Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Tocilizumab za teške Covid-pacijente u Sarajevu je 2.800 KM, u Istočnom Sarajevu 1.300 KM, a u TK je besplatan

    Tocilizumab za teške Covid-pacijente u Sarajevu je 2.800 KM, u Istočnom Sarajevu 1.300 KM, a u TK je besplatan

    Slamka spasa u pojedinim slučajevima teško oboljelih pacijenata od koronavirusa, a koji imaju tešku obostranu upalu pluća, praćenu visokom temperaturom, je lijek Tocilizumab (Actemra), koji preporučuju ljekari prilikom bolničkog liječenja, a koji se inače koristi kod reumatoidnog artritisa.

    Ovaj lijek se nalazi na postojećoj Listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine koja je donesena još 25.04.2019. godine i trebalo bi da ga “na usluzi” imaju sve bolničke ustanove u Federaciji BiH. Međutim, taj lijek građani moraju kupovati recimo u Kantonu Sarajevo, a 800 miligrama lijeka Tocilizumab košta 2.800 KM, dok ista doza u Istočnom Sarajevu je 1.300 KM.

    “Citokinska oluja”

    – Moja porodica je lijek Actemra (tocilizumab) kupovala u Federaciji, u Sarajevu, i cijena doze lijeka od 800 mg je bila 2.800 KM. Naknadno smo saznali i provjerili da je ista doza u Istočnom Sarajevu nekih 1.300KM. Inače, bolesnik mora primiti 800 miligrama prvi dan i isto toliko drugi dan. Šta da radi onaj ko nema tih novaca? A većina građana nema. Zar nismo zaslužili svi za koje se svaki mjesec uplaćuje zdravstveno osiguranje da imaju pravo na ovaj lijek, da je besplatan – pitaju se ogorčeni građani.

    Tražili smo pojašnjenje u Federalnom ministarstvu zdravstva.

    – Na postojećoj Listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine koja je donesena još 25.04.2019. godini nalazi se i lijek generičkog naziva tocilizumab. Federalna bolnička lista lijekova je obavezna za sve kantone, i to obavezan je sadržaj liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti za područje kantona, to jest kantonalnoj bolničkoj listi. Kantonalne bolničke liste donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva i lijekovi s te liste se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja – pojašnjava nam Zlatan Peršić, portparol Federalnog ministarstva zdravstva.

    Napominje da bolnička lista lijekova sadrži lijekove koji se primjenjuju kod pacijenata u bolničkim uvjetima, te se i Tocilizumab primjenjuje isključivo prema odobrenom indikacionom području u bolničkim uvjetima.

    Lijek bolnice mogu i trebaju nabavljati

    – S tim u vezi, ponavljamo da se lijek nalazi na Federalnoj bolničkoj listi koja je obavezna za sve kantone prilikom donošenja kantonalnih bolničkih listi lijekova te ga bolnice mogu i trebaju nabavljati i primjenjivati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja sukladno indikacijama to jest protokolima za liječenje u bolnicama – navodi Peršić.

    U Zavodu zdravstvenog osguranja kantona Sarajevo smo pitali zašto građani moraju plaćati lijek Tocilizumab.

    – Listu lijekova Kantona Sarajevo donosi Vlada KS, na prijedlog Ministarstva zdravstva KS. Prema odredbama važećih propisa, kantonalna lista lijekova se prilikom njenog sačinjavanja obavezno usklađuje sa federalnom listom lijekova. Kada su u pitanju lijekovi koji se osiguravaju tokom liječenja pacijenata u zdravstvenih ustanova, lijek tocilizumab ne čini sastavni dio listi lijekova Kantona Sarajevo, pa tako ni Bolničke Liste lijekova KS koja sadrži lijekove koji se upotrebljavaju u zdravstvenim ustanovama na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja – navode iz Zavoda.

    Dodaju da osiguranici Kantona Sarajevo za vrijeme liječenja u ugovornim zdravstvenim ustanovama bolničkog nivoa zdravstvene zaštite imaju pravo, pored lijekova utvrđenih Bolničkom listom lijekova, na korištenje lijekova sa Pozitivne A i Pozitivna B liste lijekova kao i Magistralne liste lijekova.

    Navode i ukoliko za liječenje osigurane osobe nije dovoljan asortiman lijekova utvrđen ovim listama, osigurana osoba može ostvariti pravo na lijek, pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka odobrila Komisija za lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba liječi, i to na teret sredstava bolničke zdravstvene ustanove koja je obvezna osigurati nabavu lijeka.

    Situacija je drugačija u Tuzlanskom kantonu.

    – Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona je 31.12.2020. godine donijelo Odluku kojom se odobrava Program lijekova koji se apliciraju u okviru ili pod nadzorom bolničke zdravstvene ustanove. U okviru Programa nalazi se i lijek Tocilizumab (ATC L04AC07) koji se odobrava u okviru ili pod nadzorom bolničke ustanove u skladu sa Doktrinarnim pristupima, koji su sastavni dio Programa lijekova. Prijedlogom raspodjele za 2021. godinu predviđene su 233.000 KM za realizaciju navedenog lijeka. Operativnim programom planirana je realizacija za petero odraslih pacijenata, jedno dijete i 50 pacijenata sa “citokinskom olujom” – navodi nam Riad Kurtalić, stručni saradnik za odnose s javnošću Zavoda zdravstvenog osiguranja TK.

    Ovaj lijek uopće nije bezazlen

    Ukazuje kako je cijena lijeka Tocilizumab u skladu sa Programom lijekova, planirana po ampulama/kapsuli. Tako ampula 80 mg košta 264,30 KM, ampula od 200 mg je 659,61 KM a ona od 400 mg iznosi 1.318,45 KM.

    – Indikacije, medicinska dokumentacija i terapija za lijek Tocilizumab utvrđeni su Doktrinarnim pristupima za adultnu populaciju, pedijatrijsku populaciju i pedijatrijsku populaciju u terapiji citokinske oluje. Propisivanje lijeka obavlja se u Stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi. Kontrolu i praćenje potrošnje lijekova u okviru Programa lijekova čini JZU UKC Tuzla i o tome kvartalno izvještava Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona i Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona. Zaključno sa 10.03.2021. godine, a na osnovu Izvještaja o realizaciji lijekova koji se apliciraju u okviru ili pod nadzorom bolničke zdravstvene zaštite, nije bilo realizacije i potrošnje za lijek Tocilizumab (Actemra) – navodi Kurtalić.

    Razgovarali smo i sa pulmologom Edom Selimićem iz Sarajeva.

    Treba podići Etičku komisiju

    – Taj lijek se ne primjenjuje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, već isključivo u bolničkim uvjetima, jer se stanje takvog pacijenta mora pratiti. Jedna moja kolegica je primala tu hemiju zbog “citokinske oluje”. Tocilizumab prema onome što sam pročitao može izazvati oštećenje jetre, bubrega. Liječenje ovim lijekom ne smije se započeti kod bolesnika s aktivnim infekcijama, a šta vam je COVID nego aktivna infekcija! Ovaj lijek uopće nije bezazlen. Ne znamo da li je veća korist ili šteta od lijeka. Šta ćemo pacijentima poslije toga liječiti? Da li će ići na dijalizu ili završiti s cirozom jetre? Kratko je vrijeme a mi pucamo svim i svačim. Mislim da treba podići Etičku komisiju Ljekarske komore da se malo više uključi oko ovih lijekova koji se trenutno daju. Činjenica je da mi nemamo ozbiljne studije koja će reći da ili ne za neki lijek – mišljenja je Selimić.

    Izvor: Faktor

  • Zatražena hitna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo

    Zatražena hitna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo

    Povodom razmatranja trenutne epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevo i odlučivanja o daljim mjerama, jučer je održan Kolegij Vlade Kantona Sarajevo koja je zatražila hitnu sjednicu Skupštine Kantona Sarajevo.

    “Imajući u vidu da sutra u sedam sati ističu mjere zabrane koje su bile određene za vikend, vodeći računa o složenosti epidemiološke situacije, kao i da donošenje određenih mjera može zahtijevati uključivanje Skupštine KS, zatražili smo da se o epidemiološkoj situaciji raspravlja na zasebnoj hitnoj sjednici Skupštine, čije održavanje smo tražili za 15. mata 2021. godine. Dobili smo potvrdu o održavanju Kolegija Skupštine sutra ujutro u 8.30, a u cilju odlučivanja o zahtjevu Vlade i eventualnom zakazivanju hitne sjednice. Nakon odluke o održavanju sjednice, Vlada će se očitovati sa novim zaključcima i mjerama”, izjavio je premijer KS Edin Forto.

    Mjere zabrane rada za sve poslovne subjekte u Kantonu Sarajevo ističu sutra ujutro u sedam sati. Po isteku zabrane, poslovni subjekti nastavljaju se radom, poštujući sve propisane epidemiološke preporuke i naredbe.

    Nastava u Kantonu Sarajevo će se odvijati, kako je ranije odlučeno, po online modelu do 26. marta 2021. godine.

    U Kantonu Sarajevo u protekla 24 sata evidentirano je 598 novozaraženih koronavirusom, dok se u istom periodu od oboljenja COVID-19 oporavilo 416 osoba, objavljeno je ranije u nedjelju iz Vlade KS.

    “Nažalost, jučer je preminulo 15 pacijenata koji su bili zaraženi koronavirusom. Proteklog dana na koronavirus testirano je 1.635 osoba“, navodi se u saopštenju Vlade KS.

    Dodaje se da je prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS u proteklih sedam dana prosječan broj zaraženih bio 602 osobe, a sedmična incidenca, odnosno broj oboljelih na 100.000 stanovnika iznosi 1.003 pacijenta.

    U Kantonu Sarajevo danas je zabilježeno 4.506 aktivnih slučajeva koronavirusa.

     

    izvor: bhrt.ba

  • Danas oblačno sa susnježicom i kišom

    Danas oblačno sa susnježicom i kišom

    U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne djelimično razvedravanje u Krajini i Hercegovini.

    U jutarnjim satima i dio prijepodneva na krajnjem sjeveru Bosne i u Hercegovini kiša, a u ostatku Bosne snijeg. U preostalom dijelu dana padavine u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne.

    Padat će slab snijeg, koji će u nizinama preći u kišu. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na zapadu i jugozapadu Bosne očekuju se jaki udari vjetra.

    Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu do 7, a dnevna od 2 do 8, u Hercegovini i sjevernim područjima Bosne do 12 °C.

    U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme sa snijegom, koji će u nizinama preći u kišu. U drugom dijelu dana padavine slabe i prestaju. Jutarnja temperatura oko 1, dnevna oko 4 °C, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Humanost na djelu: Zeničanka kupila kuću četvorici braće iz Sarajeva

    Humanost na djelu: Zeničanka kupila kuću četvorici braće iz Sarajeva

    Zeničanka Selma Krehmić Imširević, koja već deset godina živi u Americi, unijela je radost u život četvorici braće iz Sarajeva kojima je prije nekoliko dana, zahvaljujući prikupljenim donacijama dobrih ljudi, kupila i poklonila kuću.

    Kako nam je kazala ova humana Zeničanka, koja je doputovala u BiH kako bi provela akciju, nije mogla ostati ravnodušna na tešku životnu priču četvorice mladića koja su živjela u neuvjetnoj baraci.

    Na njihovu molbu, Krehmić Imširević nije željela spominjati njihova imena.

    “Dobili su taj smještaj od države, međutim, uslovi za život su bili veoma loši. Rano su ostali bez majke koja je preminula usljed bolesti, a otac ih je napustio. Najmlađi brat ima svega 15 godina. Zaista, teška priča i nisam mogla ostati imuna nego sam se odmah aktivirala da im pomognem”, rekla je Selma.

    zenicanka_humanost_braca_sarajevo.jpg - undefined
    Foto: 072info.com: Zeničanka Selma Krehmić Imširević

    Posebno je ponosna na sve dobre ljude širom svijeta koji, također, nisu ostali nijemi na njene vapaje i apele da se pomogne ovim momcima.

    “Za svega deset dana prikupila sam 70.000 dolara. Hvala donatorima koji su, zapravo, i zaslužni za sve ovo. Kada sam to javila mladićima, niko nije mogao vjerovati. Odnosno, oni nisu vjerovali u sretan ishod ove priče sve dok se, praktično, kuća nije kupila”, izjavila je Krehmić Imširević.

    Ističe kako je prepustila braći da izaberu lokaciju i kuću koju će kupiti, a oni su pronašli onu kakva im odgovara u naselju Novo Sarajevo.

    “Pronašli su kuću koja je podijeljena na četiri jednosobna stana, tako da će to za njih biti idealno. Svaki stan ide posebno na svakog od njih kroz papire, a kuća se ne može prodati sve dok najmlađi brat ne bude imao 30 godina”, pojašnjava ona, dodajući da je kupljena kuća izgrađena 2011. godine.

    Na kraju ističe kako su braća posebno sretna jer se radi o kući kakvu je, za života, maštala da ima njihova majka.

    “Posebno su željeli da kupe kuću jer je to bila životna želja njihove majke, a koja je oduvijek maštala o kući sa baštom i okućnicom. Vjerujte, teška priča mladića koja se ne može ispričati nego samo vidjeti i uvjeriti na licu mjesta”,  zaključuje humana Zeničanka koja će i dalje nastaviti da se bavi humanitarnim radom, piše portal 072info.com.

    Radiosarajevo.ba

  • APEL DIREKTORICE KCUS-a : Bolnički kapaciteti su puni, molim odgovorne da osiguraju dodatni smještaj, ponestaje kiseonika

    APEL DIREKTORICE KCUS-a : Bolnički kapaciteti su puni, molim odgovorne da osiguraju dodatni smještaj, ponestaje kiseonika

    Epidemiološka situacija u Kantonu Sarajevo je haotična, a naročito se to vidi po izvještajima iz bolnica. Proteklih dana u izvještajima o 24-satnom presjeku navodi se dvocifren broj umrlih. Broj zaraženih u KS svaki dan je sve veći, pa je tako u izvještaju jučer ujutro navedeno da je novozaraženih 696, a jutros 598.

    Bolnički kapaciteti su puni, a najnovije informacije ukazuju i na to da ponestaje medicinskog kiseonika.

    – Stanje je kritično. Upravo smo izašli iz Posebnog respiratornog centra u KCUS-u. Sinoć smo bili do ponoći, vršili razmjestaj i pokušavali premjestati lakše bolesnike. Sve je popunjeno bolesnicima. Citava zgrada stare hirurgije je preuređena za Covid-bolesnike – kazala je za Faktor prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

    Lokalitet Infektivne klinike na Podhrastovima je pun, potvrdila je.

    – Skoro godinu dana radimo sve sto možemo, gotovo sami. Osoblje je iscrpljeno. Težak je psihički pritisak biti među ovako teškim bolesnicima. Mi radimo i radit ćemo i dalje sve što možemo da spasimo što više života, ali je stanje zaista kritično – kaže Izetbegović.

    Dodatni problem zdravstvenom sistemu, a naročito KCUS-u predstavlja to što je sve više oboljelih uposlenika.

    – Kiseonik se troši u ogromnim količinama. Upravo sam obaviještena da će biti problema u snadbijevanju. U strahu sam šta će biti sutra i hoćemo li imati dovoljno. Krizni štab KS morao je predvidjeti ovu situaciju prema rastu broja zaraženih i oformiti dodatne izolatorije i prostore za oboljele. Apelujem na sve odgovorne da se odmah uključe u rješavanje problema smještanja novih oboljelih kao i da osiguraju dostatno snabijevanje KCUS-a potrebnim količinama kiseonika. Životi svih hospitaliziranih zavise od toga. Još uvijek imamo dovoljno lijekova i zaštitne opreme, ali se troši u ogromnim količinama – kazala je generalna direktorica KCUS-a.

    Molim građane da pomognu, da poštuju propisane mjere, apeluje Izetbegović.

    – Sada je već ogroman broj zaraženih i bolesnih, ali da spasimo što možemo. Zaustaviti dalje širenje zaraze možemo samo zajedno. Molim vas, mislite na one koje volite, na prijatelje i na svoju rodbinu, svi su potencijalni bolesnici – apelovala je Izetbegović.

    faktor

  • Mađarska nam donira 40.000 PCR testova, ministar vanjskih poslova stiže u Sarajevo

    Mađarska nam donira 40.000 PCR testova, ministar vanjskih poslova stiže u Sarajevo

    U utorak u službenu posjetu Sarajevu stiže ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijjarto koji će našoj državi donirati 40.000 PCR testova za koronavirus, potvrđeno je za Klix.ba.

    Nakon toga Szijjarto će obaviti sastanak sa bh. ministricom vanjskih poslova Biserom Turković, a susrest će se i delegacije njihovih ministarstava.

    Potom je planiran susret predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije sa Szijjartom. Nakon toga će razgovarati ministrica Gudeljević i mađarski zvaničnik te potpisati Memorandum o razumijevanju i saradnji u oblasti sporta.

    Treba podsjetiti da je Mađarska bila među prvim državama koje su u aprilu prošle godine donirale BiH 200.000 zaštitnih maski i 10.000 zaštitnih odijela.

    Šef srbijanske diplomatije Nikola Selaković iduće sedmice dolazi u Sarajevo i Drvar

    Ova posjeta delegacije Mađarske stiže dan prije dolaska ministra vanjskih poslova Republike Srbije koji će u BiH boraviti dva dana.

    klix.ba

  • Hasiba Duraković, vlasnica Beroline i prva taksistkinja u Sarajevu: U svom “mercedesu” vozila sam i Kirka Douglasa i Eltona Johna

    Hasiba Duraković, vlasnica Beroline i prva taksistkinja u Sarajevu: U svom “mercedesu” vozila sam i Kirka Douglasa i Eltona Johna

    U porodici Hasibe Duraković, među prijateljima poznatije kao Zumra, ugostiteljstvo je ukorijenjeno generacijama.

    Ova vremešna gospođa je sestra legendarnog sarajevskog ugostitelja Mehe Poturkovića, njen brat Fehim također je bio poznat ugostitelj, a ona je vlasnica poznatog restorana Berolina u Hadžićima. Kako kaže, ona je i pionirka ugostiteljstva u porodici.

    U Sarajevu je, ipak, najpoznatija i ostat će upamćena kao prva žena taksista na ulicama glavnog grada, u čijem “mercedesu” su se svojevremeno vozile mnoge poznate ličnosti, pa i legendarni holivudski glumac Kirk Douglas. Sada, u penzionerskim danima živi na relaciji Sarajevo – Tuzla i još uvijek vozi svog mercedesa.

    Živopisna i nasmijana sedamdesetpetogodišnjakinja u razgovoru za Faktor prisjetila se kako je počela da taksira u glavnom gradu BiH, te kako je vozila poznate za vrijeme i nakon Olimpijade.

    – Od 1969. do 1980. godine sam živjela u Berlinu, a nakon toga sam došla u Hadžiće, gdje sam otvorila lokal koji se zove Berolina. Pošto sam uvezla mercedes, pomislila sam da ne bi bilo loše da se prijavim na taksi, što mi je bila i želja. Počela sam taksirati negdje 1982. godine. Ja i još tri ili četiri čovjeka smo tada imali mercedesa na taksiju, a to su sve pretežno bili ljudi koji su radili vani. Moj štand je bio na Ilidži, a izabrala sam ga jer mi nije bio daleko od Hadžića.

    Tokom Olimpijade u Sarajevu, s obzirom da sam imala dobro auto, odmah sam dobila stanicu za javljanje. Dobila sam ponudu da vozim Kirka Douglasa koji je bio smješten na Stojčevcu, a vozila sam njega i njegove prijatelje koji su također bili smješteni u vilama na Ilidži od prvog do posljednjeg dana njihovog boravka u Sarajevu. Bila sam i kada su mu naplatili veliki ceh, a taj skandal je odmah sutradan izašao u novinama. Bio je ljubazan prema meni kao najrođeniji, a supruga mu je bila divna. Ona je Njemica, pa smo pričali na njemačkom. Bili su jako dragi, ja sam njih zavoljela, a i oni mene – kaže Hasiba Duraković.

    Duraković: Počela sam taksirati negdje 1982. godine

    Svjedočila je Hasiba i koncertu Eltona Johna u sarajevskoj dvorani Zetra, 17. aprila 1984. godine, koji je bio jedan od najvećih koncertnih dešavanja u historiji Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je tada započela Eltonova svjetska turneja “Breaking Hearts”, a Zumra je imala čast da vozi i ovog danas velikog muzičara.

    – Mene je organizator pozvao da ga vozim od Holiday Inna do Zetre i nazad, te u povratku na aerodrom. Tada sam dobila dosta ulaznica za koncert koje sam podijelila raji i familiji. Tada nisam razmišljala da se slikam za uspomenu sa ovim velikanima, ne znam, nije me interesovala. Sada mi je žao zbog toga – govori Duraković.

    Zumra je i vlasnica restorana “Berolina”

    Berolina je jedan od kultnih restorana u kojem su se nekada održavali derneci za pamćenje, a gdje je svraćala sarajevska i elita iz cijele bivše države. Vrata svojim posjetiocima je zatvorila još prije situacije sa pandemijom koronavirusa, a njena vlasnica nam je pojasnila i zašto.

    – Da vam pravo kažem, imali smo jednu situaciju, a i godine su se nabrale, tako da smo zatvorili Berolinu. Imamo stan u Tuzli gdje budemo zimi, a ljeti budemo u Berolini. Imamo ljude koji je paze. U nju su nekada dolazila velika pjevačka imena, od Šabana Šaulića pa nadalje, ali i nogometaši Želje, Sarajeva…, sva sarajevska elita. U njoj su bile nezaboravne zabave, a nije bilo čovjeka koji bi došao u Sarajevo a da ne dođe u Berolinu. Ja sam prva u porodici počela da se bavim ugostiteljstvom, a moj brat Meho je držao restoran “Uranak”.

    Kada sam završila školu radila sam u hotel Istri, tu sam imala praksu. Nakon određenog vremena sam otišla da živim u Dubrovnik, gdje sam tri godine radila u našem odmaralištu u Srebrenom, sve do 1969. godine. Moj brat Meho je bio u Njemačkoj, pa sam i ja otišla u Berlin. U BiH sam se vratila 1980., a kada sam završila sa taksiranjem prešla sam da radim u radnju sa bratom Fehimom. On je onda kupio lokal u Neumu i otišao dole da radi, a ja sam ostala – nastavlja nam priču Zumra.

    Bračni par Duraković: Upoznali su se u Berlinu 1994. godine

    U međuvremenu je izbio rat i ponovo se vratila u Berlin, gdje je boravila sa kćerkom Indirom. Tu je upoznala sadašnjeg muža.

    – Tada sam našla svoju pravu sreću. Supruga Dževada Durakovića sam upoznala u Berlinu 1994. godine i, evo, u braku smo i sretno živimo. Iz ovog drugog braka nemam djece, a iz prvog imam samo kćerku Indiru. Ona i dalje živi u Berlinu, gdje je sretno udata i ima dvoje djece. Nakon rata, iz Berlina sam se vratila u Sarajevo 1997. godine kako bi ponovo obnovila restoran Berolinu.

    Ne bih se treći put vraćala tamo, ostajem u Bosni. Odem, naravno, u posjetu djeci, ali sada mi ne pada napamet zbog ove korone. Uvijek sam išla i vraćala se u Bosnu i nemam namjeru više igdje da idem. Bosna je moja prva, a Njemačka druga domovina. Tamo sam provela najljepše godine života, prvi put sam otišla kad sam imala 24 godine. Kada sam pravila kuću vratila sam se 1980., kad je iza rata sve bilo raznešeno i devastirano vratila sam se opet 1997. i sve obnovila.

    U to vrijeme je bilo puno stranaca, čini mi se da nije bilo države iz koje čovjek nije bio u Berolini. Iz tog vremena imamo dosta slika Njemaca, Francuza, Austrijanaca, ma nema ko nije kod nas dolazio – govori Duraković.

    Imala je četiri brata od kojih trojica, nažalost, nisu dugo poživjeli. Jedan brat živi u Americi, a njena najstarija sestra Hasija Plavuškić je navršila 85. godina.

    – Moja braća su Meho, Fehim, Alija i Ferid Poturković. Brat Ferid živi u Americi, ali dolazi često u BiH. Ima dvije kuće u Čelebićima. Kao i mi, do aprila je u Americi kada dođe ovdje i boravi do oktobra, kada se ponovo vraća tamo – kaže prva sarajevska taksistkinja.

    faktor

  • U svijetu se dnevno vakicniše 9,14 miliona ljudi, proces započeo u 121 zemlji

    U svijetu se dnevno vakicniše 9,14 miliona ljudi, proces započeo u 121 zemlji

    U toku je najveća svjetska kampanja vakcinacije u historiji, a prema podacima koje je prikupio Bloomberg, dato je više od 354 miliona doza vakcina protiv koronavirusa u 121 zemlji svijeta. Prema ovim podacima, trenutno se u svijetu daje 9,14 miliona doza dnevno.

    Bosna i Hercegovina jedna je od posljednjih zemalja koja još nije započela ozbiljnu kampanju imunizacije.

    Jedine vakcine koje je FBiH dobila su one koje su stigle kao donacija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i 40-ak hiljada koje je uspio nabaviti manji bh. entitet.

    Ta količina, očigledno, nije dovoljna ni za to da nas svjetske statističarske organizacije registriraju u svojim izvještajima kao države u kojima se odvija proces vakcinacije.

    Dolazak u “narednim danima”

    Nekoliko vakcinisanih medicinskih radnika i dva ministra (ministri zdravstva FBiH i RS Alen Šeranić i Vjekoslav Mandić) nisu dovoljni da bi iko ozbiljan rekao da je i u BiH započeo proces imunizacije stanovništva.

    Državni mehanizmi nekoliko su puta zakazali, prvenstveno kad su u februaru propustili kupiti ruske vakcine Sputnik V po veoma povoljnoj cijeni, a zakazali su i prilikom (ne)potpisivnja potrebne dokumentacije koju je zahtjevao COVAX sistem – Pfizerovog sporazuma o nadoknadi štete i popratnog pisma.

    Vakcine plaćene iz IPA fondova, čiji je “dolazak u BiH u narednim danima” najavila ministrica vanjskih poslova BIH Bisera Turković još 24. februara, također još nisu stigle.Ko će preuzeti odgovornost

    Federacija bi trebala sutra finalizirati kupovinu 350.000 vakcina Sputnik V, ali je i to sada neizvijesno.

    Dok iz Vlade svaljuju krivicu na direktora Zavoda za javno zdravstvo Davora Pehara, on tvrdi da nije dobio kompletnu dokumentaciju od dobavljača.

    U međuvremenu, broj umrlih raste (jučer ih je bilo 42 u BiH), a ozbiljnih količina vakcina još nema u BiH, dok svijet ubrzano grabi ka okončanju ovog procesa.

    klix.ba

  • Na današnji dan umro jedan od najistaknutijih bh. književnika Alija Isaković

    Na današnji dan umro jedan od najistaknutijih bh. književnika Alija Isaković

    Na današnji dan, prije 24 godine, u Sarajevu je umro jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih književnika i intelektualaca s kraja 20. stoljeća Alija Isaković.

    Isaković je rođen je u Bitunji kod Stoca 1932. godine. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet u Sarajevu. Radio je kao geološki tehničar,, prospektor urana, TV scenarist, historičar književnosti, urednik sarajevskog književnog časopisa časopisa Život te urednik edicija Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga i Muslimanska književnost XX vijeka u izdanju izdavačke kuće “Svjetlost” iz Sarajeva.

    Bio je, također, jedan od obnovitelja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” 1990. godine, gdje je bio i jedan od pokretača edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga i predsjednik Pravopisne komisije za prvi Pravopis bosanskoga jezika (1996), kao i predsjednik Inicijativnog odbora Prvog bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. 9. 1993. godine u Sarajevu, te prvi predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

    “Ovaj uzburkani historijski tok jedan je od uzroka što se u bošnjačko-muslimanskom narodu mogu sresti svi oblici krajnosti. Nigdje nisam sreo tako dirljivo dobrodušne, navine i predane ljude beskrajno samopožrtvovane, spremne na svaku ličnu i kolektivnu žrtvu, i nigdje takve pojedince i skupine apsolutno uskogrude, beskrajno samožive, potkupljive, politički ljigave i, nadasve, opsjednute omalovažavanjem svega vlastitoga, vlastitoga imena, vjere, običaja, prošlosti. Ne nalazim tome nikakva opravdanja”, rekao je Isaković na Bošnjačkom saboru 27. septembra 1993. godine.

    Kao pisac, u književnosti se javio početkom šezdesetih godina 20. st., kad objavljuje roman Sunce o desno rame (1963), a nakon toga i pripovjedačku zbirku Semafor (1966). U njegovom književnom radu dalje slijede knjiga aforizama Prednost imaju koji ulaze (1971), pripovjedačka zbirka Taj čovjek (1975), knjiga drama Krajnosti (To, Generalijum i Kraljevski sudbeni stol; 1981), drama Hasanaginica (1982), putopisi Jednom (1987), roman Pobuna materije (1985) te knjiga priča za djecu Lijeve priče (1990), kao i književni izbori u edicijama Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga, Muslimanska književnost XX vijeka i Bošnjačka književnost u 100 knjiga.

    Uz književni, urednički i priređivački rad, Isaković se vrlo intenzivno bavio i sociolingvističkim, leksikografskim te književnohistorijskim i publicističkim radom u oblasti kulture Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Najznačajniji Isakovićev leksikografski poduhvat, a ujedno i vrhunac njegovog bavljenja s ciljem afirmiran bosanskog jezika kao takvog, predstavlja Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku (1992) kao prvi savremeni rječnik bosanskog jezika.

    Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” dodjeljuje nagradu “Alija Isaković” za najbolji dramski tekst.

  • Bazen u Vogošći dozvolio kupanje u burkiniju, sada se traži da to učine i svi ostali

    Bazen u Vogošći dozvolio kupanje u burkiniju, sada se traži da to učine i svi ostali

    Centar za edukaciju i istraživanje Nahla uputio je inicijativu za izmjene “diskriminatornih pravilnika sportskih centara i bazena”.

    “Nedavni slučaj Bazena Vogošća pokazao nam je snagu i moć kolektivnog djelovanja. Uprava Bazena je, nakon žalbe korisnica i podrške medija, po hitnom postupku izmijenila pravilnik, koji je zabranjivao kupanje u burkiniju, i time omogućio korištenje bazena i muslimankama praktikanticama jednako kao i svima drugima”, saopćeno je iz organizacije.

    Tim povodom Inicijativa PRVI poziva da u svojim zajednicama provjerite pravilnike javnih i privatnih sportsko-rekreativnih centara i bazena, te inicirate promjenu ukoliko imaju diskriminatorne odredbe po bilo kom osnovu, navode iz Nahle.

    “Ukoliko već znate da neka institucija ili centar zabranjuje bavljenje sportom po bilo kom osnovu, kao što je recimo treniranje ili kupanje u bazenu u hidžabu i/ili burkiniju, javite se Inicijativi PRVI kako bi vam pomogli da uputite dopis i zaustavite diskriminatorne prakse”, stoji u objavi.

    Također, pomoći će vam da zajedno analizirate pravilnike i druge dokumente kako bi jednostavnije razumjeli odredbe.

    “Svjesni smo da svaki građanin ne posjeduje dovoljno znanja kada su u pitanju ljudska prava i odredbe o zabrani diskriminacije, stoga se stavljamo na raspolaganje kako bismo ponudili naše resurse za unapređenje sveukupne dobrobiti svih građana”, poručuju aktivistice i aktivisti Inicijative PRVI.

    Inicijativu PRVI (protiv rasne i vjerske intolerancije) osnovao je Centar za edukaciju i istraživanje Nahla 2017. godine, a čine je aktivisti i aktivistice u oblasti ljudskih prava s fokusom na slobodu vjere i uvjerenja.

    klix.ba