Category: BiH

  • BiH / Žene odabrale graditi i razvijati vlastite biznise

    BiH / Žene odabrale graditi i razvijati vlastite biznise

    “Posao koji radim prvenstveno radim iz ljubavi, a tek onda kako bih zaradila novac i osigurala svoju i egzistenciju svoje djece”, započinje svoju priču Marija Limov Matić, frizerka iz Čapljine, koja je dobila podršku od USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama (USAID/PPMG) i Grada Čapljina za pokretanje vlastitog biznisa.

    Marija je samohrana majka dvojice dječaka, a kaže da nije bilo podrške USAID/PPMG i Grada Čapljina da se ne bi usudila upustiti u ovakav poslovni poduhvat, posebno u današnje vrijeme i okolnosti kakve vladaju. Njen frizerski salon nalazi se u Ulici Mate Bubana u Čapljini, a nosi jednak naziv kao i vlasnica salona, Marija.

    U frizerskom salonu “Marija” možete dobiti usluge kolarizacije i to sve vrste, od pramenova, farbanja ili balajaža. Također, Marija nudi usluge feniranja, muškog i ženskog šišanja, postavljanja ekstenzija ili pranja kose. Iako frizerski salon nudi usluge i ženama i muškarcima, žene su češće klijentice posebno jer je Marija vema stručna u pružanju usluga kolorizacije.

    Susjedstvo je odlično reagiralo na otvaranje frizerskog salona, ali zapravo klijenti dolaze sa područja cijele Čapljine, pa čak i Čitluka i Mostara, a jedna klijentica iz Dubrovnika redovno dolazi kod Marije na friziranje.

    “Žene, a posebno koje imaju neko stručno ili zanatsko znanje trebaju pokušati napraviti vlastitu priču. Samouvjerenost je pola posla do uspješnog poslovanja, a ako pri tome još volite to što radite i imate razlog zbog kojeg živite, kao što su meni moji sinovi, onda nijedna prepreka nije nesavladiva”, zaključuje svoju priču Marija koja govori da bi voljela ostati u Čapljini i proširiti svoje poslovanje kako bi omogućila zaposlenje i za druge osobe.

    Da Čapljina ima vrlo preduzetne i posvećene žene pokazuje i Maja Pažin, koja je također kroz podršku USAID/PPMG i Grada Čapljina pokrenula vlastiti biznis. Maja je pokrenula salon za njegu kućnih ljubimaca “Lady”, a interes i potreba za ovakvom uslugom u Čapljini je evidentna, jer prema Majinim riječima prije zvaničnog otvorenja već je imala listu čekanja od 100 pasa. Nedavno je završila dodatnu edukaciju za grooming pasa, odnosno dotjerivanje pasa za izložbe. Maja je vrlo predana razvoju svog biznisa, pa u budućnosti želi pokrenuti hostel za pse, kako bi vlasnici kućnih ljubimaca imali sigurno mjesto u kojem mogu boraviti njihovi ljubimci dok su oni na odmorima ili u drugim obavezama. Pored toga želja joj je da pokrene i uzgajivačnicu pasa.

    Maja je i sama vlasnica dva psa, a kaže da je ljubav prema životinjama prisutna cijeli njen život. “Ovo je prvi put da ću raditi u životu ono što sam oduvijek htjela. Ranije nisam mogla jer nisam imala dovoljno sredstava da samostalno započnem ovakav biznis. Sigurna sam da ću svaki dan ići s osmijehom na posao.”

    Suzana je još jedna mlada i vrijedna žena iz Čapljine koja je odlučila pokrenuti vlastiti biznis. Ona je otvorila salon za masažu, a diplomirana je fizioterapeuktinja i svršenica nekoliko dodatnih edukacija za šrot terapeuta i rukovanje sa bebama. Suzana je ranije radila u drugim salonima, a danas kada ima vlastiti kaže da je drastična razlika. “Raditi se mora u oba slučaja, ali kada radiš za sebe puno je opuštenije jer nisi pod pritiskom da moraš sustići zadatu normu. U tom slučaju posao se obavlja lakše, a samim tim i kvalitetnije”, ističe Suzana i kaže da bi, iako ima više posla kao samostalna preduzetnica, sada uvijek izabrala taj put. Podrška USAID/PPMG i Grada Čapljine je na neki način ubrzala njenu odluku da pokrene vlastiti biznis i pružila joj sigurnost da nije sama u svom poduhvatu.

    U njenom salonu klijenti mogu dobiti klasičnu masažu, limfne drenaže, sve vrste parcijalnih masaža, kao i aroma terapije i sportske masaže. Posebnu pažnju posvećuje šrot terapiji, a trenutno pet djevojčica svakodnevno dolaze kod Suzane na terapiju kako bi im pomogla u ispravljanju kralježnice.

    Njena poruka svima koji imaju poslovnu ideju je da iskoriste prilike kao što je podrška koju pruža USAID/PPMG i iskušaju se u pokretanju vlastitog biznisa jer znanje i iskustvo koje se dobije kroz jedan takav proces vrijedno je do kraja života.

    Nakon što ste uredili i svoju i frizuru svog ljubimca, odmorili se uz masažu, iskoristite priliku i da se uljepšate u Salonu ljepote “Beauty” u Čapljini, koji je pokrenula Iva Borovac, još jedna korisnica USAID/PPMG Fonda za podršku razvoju biznisa marginaliziranih žena. Iva se ranije amaterski bavila šminkanjem, a podrška koju je dobila omogućila joj je da to sve podigne na profesionalniji nivo, prvenstveno kroz dodatne edukacije i mogućnost nabavke profesionalne opreme i materijala. U Salonu ljepote “Beauty” trenutno možete dobiti usluge manikure, pedikure, depilacije, ekstenzije trepavica i šminkanja. Iva je radila kao službenica u banci, međutim danas ne razmišlja da se vrati ovom poslu, ili bilo kojem drugom, nego želi graditi i razvijati vlastiti biznis.

    Njena želja u budućnosti je završiti edukaciju za make up master edukatora kako bi mogla obučavati druge zainteresirane osobe za ovakav posao, a što bi joj osiguralo i veću vidljivost njenog salona.

    USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama, zajedno sa 27 lokalnih samouprava iz cijele BiH, od 2017. godine podržao je skoro 200 žena u osnivanju i razvoju njihovih biznisa. To su biznisi koji osiguravaju egzistenciju, povećavaju samostalnost i vraćaju vjeru u bolje sutra.

     

    ## kraj ##

  • Kako je snimljen “8. mart u ratu”: Nadrealna normalnost u ekstremnim uslovima

    Kako je snimljen “8. mart u ratu”: Nadrealna normalnost u ekstremnim uslovima

    Dokumentarni film “8. mart u ratu” Srđana Vuletića govori o Sarajlijama koji su uprkos ekstremnim uslovima u kojima su živjeli uspjeli sačuvati svoj duh, karakter i ljudskost.

    U prilozima velikih televizijskih kuća su samo broj, a kroz film su prikazani kao ljudi kojima samo hrana i voda nisu bili dovoljni za život.

    Početkom marta 1993. godine 22-godišnji student režije Srđan Vuletić koračao je prema Ciglanama, gdje će se pridružiti nekolicini sarajevskih filmadžija koji su se okupljali u prostorijama SaGa produkcije. Glavni grad BiH je pod opsadom već gotovo godinu, pucnjava i eksplozije su svakodnevnica građana.

    Sasvim slučajno nailazi na skupinu ljudi koji prodaju i kupuju cvijeće. Dan je prohladan, u daljini odjekuju pucnjevi i eksplozije, a na glavnom trgu na Ciglanama mladi reditelj svjedoči jednom sasvim neobičnom prizoru.

    “Tada je već završavala prva ratna zima, bila je krvava, teška… Ljudima su već bile uništene sve iluzije da će rat uskoro završiti. Zato mi je taj prizor izgledao sasvim nadrealno. Šokirao sam se. Instinktivno sam osjetio potrebu da zabilježim ono što vidim, da to na neki način dokumentujem”, prisjeća se Vuletić.

    U kratkom dokumentarcu su ljudi koji su se u tom momentu zatekli na glavnom trgu. Snimanje nije planirano. Film je produkt instinkta kojim je reditelj vođen i za vrijeme snimanja drugih ratnih dokumentaraca.

    “Velike medijske kuće su dolazile u Sarajevo kako bi snimile priloge o gradu pod opsadom, ali svi su nas pretvorili samo u brojeve. Slično kao i danas kad čujete za Siriju, Ukrajinu, Jemen… Poginulo 16, ranjeno 10. Kroz svoje ratne dokumentarce sam želio pokazati da iza tih brojeva stoje normalni i civilizovani ljudi, natjerani da žive u nekim groznim uslovima. Ali još uvijek imaju svoju ljudskost”, govori.

    Lica prikazana u kratkom dokumentarcu su identična onima koja bilo kada možete sresti u bilo kojoj drugoj evropskoj prijestolnici. Užas koji se događao Sarajevu vrlo lako se mogao desiti bilo kojem drugom gradu. Za neke samo broj, a kroz film prikazani kao ljudi kojima samo hrana i voda nisu dovoljni za život. Potrebno je više. Osim fizioloških, oni imaju i civilizacijske potrebe.

    Slavljenje praznika u teškim uslovima pokazali su pravi duh i karakter Sarajeva
    Slavljenje praznika u teškim uslovima pokazali su pravi duh i karakter Sarajeva

    “Iako žive u ekstremno lošim uslovima – niko nije namrgođen, niko nije ljut. Pokazali su da posjeduju te više vrijednosti. Puno je važnije kad vi možete vidjeti da je to tako, nego da samo uvjeravate nekoga u to. Ta mala gesta kupovine poklona, činjenice da su se djevojčice, djevojke i žene sredile, napravile kolače… Sve to govori o karakteru Sarajeva kao jednog evropskog, civilizovanog grada”, smatra reditelj.

    Pažljivo sklopljen materijal u svakom kadru otkriva nešto novo. Najprije prikazuje sasvim normalan prizor na koji biste i ove godine, da nije pandemije, naišli na svakom uglu sarajevskih ulica. U kratkoj priči o proslavi praznika u ratu pojavljuje se žena koja odlazi tražiti pitku vodu, dječak koji miješa riječi “rat” i “mart”, mlade djevojke koje ne očekuju poklone i žene koje prodaju umjetno cvijeće uprkos užasu koji divlja oko njih.

    “Bez obzira na ekstremne uslove, ljudi su pronalazili razloge za život i smijeh”

    “Ako nekoga morate moliti za vodu, to znači da vode nema. U svakoj replici se provlači neki mali detalj koji govori da to nije normalna, nego vrlo ekstremna situacija. Unutar nje su normalni ljudi koji u svemu tome pokušavaju biti upravo to – normalni ljudi”, kaže Vuletić.

    Reditelj kaže kako bi za 30. godišnjicu snimanja dokumentarca volio okupiti ljude koji su se pojavili u dokumentarcu i porazgovarati s njima. Ovu ideju podržala je i Adisa Ruždić, urednica televizijskog programa Al Jazeere Balkans, koja se pojavljuje u vojničkoj uniformi na samom kraju Vuletićevog dokumentarca.

    “Tek sam napunila 18 godina kada je snimljen ovaj dokumentarac. Vrlo brzo nakon 8. marta počela je i moja novinarska karijera. Možda zvuči neobično, ali ja sam u potpunosti zaboravila na taj film sve dok se prije nekoliko godina nije pojavio u javnosti”, govori Ruždić.

    Adisa Ruždić
    Adisa Ruždić

    Interesovanje za film je iz godine u godinu sve veće, a Ruždić kaže kako link filma nerijetko dobija od prijatelja i poznanika.

    “Moj sin voli ovaj dokumentarac i gleda ga mnogo češće nego ja. Mislim da je svaki dokumentarni materijal snimljen tokom rata i opsade Sarajeva vrijedan dokument koji ne treba pasti u zaborav. Filmovi poput ovog, kao i mnogi drugi, svjedoče o jednoj vrsti otpora Sarajlija koji se nisu predavali ni u najstrašnijim trenucima koje je grad proživljavao”.

    klix.ba

  • Istraživanje / Bosna i Hercegovina među zemljama sa najopasnijim cestama na svijetu

    Istraživanje / Bosna i Hercegovina među zemljama sa najopasnijim cestama na svijetu

    Bosna i Hercegovina nalazi se na začelju u svijetu, kada je u pitanju sigurnost na cestama.

    Prema istraživanju firme, Zutobi, koja se bavi edukacijom vozača u brojnim zemljama širom svijeta, naša zemlja je 51. mjesto od ukupno 56. zemalja koje su bile predmet istraživanja.

    Oni su analizirali zemlje širom svijeta, a pokazatelji su bili broj smrtnih slučajeva na cestama, maksimalno ograničenje brzine, broj ljudi koji nose sigurnosni pojas.

    Bosna i Hercegovina dobila je ocjenu 5.53 od ukupnih 10 bodova.

    Najopasnije ceste - undefined
    Prtscr / Zutobi: Najopasnije ceste

    Prema njihovi analizama na 100 hiljada ljudi 15,7 je smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama, 51 posto ljudi nosi sigurnosni pojas, 20,8 posto od ukupnog broja smrtnih slučajeva uzrok je alkohol.

    Lošije rangirani od nas su Indija, Argentina, Sjedinjene Američke Države, Tajland, a najlošije rangirana je Južna Afrika.

    Dva mjesta iznad nas je susjedna Hrvatska, zatim ide Sjeverna Makedonija.

    Najbolje rangirana zemlja iz regiona je Albanija, koja je zauzela 17. mjesto.

    Prema podacima objavljenim na Zutobiju, najsigurnije ceste na svijetu su u Norveškoj, čija je ocjena 8.21.

    Najsigurnije ceste - undefined
    Prtscr / Zutobi: Najsigurnije ceste


    Radiosarajevo.ba

  • Žene u BiH najčešće rade u uslužnim djelatnostima i kao prodavačice

    Žene u BiH najčešće rade u uslužnim djelatnostima i kao prodavačice

    Prema podacima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je, od ukupno 3.531.159 stanovnika, bilo 1.798.889 ili 51 posto osoba ženskog spola i to 1.131.227 u Federaciji BiH, 625.396 u Republici Srpskoj i 42.266 u Brčko distriktu.

    U urbanim, gradskim područjima živjelo je 789.717 (44 posto), a u ostalim tipovima naseljenih mjesta 1.009.172 (56 posto) osoba ženskog spola.

    Od ukupno 406.898 zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini 2013. godine 315.056 ili 77 posto radilo je u sedam djelatnosti – trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 76.460, prerađivačka industrija 61.273, djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 43.960, obrazovanje 41.584, javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 36.501, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 32.215 i djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 23.063.

    Prema zanimanju, najviše bh. žena radilo je kao – uslužna zanimanja i prodavači 102.758, stručnjaci 81.341, tehničari i stručni saradnici 62.950, uredski službenici i srodna zanimanja 43.287 i jednostavna zanimanja 38.032. Od ukupnog broja zaposlenih žena na mjestima rukovodioci/menadžeri radilo je 10.290 žena, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

    Klix.ba

  • Komšić: Bosna i Hercegovina danas postoji i zbog odlučnosti i hrabrosti žena

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio čestitku povodom Osmog marta.

    “Međunarodni dan žena predstavlja simbol borbe za rodnu ravnopravnost, i slavi početak procesa u kojem su žene počele ostvarivati svoja prava koja su im uvijek i trebala pripadati”, kazao je.

    Danas se ujedno prisjećamo i nemjerljivog doprinosa žena izgradnji naše države i našeg društva, dodaje.

    “Bosna i Hercegovina danas postoji i zbog vaše odlučnosti i hrabrosti. Hvala vam na trudu, nesebičnom zalaganju, i što predstavljate stub našeg društva. Sretan Osmi mart”, zaključio je.

    Klix.ba

  • Danas sjednica Kriznog štaba FBiH: Hoće li biti restriktivnijih mjera?

    Danas sjednica Kriznog štaba FBiH: Hoće li biti restriktivnijih mjera?

    Danas će biti održana sjednica Federalnog kriznog štaba na kojoj će se razmatrati postojeće restrikcije, pogoršanje epidemiološke situacije te razmatrati uvođenje novih, strožijih mjera.

    Kako nezvanično saznajemo članovi kriznog štaba će razmatrati naredbu uvođenja online nastave za sve starije učenike od 5. razreda osnovne škole, kao i za sve razrede srednjih škola.

    To bi značilo da će redovnu nastavu najmanje u narednih 14 dana pohađati samo učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, a da će ostalima biti ukinut kombinovani model te će se u potpunosti prebaciti na online nastavu.

    Bit će zanimljivo i vidjet da li će se razmatrati skraćivanje radnog vremena ugostiteljskim objektima i tržnim centrima ili će federalni nivo i dalje tu opciju na raspolaganju ostaviti kantonalnim kriznim štabovima, dok istovremeno upozoravaju da je stanje haotično.

    Prije nekoliko dana premijer FBiH Fadil Novalić i pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez kazali su da je epidemiološka situacija alarmantna i pozvali građane da smanje kretanje, ne okupljaju se i da poštuju sve naložene mjere i preporuke.

    Čerkez je također izjavio kako nije isključena opcija lockdowna, tako da će i ta opcija zasigurno biti tema današnje rasprave.

    Poznato je da Federalno ministarstvo zdravstva od ranije traži od Vijeća ministara BiH da uvede obavezan negativan PCR i za državljane susjednih zemalja.

    KLIX.BA

  • Stanje na putevima u BiH

    Zbog niskih jutarnjih temperatura u višim planinskim predjelima upozoravamo na poledicu na kolovozu, dok se u većem dijelu BIH saobraća po suhom ili mjestimično vlažnom kolovozu. Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode trenutnim uslovima na putu.

    Zbog izvođenja neophodnih radova, danas će se saobraćati usporeno u zonama petlji Lašva, Kakanj, Visoko i Podlugovi, na autoputu A-1.

    U toku su radovi u tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica), zbog čega se saobraća naizmjenično-jednom trakom, uz regulaciju semaforima. U noćnim satima (23:00-04:30 sati) saobraćaj se na ovoj dionici obustavlja.

    Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.

    Saobraćaj je zbog radova i dalje obustavljen u tunelu Jasen (Prozor-Jablanica). Putnička i manja teretna vozila saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok se vozila preko 7,5 tona (sa izuzetkom autobusa) usmjeravaju na alternativne pravce: Mostar-Široki Brijeg-Posušje-Tomislavgrad-Kupres-Bugojno i Mostar-Sarajevo-Busovača-Novi Travnik-Bugojno.

    Radovi na izgradnji kružne raskrsnice izvode se na magistralnom putu Klašnice-Laktaši zbog čega se saobraćaj putničkih vozila i autobusa preusmjerava obilaznicom kroz Laktaše, dok se teretni saobraćaj preusmjerava na autoput.

    Usporeno, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: Živinice-Banovići, Rogatica-Ustiprača i Kaonik-Gromiljak.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

    bihamk.ba

  • Pretežno oblačno, slaba kiša na jugu Hercegovine

    Osjet hladnoće također će biti izraženiji, stoga je preporučljivo adekvatno se odjenuti, umanjiti aktivnosti i posvetiti pažnju zaštiti od nižih temperatura, naročito u prijepodnevnim satima.

    U Hercegovini se očekuje pretežno oblačno vrijeme. U Bosni sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne porast naoblake na jugozapadu i jugoistoku Bosne. U jutarnjim satima i tokom prijepodneva slaba kiša je moguća na jugu Hercegovine. Vjetar slab do umjeren u zapadnim područjima Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -2 do 2, na jugu do 5, a dnevna od 6 do 12 stepeni, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod.

    U Posavini i Krajini sutra vedro

    Tmurno vrijeme, uz povremene slabije padavine, negativno će djelovati na hronične bolesnike i meteoropate, te uzrokovati jačanje tegoba vezanih uz njihove bolesti. Osjet hladnoće također će biti izraženiji, stoga je preporučljivo adekvatno se odjenuti, umanjiti aktivnosti i posvetiti pažnju zaštiti od nižih temperatura, naročito u prijepodnevnim satima. U drugom dijelu dana malo toplije i ugodnije.

    U Posavini i Krajini sutra pretežno vedro. U ostatku zemlje oblačno. Tokom dana smanjenje naoblake u centralnim i istočnim područjima Bosne. Povremena i slaba kiša na jugu i jugoistoku Hercegovine. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu od 2 do 8, a dnevna od 5 do 11, na jugu do 13 stepeni.

    U srijedu sunčano

    U srijedu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima u Hercegovini i u istočnim područjima Bosne pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od -4 do 1, na jugu od 2 do 7, a dnevna od 6 do 11, na jugu do 15 stepeni.

    dnevniavaz.ba

  • Dan žena Bosanci i Hercegovci dočekuju kao nikada ranije: Korona ’otkazala’ 8. mart

    Dan žena Bosanci i Hercegovci dočekuju kao nikada ranije: Korona ’otkazala’ 8. mart

    Da živimo u malo rasterećenijem vremenu, daleko od svakodnevnih crnih brojki zaraženih i umrlih u vrijeme pandemije koronavirusa, vjerovatno bi se i za Dan žena pripremali kao ranije.

    Ali pošto već godinu živimo u veoma ograničenim okolnostima, sa svakodnevnim apelima kriznih štabova o poštivanju mjera, ni 8. mart ne može biti kao nekada.

    • Ćosić: Sjećam se nekadašnjih slavlja

      Ćosić: Sjećam se nekadašnjih slavlja

      FOTO: AVAZ


    Poštivanje mjera

    Slavilo se nekada organizirano, u ugostiteljskim objektima, restoranima, hotelima, obilazile su se evropske destinacije…

    Bijeljinka Farzila Ćosić se još dobro sjeća nekadašnjih proslava ovog dana.

    – Najvažnija nam je bila pažnja koju smo dobivale tokom godine od naših muževa, sinova, unuka. Ko ne zna tokom godine da vam posveti tu pažnju, ne mora ni za Osmi mart da se nešto posebno pokazuje – kazala nam je Ćosić, dodajući da joj nije ni na kraju pameti da proslavi ovaj dan kao ranije.

    Miroslav Subotić, konobar koji već 18 godina radi u ugostiteljstvu, rekao je da se ne pamti kriza u ovom sektoru privređivanja kao što je zabilježena protekle godine.

    – Normalno ćemo raditi i za Osmi mart, ali bez većih okupljanja i proslava. Ovo je puko preživljavanje. Šta će biti u narednim mjesecima ili do kraja godine, to niko od nas ne zna – dodao je Subotić.

    Dario Mitrović, mladi menadžer u bijeljinskoj cvjećari “Orhideja”, istakao je da su oni spremno dočekali ovaj dan.

    – Imamo karanfile, ruže, bukete, saksijsko cvijeće. Uglavnom kupci traže onu jeftiniju varijantu. Karanfil košta 1,5 KM, ruža tri, buket s ružom košta pet, a imamo bukete i od 15 ili 20 KM. Sve prilagođavamo željama kupca – rekao nam je Mitrović.

    Odlukama kriznih štabova širom zemlje zabranjena su okupljanja i slavlja povodom Dana žena. Tako je banjalučka Gradska inspekcija najavila da će biti pojačana kontrola poštivanja propisanih epidemioloških mjera u ugostiteljskim objektima.

    I u ostatku BiH najavljeni su pojačan inspekcijski nadzor i visoke kazne za prekršioce mjera.

    • Mitrović: Poštujemo želje  kupaca

      Mitrović: Poštujemo želje kupaca

      FOTO: AVAZ


    Najveći rizik

    U Tuzli su prošle sedmice protestirali ugostitelji zbog odluke Kantonalnog kriznog štaba Ministarstva zdravstva o zabrani rada kafića i restorana poslije 20 sati.

    Ugostitelji su naveli da se radi o diskriminaciji, no iz Vlade Tuzlanskog kantona rekli su da je revidiranje ove odluke moguće 9. marta, kako se ne bi dala ni najmanja mogućnost organiziranja neke proslave za Dan žena.

    Član Kriznog štaba i direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, dr. Senad Huseinagić rekao je da su nove naredbe donesene s ciljem da se osigura što bolje provođenje mjera.

    – Naredba koja je u vezi sa zabranom organizacije osmomartovskih zabava je preventivne naravi, kako bi se smanjio rizik od eventualnog širenja infekcije. Nažalost, morat ćemo u uvjetima pandemije obilježiti 8. mart na drugačiji način kako bismo smanjili rizik od prenošenja bolesti, jer upravo takvi skupovi predstavljaju najveći rizik – kazao je Huseinagić.

    • Subotić: Ne pamti se  ovakva kriza

      Subotić: Ne pamti se ovakva kriza

      FOTO: AVAZ


    Poznati pjevač gostuje u Mostaru

    Da će ipak biti proslava povodom 8. marta, pokazuje i slučaj iz Mostara.

    Jedan ugostiteljski objekt najavio je gostovanje poznatog hrvatskog pjevača, i to dvije noći zaredom, 7. i 8. marta.

    Nesumnjivo je da će večeras inspekcije širom BiH imati pune ruke posla kako bi sankcionirale one koji su odlučili prekršiti mjere i na taj način ugroziti svoje, ali i zdravlje i život drugih ljudi.

  • Sutra stižu vakcine u BiH

    Sutra stižu vakcine u BiH

    U Bosnu i Hercegovinu, tačnije u entitet Republika Srpska, u ponedjeljak bi trebalo da stigne 20.000 doza druge komponente ruskih vakcina protiv virusa korona Sputnjik V.

    Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković rekao je da ih je dobavljač usmeno obavijestio da očekuje da sutra u 11:00 sati na terminalu u Bijeljini dođe 20.000 doza druge komponente vakcine.

    • Branislav Zeljković

      Branislav Zeljković

      FOTO: AVAZ


    – Samim tim će između 15:00 i 16:00 sati biti u Banjaluci – rekao je Zeljković za RTRS.

    Prema njegovim riječima, nakon toga ide kontrola serije.

    – Dvadeset hiljada doza prve komponente došlo je prošli ponedjeljak i na taj način imamo kompletnu količinu vakcine za 20.000 osoba – rekao je Zeljković.