH.

    – Danas je situacija dramatična. Ovakva stuacija nas vodi u u scenarije Italije, Španije, s početka pandemije. Žao mi je što smo došli u situaciju da o tome govorimo. BiH je u drugom valu, kod vakcina zakazali su organi vlasti BiH. Na pragu smo lockdowva. Današnji zaključak je formiranje ad-hoc tijela koje će biti pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH, a koje će sadržavati i instutucije i ministarstva finasija, zavoda za javno zdravstvo, predstavnike parlamenata i tri kantona, te Transparenci international i pokušati pokrenuti sve da se vakcine nabave kroz mehanizam Federacije. Ne oklijevati niti jednog trenutka, jer nećemo moći uvesti ljude u bolnice. Kantoni nemaju kapacitet za nabavku vakcina – rekao je Čerkez.

    Ljekar Mirsad Kacila član Odbra za zdravstvo u Federalnom parlamentu je kazao da je stanje alarmantno u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, da imaju vapaje iz Opće bolnice i KCUS-a zbog priliva velikog broja pacijenata oboljelih od koronavirusa.

    – Pacijenti leže po hodnicima, a broj zaraženih raste. Puno kolega je zaraženo i smatram da mora postojati adekvatnija reakcija svih niva vlasti. Svaki dan nas bombarduju s novim sojevima koji su opasniji. Mjere bi trebale biti drastičnije. Odlučili smo da pomognemo u ovoj konfuziji nabavke vakcine, a mi nemamo vakcina, to je realnost. Država nije uradila posao. Ne treba da čekamo ko ne može neće ili je nesposoban. Formirati tijelo da reagira odmah. Bojim se da nećemo dobiti vakcinu još nekoliko mjeseci – rekao je Kacila.

  • Mijenja se trasa autoputa Banjaluka – Prijedor

    Mijenja se trasa autoputa Banjaluka – Prijedor

    Umjesto dosadašnjih 57 kilometara, od Banjaluke do Prijedora, budućim autoputem putovaće se kraće za 15-ak kilometara. Trenutno rješenje buduće saobraćajne žile kucavice Potkozarja predviđa da će ukupna dužina autoputa biti oko 41 km.

    “OKO” znači da se pregovara kako bi se ispoštovali zahtjevi građana prije eksproprijacije. Među onima koji su imali primjedbe, zbog njih i protestvovali bili su i Bošnjaci iz Kozarca, prenosi N1.

    “Sa terena sam dobio informaciju da je ostala sporna još jedna dionica autoputa dužine oko 100 metara, gdje je, prema navodima građana, autoput previše blizu kuća. Razgovarao sam danas sa ministricom, dogovorili smo da je realno moguće pomjeriti taj dio, za neku dužinu autoputa, da ostavimo prostor da te kuće ne budu previše blizu autoputa, čime smatramo da će biti riješen i taj problem, koji je posljednji ostao na toj dionici“, izjavio je Dalibor Pavlović, gradonačelnik Prijedora.

    “Trasa autoputa je povećana za kilometar i po kako bi se izbjeglo rušenje objekata u nasellju Kozarac. Trasa obilazi naselje Kozarac. Slikali smo svaki objekat, četiri stambena objekta se samo ruše, 12 pomoćnih, 13. je već srušen. U samom Gradu Prijedoru 90 objekata se ruši. Pa, zar ćemo brojati objekte po nekoj nacionalnoj pripadnosti“, istakla je Srebrenka Golić, ministrica građevinarstva i ekologije RS.

    Ministrica kaže da mještani Kozarca do sada nisu bili dovoljno informisani. Ističe da je autoput važan dio saobraćajne linijske infrastrukture, bitan za sve. Ipak, ne daje decidne odgovore da li se kineskom koncesionaru gledalo kroz prste zbog probijanja rokova. Državni ministar najavljuje razvoj željezničkog saobraćaja u ovom dijelu BIH, a ističe da je i sam upoznat sa primjedbama Kozarčana.

    “Imali smo određeno negodovanje… Današnje rješenje praktično je prevazišlo sve te probleme“, rekao je Vojin Mitrović.

    Otkup zemlje za izgradnju autoputa trebao je već da počne, ali su rokovi koje je kineski koncesionar potpisao ugovorom sa Vladom RS probijeni. Kompanija SDHS CSI BH dobila je koncesiju na 30 godina, a Republika Srpska u obavezi je da godišnje Kinezima plaća naknadu od 32, 5 miliona eura. Koncesionar je pak, dužan da u budžet uplaćuje 5 posto prikupljene putarine. Ista kompanija u igri je i za izgradnju dionice Vukosavlje – Rača.

    “Shandong Hi-Speed Group” kineska kompanija u većinski državnom vlasništvu dobila je koncesiju na 30 godina za izgradnju autoputa.

    U tom periodu uložiće oko 300 miliona eura, u konačnici Republiku Srpsku sve će koštati oko milijardu eura.

    N1