Category: BiH

  • Kakva su očekivanja od ljetne turističke sezone?

    Kakva su očekivanja od ljetne turističke sezone?

    Tek što je zimska turistička sezona završena, hotelijeri, ali i vlasnici smještaja stan na dan zadovoljno trljaju ruke, jer je pred nama, bar kako sada brojke i predviđanja govore, sjajna turistička ljetna sezona. Brojni hoteli u pojedinim dijelovima zemlje popunjeni su do septembra. Tradicionalno najveći broj gostiju možemo očekivati iz regiona, ali na kružnim regionalnim turama, sve više je i turista iz dalekoistočnih zemalja.

    Što se tiče Republike Srpske više od milion i 112 hiljada noćenja u prošloj godini mogla bi nadmašiti ova sezona, s obzirom na podatke da je već u prva tri mjeseca taj broj veći za šest hiljada u odnosu na prošlu rekordnu sezonu. Akcenat je i dalje na aktivnom odmoru na rijekama, ali i festivalima. U Trebinju se već mogu pohvaliti da su bukirali hotele za kružne turističke ture koje organizuju agencije.

     

    MARKO RADIĆ, rukovodilac promocije u Turističkoj organizaciji RS

    Domaći turisti, turisti iz regiona, njih ima najviše oko 80 odsto svih dolazaka, ostatak je Turska, Njemačka, Švajcarska i imamo najavu većeg broja turista iz Kine, i imamo najave iz drugih dijelova svijeta

     

    MLADEN ŠUKALO, Turistička organizacija Banja Luka

    Mi imamo prilično ujednačen broj gostiju sa malim porastom u proljeće i jesen, očekujemo da će početkom manifestacija početi i broj gostiju da se povećava

    A prilika da obore rekordnu prošlu godinu, Kanton Sarajevo će sasvim sigirno dobiti na predstojećom Međunarodnom sajmu turizma, koji se organizuje nakon višegodišnje pauze. Podaci govore da je već za prva tri mjeseca broj dolazaka veći za 17, odnosno noćenja za 24 odsto.

     

    HARIS FAZLAGIĆ, predsjednik Turističke organizacije KS

    Nama je u cilju da prve dvije tri godine stavimo Sarajevo na mapu sajmova – na svjetsku i evropsku mapu, onda poslije toga ljudi upišu isto kao što mi radimo kada je koji sajam i evo ljetna sezona je pred nama, očekivanja su velika, mi ćemo sufinansirati veliki broj festivala

    Nezaobilazna destinacija u BiH, posebno u Hercegovini svakako je Mostar, koji svake godine bude krcat stranim turistima. I u ovom dijelu BiH očekuju obaranje svih rekorda, posebno nakon uvođenja pojedinih avio linija.

     

    DAVOR LJUBIĆ, bivši predsjednik Udruženja hotelijera Međugorje

    Otvaranje novih linija iz Mostara preme Europi već sada smo sigurni da će to biti više za 100 odsto u odnosu na lani, dogodine sa novim linijama bar za zračnu luku Mostar, očekujemo oko 45 hiljada putnika, nisu to samo naši ljudi, ogroman je broj turista

    Ne smijemo zaboraviti napomnuti mali, ali posebno značajan dio našeg primorja. Neum ove godine očekuje rekordan broj gostiju i posjete kakve u zadnje dvije decenije nije mogao ni zamisliti, što potvrđuje činjenica da je većina smještajnih kapaciteta u jedinom bh. gradu na moru popunjena čak i za podsezonu.

  • Šef Klinike za onkologiju KCUS-a: Dnevno od raka liječimo 550 pacijenata!

    Šef Klinike za onkologiju KCUS-a: Dnevno od raka liječimo 550 pacijenata!

    U BiH posljednjih godina zabilježen je porast broja oboljelih od karcinoma. Ovo je za “Avaz” potvrdio prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, dodajući kako je ovaj rast zabrinjavajući.

    Stepen proširenosti

    – Kod nas je u posljednjih deset godina zabilježen porast broja novooboljelih od šest ili sedam posto. Broj novootkrivenih pacijenata s malignim oboljenjima je u skladu s podacima koje ima zapadni svijet. Zahvaljujući napretku dijagnostike i sve većem uspjehu u liječenju malignih bolesti, dolazimo u onaj kontekst koji zapadni svijet ima već dugo – kazao je dr. Bešlija.

    Tokom posljednje tri godine, dodao je dr. Bešlija, broj onkoloških intervencija koje se pruže u Klinici premašuje 100.000 i u tom smislu mi spadamo u grupu velikih onkoloških centara. Dnevno se u Klinici za onkologiju liječi 500 do 550 pacijenata.

    – Jedan od osnovnih problema s kojim se susrećemo u svakodnevnom radu je i stadij bolesti, odnosno veličina i stepen proširenosti maligne bolesti koji je u nas puno lošiji u odnosu na prosjek EU. Kada je u pitanju koji karcinom je najrašireniji, kod muške populacije su to pluća, debelo crijevo, prostata, a kod ženske dojka i debelo crijevo – istakao je dr. Bešlija.

    U BiH će, naveo je ljekar, svaki četvrti muškarac oboljeti od maligne bolesti do 75. godine, a kod žena je vjerovatnost manja te će svaka peta žena do 75. godine oboljeti od maligne bolesti. Postoji procjena da će do 2035. godine svaka druga osoba na planeti do kraja svog života oboljeti od neke maligne bolesti. Procent izlječenja u BiH se kreće oko 50 posto i puno je lošiji u odnosu na zemlje zapadnog svijeta.

    Nema registra

    – Mi smo jedina država u Evropi, ne govorim o EU, koja nema nacionalni registar malignih bolesti, jedini smo u Evropi koji nemaju programe za promoviranje preventivnih aktivnosti, kao što su prestanak pušenja, konzumiranja alkohola, održavanje optimalne tjelesne težine, aktualizacija tjelesnog vježbanja i zdravog načina života. Mi smo jedina država koja nema optimiziran plan liječenja. Naš plan, govorim za FBiH, koji je bio dobro napisan, ali nikad implementiran, prestao je važiti 2020. i nikad nije usvojen novi – navodi dr. Bešlija.

    Konačno, dodaje, jedina smo zemlja u Evropi koja isključivo zbog samodopadnosti i lijenosti onih koji donose odluke nema nikakav program da se novac od akciza za duhan i alkohol odvoji i usmjeri na prevenciju, ranu dijagnozu i liječenje malignih bolesti.

    više na: avaz.ba

  • Konaković potvrdio: 12. aprila bit će održan sastanak političkih predstavnika Bošnjaka cijelog regiona

    Konaković potvrdio: 12. aprila bit će održan sastanak političkih predstavnika Bošnjaka cijelog regiona

    Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković potvrdio je da će 12. aprila biti održan sastanak političkih predstavnika Bošnjaka cijelog regiona. Također je istakao da je sastanak dogovoren i prije nego se pojavila informacija o “Vaskršnjem saboru” kojeg organizuje Aleksandar Vučić.

    Jezik, religija, tradicija

    – Sastanak predstavnika Bošnjaka regiona nije moja ideja. Takav skup su predložili Bošnjaci koji Bosnu i Hecegovinu smatraju svojom maticom i od političkog Sarajeva očekuju da ih sve zajedno okupi, a žive i politikom se bave u drugim zemljama regiona. Neki od njih se žestoko ne slažu oko različitih političkih pitanja, a jedinstveni su oko ovog i spremni da na sastanku u Sarajevu sjede jedni do drugih – napisao je Konaković.

    Istakao je da ovaj skup nije nikakav odgovor skupu koji se planira u Srbiji, a iza kojeg stoji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    – Mnogo je važnih identitetskih pitanja. Jezik, religija, tradicija, kultura, obrazovanje, historija i još neke. EU integracije su naš zajednički cilj. Zajedničko političko djelovanje izabranih parlamentaraca jedna je od ideja koje su predložene od kolega. Sve su to teme koje smo dogovorili na iftaru u Podgorici gdje je većina predstavnika stranaka već sjedila za istim stolom. Sve isto sam čuo i na iftaru u Zagrebu. Stranke koje su pozvane se značajno bave etničkim pravima unutar sekularnih sistema, zagovaraju naravno gradjansko, al’ veliku važnost daju etničkim identitetima – dodaje Konaković.

    Kaže i da je razgovarao sa kolegama koje dolaze sa lijevog i liberalnog političkog spektra i svi koji misle da pripadaju ovom skupu više su nego dobrodošli.

    – Na sastanak smo pozvali svoje ljute političke rivale jer i mi iz Sarajeva po ovom pitanju moramo pokazati jedinstvo i ozbiljnost. Dugo je na ovim prostorima skup Bošnjaka regiona na jednom mjestu tabu tema, zabranjeno je o njoj i razmišljati. Pojave se i domaći klovnovi koji takav skup razbijaju zbog sitnih interesa svojih stranaka, ega ili možda čak zbog interesa službi drugih zemalja za koje su godinama radili, a možda još uvijek rade? Niko od nas na ovom događaju nema pravo skupljati političke poene – istakao je ministar.

    Naglašava da je spreman na tom sastanku sjesti rame uz rame sa najljućim političkim rivalima.

    Mora se desiti

    – Spreman sam na tom sastanku sjesti na kraj stola, stati na začelje kolone, a isto sam tako spreman da se na tom skupu prvi obraća i u pročelju stola sjedi predsjednik SDA BiH, stranke koja ima najveći broj glasova od svih stranaka u regionu. Spreman sam unijeti stolice onima koji će na njih sjesti, al’ takav sastanak se napokon mora desiti. Bošnjaci regiona su politički narod, ogromnog potencijala.

    Vrijeme je da se taj potencijal usmjeri i artikuliše, a saradnja medju nama značajno unaprijedi. Zbog našeg naroda, zbog naše djece, naše bolne historije i naše svijetle budućnosti – dodao je Konaković.

    Dolazak 12. aprila već je potvrdila većina pozvanih izvan Bosne i Hercegovine, a očekuje se da će doći i domaći politički lideri. Tema sastanka je “Položaj i status Bošnjaka u regiji”.

    izvor: avaz.ba

  • Evo kakvo nas vrijeme očekuje za Bajram

    Evo kakvo nas vrijeme očekuje za Bajram

    U ponedjeljak 08.04.2024., sunčano. Vjetar u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, a dnevna od 24 do 30 °C

    .U utorak 09.04.2024., sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, a dnevna od 24 do 30 °C.

    U srijedu 10.04.2024., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab do umjeren u Bosni sjeverni, a u Hercegovini, veći dio dana, jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, a dnevna od 16 do 22, na jugu zemlje do 26 °C.

  • Nevjerojatan snimak  odrona u Bijeloj

    Nevjerojatan snimak odrona u Bijeloj

    Veliki odron dogodio se u subotu, 6. aprila, nešto iza 18 sati u mjestu Bijela kod Mostara.

    Kako javlja fotoreporter portala Bljesak.info s mjesta događaja, policija je postavila trake i zabranila prolaz prema kanjonu rijeke Bijele.

    “Dva automobila se vide iz jezera, treće se ne vidi”, kazao je za Bljesak.info glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić.

    Također, za dlaku je izbjegnuta tragedija jer su planinari samo nekoliko minuta ranije bili na lokalitetu koji je zatrpan odronom.

    “Tri ili četiri automobila od planinara su završila u vodi kada je to palo”, naveo je svjedok, te dodao: “Tu su i ribari, kažu: ‘Potopilo nas, odnijelo nam štapove i opremu’, jedan dečko je bio i u čamcu”, ispričao je.

    Više automobila planinara i ribolovaca je ostalo zaglavljeno iznad mjesta odrona. Ujedno, odron je oštetio trafo stanicu te nema električne energije.

  • Danas je Dan grada Sarajeva

    Danas je Dan grada Sarajeva

    Na današnji dan 1945. godine zajedničkim naporima i žrtvama naroda Bosne i Hercegovine i svih ostalih oslobođeno je Sarajevo od fašističke okupacije.

    Ovaj dan, jasno povezan s antifašističkim tekovinama i danas se obilježava kao Dan grada Sarajeva.

    Jugoslovenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28. marta 1945. godine. U akcijama su učestvovali drugi, treći i peti korpus Armije, 11. i 13. krajiška brigada, 18. srednjo-bosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica.

    Mir je trajao 47 godina, a onda je Sarajevo započelo novu bitku. Na Dan grada, upravo 6. aprila 1992. godine počela je opsada u kojoj je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće ili nestalo 11.541 civila, od kojih 1.601 djece.

    Dan ranije, 5. aprila, kada su se pred zgradom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine okupile na hiljade građana na mirnim protestima s transparentima “Mi smo za mir”, zabilježene su bile već i prve žrtve rata.

    Materijalna šteta koju je grad pretrpio tokom opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i privrednih objekata i saobraćajnica, je neprocjenjiva.

    Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice.

    U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA.

    Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa neprijateljskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele živote 68 Sarajlija.

    Tokom opsade Sarajeva koja je počela 5. aprila 1992. godine i koja je jedna od najdužih opsada grada u novijoj historiji ubijeno je blizu 12.000 ljudi, među njima više od 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno. Opsada je trajala tačno 44 mjeseca i završila je 29. februara 1996. godine.

    Izvor: N1

  • U BiH gotovo 150.000 osoba s demencijom

    U BiH gotovo 150.000 osoba s demencijom

    Demencija je sporo, progresivno propadanje ranije stečenih mentalnih funkcija, što predstavlja trajan gubitak najmanje dvije kognitivne funkcije, a uključuje pamćenje, razmišljanje, rasuđivanje i sposobnost učenja. Nju uzrokuje više od 200 različitih bolesti te stoga postoje različiti tipovi demencije.

    O tom stanju, kao i problemima s kojima se osobe s demencijom susreću, govori doktor Osman Kučuk, direktor Centra za demenciju u Sarajevu.

    Simptomi variraju

    – U periodu 2013.- 2015. radio sam naučno istraživanje prema kojem u BiH živi oko 150.000 osoba koje pate od demencije. Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu se svake 3 sekunde javlja novi slučaj demencije, a ovaj broj se povećava posljednih godina iz mnogo razloga. Jedan od njih je duži životni vijek ljudi, a drugi, koji je značajniji, jeste činjenica da nemamo preventivnih programa i sasvim je normalno da stanovništvo u tim okolnostima više obolijeva – kazao je Kučuk.

    Također je dodao da postoji šest-sedam grupa koje su uzročnici demencije, a najbrojniji su neurodegenerativni uzročnici, u koje spadaju najčešće dijagnosticirane bolesti, poput Alzheimerove, koju ima najveći broj oboljelih. Postoji, zatim, vaskularna demencija, alkoholna demencija itd. Kako kaže, simptomi variraju od tipa bolesti, ali se uglavnom tokom bolesti izravnaju. Prvi simptomi mogu biti gubitak riječi, dezorijentacija, halucinacije, osjećaj zaboravljanja itd.

    Podrška Centra

    – Kada pričamo o prevenciji, činjenica je da mi u BiH nemamo programe prevencije i zbog toga imamo konstantni porast broja oboljelih, a iz tog razloga razvijene zemlje bilježe smanjenje broja oboljelih jer su svojim stanovnicima omogućile te programe, kao i postdijagnostičku podršku, koja je vrlo bitna kako bi se uspostavila kontrola napredovanja bolesti – objasnio je dr. Kučuk.

    Centar za demenciju, kako navodi, jedini je u jugoistočnoj Evropi i postoji već 12 godina, a u njemu je moguće dobiti svu potrebnu podršku te se pružaju i svi ostali programi koji obuhvataju: porodice, njegovatelje, medicinsko osoblje te ostalo uključeno osoblje u problem demencije. Ističe da je kod njih moguće utvrditi simptome, odrediti stanje osobe, kao i dobiti postdijagnostičku podršku.

    – U Centru postoji savjetovalište koje pomaže porodici da se pomire sa dijagnozom bliskog člana i dobiju nužnu pomoć jer je briga o takvoj osobi jako teška i potrebno je znati kako se boriti s tim, a da pritom ne izgore u brizi i njezi – naveo je Kučuk.

    Važne teme

    Ove godine će, od 31. maja do 2. juna, biti održan “iCoDem”, najveći događaj stručnog okupljanja o temama „Palijativna njega u demenciji“, „Nasilje nad osobama oboljelim od demencije“, kao i „Zdravlje mozga u prevenciji demencije“.

    – Problem je što je napravljena pogrešna formulacija palijativne njege u regulativi te je ona zbog toga uskraćena osobama koje pate od demencije. Teme koje će se obrađivati na “iCoDemu” su jako značajne. Kada pričamo o nasilju nad ovim osobama, ono se dešava na više nivoa. S jedne strane se može dešavati od porodice koja uskraćuje njegu, slobodu, zanemaruje i oduzima prava toj osobi. Drugo je zajednica u kojoj su te osobe vrlo često mete napada ili pljačke, a treća od sistema jer nisu obuhvaćeni regulativom kao druge grupe, a palijativna njega je samo jedna od diskriminacija s kojom se susreću – istaknuo je Kučuk.

    Podaci WHO kažu da će se u periodu do 2050. drastično povećavati broj oboljelih u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama.

    Izvor: Avaz

  • Raste broj posjeta BiH: 5,5 posto više turista u odnosu na februar prošle godine

    Raste broj posjeta BiH: 5,5 posto više turista u odnosu na februar prošle godine

    U Bosni i Hercegovini u februaru 2024. turisti su ostvarili 93.943 posjete, što je više za 3,7 posto u odnosu na januar 2024. i za 5,5 posto više u odnosu na februar 2023. godine. Turisti su u februaru ove godine ostvarili 209.309 noćenja, što je manje za 1,4 posto u odnosu na januar 2024. i za 0,8 posto manje u odnosu na februar 2023. godine.

    U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 35 posto dok je 65 posto bilo učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista u februaru bio je manji za 4,7 posto u odnosu na januar 2024. i veći za 4,3 posto u odnosu na februar 2023. godine.

    Broj noćenja stranih turista bio je veći za 0,5 posto u odnosu na januar 2024. i manji za 1,0 posto u odnosu na februar 2023. godine.

    U strukturi noćenja stranih turista u februaru 2024. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (32,6 posto), Srbije (21,2 posto), Slovenije (8,2 posto), Turske (4,8 posto), Njemačke (2,8 posto) i Ujedinjenog Kraljevstva (2,7 posto) što je ukupno 72,3 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 27,7 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su: Novozelanđani sa 10,9 noći, Iranci sa 5,7 noći, Austrijanci sa 4,4 noći, Bahreinci sa 3,6 noći, Rumuni i Katarani sa po 3,5 noći u prosjeku.

    Turistima je u februaru 2024. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 19.162 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je 2,1 posto više u odnosu februar 2023.. i 42.378 raspoloživa kreveta što je više za 2,8 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine.

    U februaru 2024. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 17.835 soba i apartmana što je za 2,6 posto više u odnosu na februar 2023. i 38.068 kreveta što je za 3,1 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

    Neto stopa iskorištenosti soba u februaru 2024. iznosila je 23,7 posto, a stalnih kreveta 18,1 posto, dok je u februaru 2023. stopa iskorištenosti soba iznosila 24 posto, a stalnih kreveta 19,2 posto.

    Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,2 posto.

    Izvor: N1

  • Zeničkim rudarima počela isplata plata i toplog obroka za januar i februar

    Zeničkim rudarima počela isplata plata i toplog obroka za januar i februar

    Na račune nekih banaka već su legle plaće za ova dva mjeseca, a nadamo se da će tokom današnjeg dana i rudari koji imaju račune u nekim drugim bankama, dobiti svoje zarade. Ako ne dobiju danas, dobit će u ponedjeljak, kaže Duraković

    Zeničkim rudarima danas je počela isplata plaća i naknada za topli obrok za januar i februar ove godine – potvrdio je Feni predsjednik Sindikata pogona “Raspotočje” Rudnika mrkog uglja Zenica Nedžad Dizdarević.

    Zenički rudari su zbog kašnjenja isplata plaća za januar i februar, 6. marta stupili u radnički neposluh, a Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ove je sedmice donije odluku o privremenom obustavljanju radova u jedinom preostalom proizvodnom pogonu, jami “Raspotočje”.

    Na račune nekih banaka već su legle plaće za ova dva mjeseca, a nadamo se da će tokom današnjeg dana i rudari koji imaju račune u nekim drugim bankama, dobiti svoje zarade. Ako ne dobiju danas, dobit će u ponedjeljak – kaže Duraković.

    Rudari koji budu angažirani u narednom periodu u kojem će na snazi biti odluka o privremenoj obustavi proizvodnje, dobijat će i dalje plaće po odredbama Kolektivnog ugovora, dok će radnici za čijim angažmanom u tom periodu neće biti potrebe, prema Pravilniku o radu RMU Zenica, dobijati iznose minimalne plaće u Federaciji BiH.

  • 32 godine od početka opsade Sarajeva: Postavka više od 15.000 pari cipela u znak sjećanja na ubijene građane

    32 godine od početka opsade Sarajeva: Postavka više od 15.000 pari cipela u znak sjećanja na ubijene građane

    Povodom 32. godišnjice opsade grada, Memorijalni centar Sarajevo u saradnji sa Gradom Sarajevom organizovao je memorijalnu šetnju u okviru projekta “Stazom sjećanja”. U sklopu projekta je postavljeno hiljade pari cipela na ulicama Sarajeva.

    Građani su se ranije okupili kod Spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, odakle je počela šetnja u tišini kroz ulice Maršala Tita, Ferhadija, Sarači do Baščaršije gdje je postavljena centralna bina.

    Duž rute kretanja učesnika šetnje, postavljene su donirane cipele koje simbolizuju ubijene građane opkoljenog Sarajeva i poginule branitelje Armije i MUP-a RBiH, kao i panoi kod kojih su se svi građani i turisti, mogli informisati o načinu života u opkoljenom Sarajevu, borbi građana za preživljavanje, duhu koji uprkos stalnoj paljbi agresori nisu mogli ubiti.

    Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić podsjetio je da su u proteklom periodu, zahvaljujući građanima Sarajeva, prikupili više od 15.000 pari cipela.

    “Dobili smo i određeni kontigent vojnih čizama, koje zajedno čine jednu cjelinu. Odziv građana je zadovoljavajući. Postavka će svoje trajno mjesto naći u sklopu memorijalne šume, koju Memorijalni centar gradi u budućnosti. Na taj način će se trajno sačuvati sve uspomene na period agresije, period opsade Sarajeva”, pojasnio je Kulanić.

     

    Kako je kazao, iza svakog para cipela stoji jedan život koji je ugašen.

    “To je poruka koju možemo izvući i za svijet. Danas opet svjedočimo ubijanju nevinih građana, posebno ubijanju djece”, dodao je Kulanić.

    Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić podsjetila je da se danas obilježava 32. godišnjica od početka opsade Sarajeva.

    “Najteže opsade u historiji modernog ratovanja. Vidimo da 2024. godina i u Evropi i svijetu ne postaje sigurnija, da svijet ne postaje sigurniji i bolje mjesto za život. Zato danas, iz našeg slobodarskog Sarajeva, na godišnjicu početka opsade, šaljemo poruke mira. Želimo da u trenutku kada se nalazimo ispred spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, nijedno dijete više u Gazi, Ukrajini ili bilo gdje u svijetu, ne bude ubijeno”, poručila je Karić.

    Navela je da danas u Sarajevu imamo jedinstvenu “Stazu sjećanja”.

    “Cipele koje simboliziraju nasilno prekinute živote naših ubijenih sugrađana tokom opsade, postavljene su u čitavom gradu. Staza sjećanja je tu da opomene nove generacije da se obrazovanjem, znanjem i kulturom sjećanja moraju boriti za bolje Sarajevo i stabilnu i jaku državu Bosnu i Hercegovinu. Danas je prilika da se prisjetimo i svih onih koji su živote dali da bi mi danas imali državu, i koliko smo sretni da živimo u slobodi, što imamo svoj grad i svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Nadam se da će fotografije koje danas šaljemo iz evropskog i slobodarskog Sarajeva biti opomena čitavom svijetu”, dodala je Karić.

    Aliji Hodžiću, potpredsjedniku Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, tokom opsade ubijena je kćerka Jasmina.

    “Imao sam jedinu kćerku Jasminu, zločinci su je ubili. Prokleta granata, jedna pa druga. Faktički su je izrešetali. Vjerovatno je takva sudbina bila”, kazao je Hodžić.

    Kako je kazao, danas postavljena “Staza sjećanja” je podsjetnik na zločine koji su počinjeni u ovom gradu i državi.

    “Ja ovu obuću vidim kao da su oni živi, kao da sada idu sa nama. Oni su tu, oni opominju ovaj narod”, dodao je Hodžić.

    U centralnom događaju “Stazom sjećanja” učestvovali su i izvođači: Lejla Jusić, Ivan Ščitinski, vokalni ansambl “Pro Musica”, hor Srednje muzičke škole Sarajevo, ženski vokalni ansambl “Corona”, hor “Šapat srca” te dječiji hor “Mali slavuji” koji je prigodnim izvedbama odao počast svim ubijenim građanima opkoljenog Sarajeva.

    Izvedbe su organizovane duž rute kretanja kolone učesnika na sljedećim lokacijama: Spomenik ubijenoj djecu opkoljenog Sarajeva 92-95, terasa Vječne vatre, plato kod Tržnice, plato kod Katedrale, križanje ulica Ferhadija i Velika avlija Laure Papo Bahorete, ulica Sarači kod Begove džamije i Baščaršija.

     

    Tokom realizacije projekta “Stazom sjećanja” građani, javna preduzeća, udruženja i institucije vlasti donirali su cipele. Cipele su prikupljane na punktovima koje je ustupio KJKP RAD, ali i na mnogim frekventnim lokacijama u Sarajevu u čemu su nam pomogli brojni volonteri koji su se prijavili da budu dio ovog projekta i daju svoj doprinos.

    Projekat su podržali i učenici škola u Kantonu Sarajevo, vlasti, javna preduzeća, udruženja, ali i brojni građani od kojih je većina podijelila s našim vrijednim volonterima i priču o cipelama koje doniraju, a koje su nerijetko nosili tokom rata ili simbolizuju nekoga njima bliskog ko je tokom opsade Sarajeva ubijen.

    Njihove priče mogu se potražiti na društvenim mrežama Memorijalnog centra Sarajevo.