Nakon otvaranja pristupnih pregovora i komplimenata na račun aktuelnih vlasti da su uradile više za godinu nego prethodne za deset, BiH je u novoj krizi, a usvajanje reformskih zakona na čekanju. Prema riječima premijera FBiH i predsjednika SDP-a Nermina Nikšića, Trojka i SDP nude rješenja i dogovor u skladu sa evropskim prioritetima i demokratskim principima. Zato na prijedloge SNSD-a neće pristati.
– O svemu moramo pričati, ali polaziti od realnih osnova. Moja želja je da ova država ima jednog predsjednika, da su niže administrativne jedinice ekonomsko-geografske regije a ne entiteti … Međutim, svjestan sam da poći u pregovorima od ovih stavova nije realno, pa čak se može tumačiti i kao zlonamjerno. Isto je sa zahtjevom za gašenjem OHR-a i izbacivanjem međunarodnih sudija, svih redom vrhunskih eksperata. To nije moguće u ovom trenutku – kaže Nikšić.
Izmjene u načinu izbora sudija, pojašnjava, moguće su tek kada domaće pravosudne i druge institucije dosegnu standarde EU i kad budemo pred ulaskom u EU.
– Ne stoji argument da zbog stranih sudija ili OHR-a nismo suverena zemlja i da je strani intervencionizam najveći problem pristupanja EU. EU počiva na “stranim”, zajedničkim institucijama, koje imaju velika ovlaštenja.
Primjeri su Ured evropskog tužitelja, Evropski sud za ljudska prava, Evropski sud pravde, Evropski revizorski sud i niz drugih institucija čijim odlukama ćemo se morati povinovati po pristupanju EU. OHR je specifična institucija, kao i naš Ustavni sud u kojem je najveći problem nedostatak domaćih sudija, a ne prisustvo stranih – ističe Nikšić.
Komentirajući ocjene da je BiH još uvijek bliža članstvu u NATO-u nego EU, Nikšić podsjeća da je to zakonska obaveza, ali da je prethodna većina, vođena SDA, BiH vratila više koraka unazad.
– Pristali su da se Komisija za pristupanje preimenuje u Komisiju za saradnju sa NATO-om. U dokumentu koji su slavodobitno promovisali kao ANP formalno su kapitulirali i odustali od pristupanja NATO-u.
Saradnju sa NATO-om imaju mnoge države, pa čak i Srbija. Imali smo instituciju čiji je zadatak bio raditi na pristupanju NATO-u i od toga se odustalo. Sad radimo sve da zemlju vratimo na NATO put. Trudimo se provoditi reforme, modernizovati OSBiH, bitno je da dosegnemo NATO standarde, a članstvo će onda biti nadohvat ruke – dodaje Nikšić.
Najava velikog sastanka predstavnika stranaka koje okupljaju Bošnjake u regiji predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića naišla je na podijeljene reakcije. Nikšić na ovaj skup nije pozvan. Kaže da sa Konakovićem ima stalnu i otvorenu saradnju i da su razgovarali i o ovoj temi.
– NiP ima pravo da organizuje događaj usklađen s njihovim idejnim i strateškim opredjeljenjem. Mi u SDP-u imamo nešto drugačije pozicije, SDP kao multietnička partija se ne treba svrstavati u bilo koju etničku grupaciju, ali poštujemo stavove jedni drugih. Siguran sam da je namjera Konakovića iskrena i da je uvijek vođen idejom i koracima za koje misli da su u najboljem interesu države BiH.
Odgovor opozicije smatram krajne neprimjerenim, pa i licemjernim, jer često pozivaju na bošnjačko jedinstvo, a onda jedva čekaju da udare na nekog ko im to ponudi ako to nije neko iz njihovog interesnog kruga – naglašava Nikšić.
Sudeći po najavama, očekuje nas novi val poskupljenja, goriva, struje, izvjesno i plina, a rast plata i penzija ne prati troškove života. Nikšić napominje da se, kada je o struji riječ, radi o balansiranju cijene kako bi se zaštitili najugroženiji i nagradila njihova ekonomičnost.
– U godinama iza nas menadžment Elektroprivrede bio je neodgovoran spram rudnika i generalno investicija. Dovedeni smo u poziciju da moramo donijeti odlučne mjere koje će značiti stabilizaciju rudnika, investicije u nove kapacitete i očuvanje energetske nezavisnosti zemlje.
Svi koji se razumiju u ovaj biznis znaju da još uvijek bez rudnika i rudara nema struje, tako da je prepolovljeni kapacitet proizvodnje uglja direktno određujući za rezultate u proizvodnji struje. Mi smo, kao Vlada FBiH i tadašnja uprava, 2015. godine ostavili preko 2.000 GWH viška struje za izvoz, a 2023 godine u avgustu naslijedili mizernih 100 GWH. To pokazuje na koji nivo poslovne destrukcije je pogrešnom politikom doveden gigant u vlasništvu građana FBiH – kaže Nikšić.
Već duže vrijeme se finaliziraju prijedlozi seta fiskalnih i zakona o minimalnoj plati, a na pitanje kada će oni biti usvojeni Nikšić odgovara da izrazita ovisnost socijalne politike od budžeta FBiH traži oprez i odgovornost.
– Mi smo od početka jasno opredijeljeni da je to najvažnija reforma koju želimo provesti, jer vjerujemo da poslodavci zaslužuju manje poresko opterećenje, koje će se preliti u rast plata radnika. Zakoni su u suštini završeni, ali je finansijska analiza pokazala da se radi o preko milijardu maraka prihoda kojih se FBiH treba odreći, što je u ovom momentu nemoguće kompenzirati bez implementacije online fiskalizacije.
Penzije, invalidnine, borački dodatak, njegovatelje, dječji doplatak i niz drugih stvari nemamo pravo ugroziti neusklađenim reformama – ističe Nikšić, te dodaje da timovi rade na pripremama za online fiskalizaciju.
– U cilju ispunjavanja svog obećanja da ćemo omogućiti veća primanja radnika, donijeli smo uredbu kojom smo omogućili isplatu 420 KM neoporezivo i time minimalnu platu od januara praktično definisali na iznos od 1.039 KM. Nažalost, od tada je pogrešno pritisak na Vladi FBiH zašto se to ne isplaćuje svima. Mislim da je to pitanje za poslodavce, jer je Vlada omogućila da su doprinosi na 1.039 KM danas manji nego što će biti nakon fiskalne reforme.
Dakle, da budem konkretan na vaše pitanje, fiskalni zakoni će ići u proceduru onog momenta kad na javnom pozivu izaberemo partnera za implementaciju online fiskalizacije. Iskustva zemalja iz okruženja nam govore da implementacija sistema za online fiskalizaciju traje 4 mjeseca, nakon čega se on može pustiti u produkciju.
Naša je odluka da sistem jedno vrijeme paralelno radi sa starim, kako bi omogućili poslodavcima da naprave tranziciju bez turbulencija po njihove biznisa – kaže premijer FBiH Nermin Nikšić.
