Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • 2. maja odbranjena je država: Dan kada je BiH opstala

    2. maja odbranjena je država: Dan kada je BiH opstala

    Sprečavanjem da jedinice tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) 2. maja 1992. godine zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je država Bosna i Hercegovina. Stoga je 2. maj 1992. jedan od ključnih datuma u opstojnosti samostalne i nezavisne Bosne i Hercegovine.

    • Čegar: Gađali su nas iz svih vrsta oružja

      Čegar: Gađali su nas iz svih vrsta oružja

      FOTO: ARHIV

    Tramvaji puni vojnika

    Tog dana zarobljen je prvi predsjednik Predsjedništva RBiH, rahmetli Alija Izetbegović, zapaljena je i izgorjela zgrada Glavne pošte u Sarajevu. Prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Sarajevu je označena zračna opasnost. Sarajevo je bilo pod opsadom 1.460 dana.

    Zoran Čegar, heroj odbrane Sarajeva, kaže da je u 10 sati krenuo napad na grad iz Nedžarića, Lukavice, s Trebevića. Niz Vraca je sišao tenk i kretao se prema Skenderiji.

    – Gađali su nas iz svih vrsta oružja. Kako je dan odmicao, tako su prilazile ostale jedinice JNA. Njihov cilj je bio da izvrše državni udar i zauzmu Predsjedništvo, a sve zbog toga što je BiH tražila nezavisnost, što nije odgovaralo Srbiji i ostatku JNA – prisjeća se Čegar.

    Kada je vidio da je stala artiljerijska priprema, kaže da mu je bilo jasno da će napasti na grad.

    – Ušli su u tramvaj. Pošli su prema zgradi Predsjedništva. Sačekali smo ih u onom parku na Skenderiji. Tramvaji su bili puni vojnika. Pucali su na nas. Došlo je do sukoba. Kako je dan odmicao, oni su se povukli – kaže Čegar.

    Ružan plan

    Nekadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH Avdo Hebib kaže da je 2. maj jedan od najznačajnijih datuma odbrane BiH.

    – Bez obzira na to što je general Kukanjac, koji je bio komandant bivše JNA, obećavao da će se suzdržati od bilo kakvih sukoba, ipak su napravili jedan vrlo ružan plan kada je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović bio zarobljen u Lukavici. Dešavale su se nedefinirane stvari od ljudi koji su se našli u to vrijeme u Predsjedništvu, a za koje se ne zna ni kako su tu došli, a ni i zašto su došli. Govorim o Fikretu Abdiću. Sve je rađeno planski – govori Hebib.

    • Hebib: Sve je rađeno plansk

      Hebib: Sve je rađeno plansk

      FOTO: AVAZ

    Naišli su na jak otpor naših boraca

    – Naišli su na jak otpor naših boraca. Nisu to očekivali. Došlo je do ozbiljnih sukoba i tu je gotovo 40 njihovih vojnika stradalo. Mislili su da će ušetati u Predsjedništvo. Naivno su stradali, nepotrebno. Uspjeli smo odbraniti Predsjedništvo. Tako da je taj datum jedan od najvažnijih – zaključuje Hebib.

    Imali su Fikreta Abdića

    Čegar kaže da se ne zna je li bilo teže 2. ili 3. maja.

    – Taj dan je bio presudan za odbranu BiH. Jer, da su oni zauzeli Predsjedništvo, a imali su Fikreta Abdića spremnog za predsjednika, imali bi sve poredano. Ali desilo se šta se desilo. Hvala Bogu – kaže Čegar.

    avaz.ba

  • Vjernici danas obilježavaju najveći hrišćanski blagdan Vaskrs

    Vjernici danas obilježavaju najveći hrišćanski blagdan Vaskrs

    Pravoslavci širom svijeta danas obilježavaju najveći hrišćanski blagdan Vaskrs, kojim se slavi Isusov povratak u život tj. vaskrsenje. I ove godine vjernici blagdan dočekuju u drukčijim okolnostima zbog pandemije.

    Pravoslavni blagdan Vaskrs obilježava se tri dana, a počinje sa Velikim petak, potom Velika subota i Vaskrs. Blagdan se slavi u prvu nedjelju punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice, ali obavezno poslije jevrejske Pashe.

    Dan pročišćenja je priprema za Vaskrs, a počinju na Veliki četvrtak. Potom na Veliki petak se farbaju vaskršnja jaja i sve se priprema za Vaskrs.

    Vaskrs se u Bosni i Hercegovini slavi tradicionalno poštujući sve običaje. Tucanje jaja je nezaobilazni dio vaskrsnog slavlja. Vjernici blagdan čestitaju pozdravom “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

    Nakon vaskršnje liturgije koja se održava ujutru, po povratku kući pale se svijeće te se kandionicom kadi dom. Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

    Drugu godinu za redom pravoslavni vjernici u našoj zemlji Vaskrs će proslaviti u drukčijim okolnostima s obzirom na pandemiju koronavirusa.

    Redakcija Radija Donji Vakuf svim pravoslavcima u BiH i svijetu od srca čestita Vaskrs sa željom da ga provedu u miru i radosti sa svojim najbližima.

  • Radenka i ove godine pali kandilje na Carevoj džamiji u Bileći umjesto nane Fate

    Radenka i ove godine pali kandilje na Carevoj džamiji u Bileći umjesto nane Fate

    Obradovića, Gradska ili Careva džamija u Bileći, iako je sagrađena davne 1895. godine, jedna je od mlađih džamija na ovim prostorima, kazao je za „Avaz“ Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Bileća i Gacko.

    Prema riječima ef. Bilalića, Careva džamija napravljena je na temeljima jedne manje džamije.

    Tri kamena
    – Ova džamija spada u unikatna arhitektonska rješenja iz tog vremena. Njen projekt potpisuje austrougarski arhitekta. Gradnju je tada finansirala Zemaljska vlada s 50 posto, a 50 posto vjernici – pojasnio nam je ef. Bilalić.

    Interesantno je to, dodao je ef. Bilalić, što je, uporedo s gradnjom ove džamije, građena i pravoslavna crkva u Bileći na isti način, sredstvima Zemaljske vlade i vjernika.

    – Džamija je prvobitno građena od neobrađenog kamena, ali kada su Bošnjaci vidjeli da se crkva gradi od klesanog kamena, i oni su zatražili od cara Franje Josipa isto, što im je i dozvoljeno. I sada se na džamiji vide tri kamena koja su prva ugrađena – istakao je on.

    Car Franjo Josip je kao dar donio ćilim, koji se čuvao sve do 1993. godine, kada je džamija zapaljena. Ef. Bilalić kaže da je obnova džamije počela 2007., a završena je nakon četiri godine.

    – Prvi put bajram-namaz klanjan je za Kurban-bajram 2012. godine, a predvodio ga je tadašnji imam Husein efendija Hodžić – naveo je ef. Bilalić.

    Zanimljiva činjenica je da su ključevi od ove džamije kod nane Fate Jaganjac, koja stanuje u neposrednoj blizini. Ona je od obnove džamije i povratka u ovo mjesto svake godine uz ramazan palila kandilje na džamiji. Do prošle godine…

    Dobre komšije
    – Prošle godine, zbog vanrednih okolnosti, ove korone i mojih godina, a bila sam i bolešljiva, nisam mogla paliti kandilje. To mi je teško palo, ali kandilji su se palili zahvaljujući mojoj komšinici Radenki Lero, koja je to radila umjesto mene. I ovog ramazana ona to radi – kazala nam je nana Fata.

    Prisjetila se i prvog Bajrama kada se vratila.

    – Pozvala sam Radenkinu svekrvu da zajedno ručamo taj dan, da ne budem sama, a ona je došla kao neko najrođeniji i ispunila mi želju. Evo, vrijeme je pokazalo da su to nastavili Radenka i njen suprug – kazala je nana Fata i dodala da svakog Bajrama Radenka i suprug dođu kod nje, a ona ide kod njih za Božić, Vaskrs i krsnu slavu.

    Udar groma
    Careva džamija je specifična po tome što ima lift, odnosno pristupnu rampu za osobe s invaliditetom. Projekt su proveli Udruženje djece i omladine s poteškoćama u razvoju iz Trebinja “Sunce nam je zajedničko”, Općina Bileća, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore i Srpska pravoslavna crkva općine Nikšić, a finansiran je iz IPA fondova prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

    Za historijat bilećke džamije veže se još jedna interesantna činjenica. U Hercegovini su, naime, poznati udari gromova pa je tako jedan pogodio i džamiju i srušio dio zvani “kaca”. Dio je poslije dozidan, ali je munara ostala kraća za metar pa je tako i obnovljena, jer kada se izbroje redovi kamena na munari na starim fotografijama do balkona, identično je i sada.

  • Zašto je u BiH, Mađarskoj i Češkoj najviše umrlih od koronavirusa?

    Zašto je u BiH, Mađarskoj i Češkoj najviše umrlih od koronavirusa?

    Bosna i Hercegovina je, zajedno sa Mađarskom, Češkom i Crnom Gorom, u samom vrhu liste zemalja sa najvećom smrtnosti od koronavirusa po glavi stanovnika.

    Koji su razlozi?

    Prošle godine su još solidno prolazili, ali ove godine statistike pokazuju da je osam država centralne Europe i Balkana na prvih devet mjesta liste svjetskih zemalja kada je riječ o broju smrti koje se povezuju sa koronom gledano na milion stanovnika, piše DW.

     

    Prema oksfordskoj datoteci Our World in Data, tu crnu listu predvodi Mađarska (2.812 smrti na milion ljudi), slijede Češka (2.721), BiH (2.579), Crna Gora (2.364), Bugarska (2.342), Sjeverna Makedonija (2.290), Slovačka (2.126), Belgija (2.082) i Slovenija (2.037).

    Prema istim podacima, u Srbiji se sa koronavirusom povezuje 927 smrti na milion stanovnika. Ranije su istraživački novinari i stručnjaci iskazali sumnju u zvanične srpske statistike.

     

    Upravo to je najveća slabost ovakvih listi – brojke iz različitih zemalja teško su uporedive. Ima zemalja gdje se epidemija ignoriše ili se premalo testira, a različite su i metodologije kako se koronavirus upisuje kao uzrok smrti. Tako ispada da u zemljama poput Nigera, Venecuele ili Afganistana gotovo niko ne umire od virusa.

     

    Ako se ipak držimo dostupnih listi, stvar nije u tome da je bolest posebno smrtonosna u centralnoj Europi i na Balkanu, već da tamo ima previše zaraženih. Do sada je preminulo oko 1,8 posto registrovanih zaraženih u Češkoj, dok je taj udio u zapadnijim zemljama osjetno veći, recimo u Velikoj Britaniji (2,9 posto) ili Njemačkoj (2,5 posto).

    Ali, zvanično je čak 15 posto Čeha imalo ili ima koronavirus. Stvarne brojke su, kao i u svakoj zemlji, vjerovatno višestruko veće.

    Sa druge strane, mnogoljudne zemlje poput Indije i Brazila, gdje prijeti humanitarna katastrofa, prema zvaničnim podacima do sada nisu u toj mjeri pogođene virusom. U Indiji je tek 1,2 posto ljudi zvanično registrovano kako pozitivno od početka pandemije, u Brazilu 6,7 posto.

     

    Ipak, u centralnoj Europi i na Balkanu se, za razliku od Brazila i Indije, ovaj talas koronavirusa konačno polako primiruje. Ali, zašto se desilo da se zarazi i umre toliko više ljudi nego u zapadnoj Evropi?

    Kada rad od kuće nije opcija

    Dio odgovora možda leži u razlikama u privredi zapada i istoka Europe. Tokom decenija su proizvodne trake sa Zapada izvezene na istok. Recimo, 37,3 posto zaposlenih u Češkoj radi u industriji. Taj procenat u Mađarskoj i Poljskoj iznosi 32, dok je, prema Svjetskoj banci, taj udio znatno niži na zapadu Europe (20 posto u Francuskoj i 18 posto u Velikoj Britaniji).

    Češka i Slovačka su, uprkos malobrojnom stanovništvu, treća i četvrta zemlja EU po broju napravljenih automobila. Tamo su, između ostalih, fabrike njemačkih automobilskih giganata.

    To naprosto znači da u takvim zemljama više ljudi mora da ide na posao jer se fabrički rad ne može prebaciti u home office, kaže Marijan Hajduk, direktor Instituta za molekularnu medicinu na češkom Palackijevom univerzitetu.

    Slično kaže i Richard Kolar, matematičar koji pravi epidemiološke modele i savjetuje slovačku Vladu. Kaže, lijepo se vidi i razlika po regionima. Tako je Bratislava manje pogođena od manjih slovačkih mjesta jer 60 posto stanovnika glavnog grada može da radi od kuće.

    U prvom talasu koronavirusa na proljeće prošle godine su isprva i fabrike smanjile ili zaustavile proizvodnju. Danas to nije slučaj. Slovačka, kao najveći svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, privlači i mnogo gastarbajtera od kojih poneki svakodnevno putuju u fabrike. To povećava rizik od širenja virusa.

    Hajduk kaže da su u ovom pogledu Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka veoma slične. Uz to, u Češkoj su ljudi koji ne mogu na posao jer su u karantinu dobijali samo 60 posto svoje zarade.

    “To je demotivisalo ljude da odu u karantin ako treba ili da prijave sa kim su bili u kontaktu. Političari su to tek nedavno promijenili tako da se i u karantinu dobija gotovo puna plata, i to je odmah naišlo na prihvatanje u stanovništvu”, kaže Hajduk.

    Slično, Slovačka je kasno počela sa isplatama radnicima koji gube zarade tokom pandemije. “U siromašnijim regionima na istoku i sjeveru, kad bi neko dobio pozitivan nalaz na korona-testu, teško je sebi mogao da priušti ostanak kod kuće”, kaže Kolar. “A ljudi koji rade na crno ionako ništa ne bi dobili. Mislimo da su baš zato najsiromašniji regioni najviše pogođeni koronom.”

     

    Visoko nepovjerenje u vlast

    Možda postoji još jedan razlog što su bivše komunistiučke zemlje više pogođene. Neki istraživači naime vide direktnu vezu između povjerenja u vlasti i štete koju nanosi pandemija.

    Prema jednoj studiji Eurofonda, građani Slovačke, Poljske, Mađarske, Bugarske i Češke imaju daleko manje povjerenja u vlasti od prosjeka u EU. Prema Transparency internationalu, u svima korupcija predstavlja veliki problem.

    Tome političari pokušavaju da doskoče na pogrešan način, kažu sagovornici DW. Recimo, tako što donose popularne i jednostavne mjere, umjesto efikasnih. Hajduk ističe da je Češka u godinu dana promijenila četiri ministra zdravlja. Nisu pomogli ni izbori za gornji dom parlamenta pred koje su vlasti oklijevale da uvedu mjere i time ugroze svoju popularnost, prenosi Radiosarajevo.ba.

  • Rudari ispred Vlade FBiH: Ako želite sukob mi smo spremni, nećemo vam dopustiti

    Rudari ispred Vlade FBiH: Ako želite sukob mi smo spremni, nećemo vam dopustiti

    Samostalni sindikat radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine najavio je proteste za danas.

    Rudari su se okupili ispred zgrade Vlade FBiH.

    Poručili su da je riječ o mirnom okupljanju članova iz svih sedam sindikalnih organizacija, članica Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH, pod sloganom “Ne nepravednom i nehumanom restruktuisanju rudnika uglja u sastavu Koncerna Elektroprivreda Bosne i Hercegovine”.

    Sinan Husić predsjednik Sindikata rudnika Federacije Bosne i Hercegovine danas je okupljenih rudarima i svim radnicima u BiH čestitao Međunarodni praznik rada i zahvalio se predstavnicima medija koji prate skup.

    “Znamo šta smo kroz socijalni dijalog usaglašavali, u prehodnih mjesec dana. Ono što predstavljaju predstavnici EPBiH i Vlade FBiH mi nećemo prihvatiti, nećemo dopustiti da se preko noći veliki broj radnika proslijedi na biroe za zapošljavanje.

    Čuli smo u proteklih par dana da postoji namjera da se određene strukture koje upravljaju i vladaju da se obračunaju sa rudarima tamo gdje smo najslabiji, u rudniku mrkog uglja Abid Lolić u Biloj, da ga rekonstruišu. Ako želite sukob mi smo spremni u herojskoj Biloj i nećemo odustati”, kazao je Husić.

    Oni su istaknuli još jednom da žele državu, da im treba države a ne milostinja.

    “Tražit ćemo od menadžmenta rudnika da se ispitaju metode, da se ispita kalorična vrijednost uglja, mnogi ozbiljni ljudi govore da su pokazatelji katastrofalno štetni po rudnike. Znamo mi sami provjeriti kvalitet”, poručio je Husić i dodao:

    “Ako bude trebalo svi rudarski vozovi će doći ovdje ako bude trebalo. Doći će puni bola i tuge, ali i hrabrosti i odlučnosti. Ovo je početak borbe za rudnike i za najbolje sinove koji su svoje živote davali za BiH. Hvala vam i sretno”.

    Izvor: radiosarajevo.ba

  • 1. maj u Sarajevu: Na ulicama Ženski marš, protesti trgovaca, rudara, ugostitelja…

    1. maj u Sarajevu: Na ulicama Ženski marš, protesti trgovaca, rudara, ugostitelja…

    Prvi maj se u cijelom svijetu obilježava kao dan borbe za radnička prava, ali i dostojanstvo. Upravo zato, predstavnici rudara, trgovaca, ugostitelja, ali i mnogih građana su za danas najavili proteste u glavnom bh. gradu – u borbi za bolje sutra, te bolji položaj radnika u bh. društvu.

    Tako su predstavnici Sindikata rudnika Federacije Bosne i Hercegovine među prvim najavili proteste.

    Kakoje rekao Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudnika FBiH za Radiosarajevo.ba, rudari će se danas organizovati u više grupa.

    Cilj je, na miran i dostojanstven način, poslati poruku o problemima i odlukama rudara.

    “Vidljiva je namjera Elektroprivrede BiH da se žele ugroziti prava rudara, odstupa se od osnovnih ljudskih ali i materijalnih prava. Ne možemo to više tolerisati”, ističe Husić za Radiosarajevo.ba.

    Nakon toga, proteste su najavili i radnici metalskog sektora.

    Njihovi zahtjevi, koji će biti upućeni Vladi FBiH, su utvrđivanje najniže plaće u FBiH čiji bi osnov bio 70 posto prosječne plate, te oslobađanje privrede visokih nameta.

    Predstavnici trgovaca i ugostitelja će također danas izaći na ulice.

    Tačnije, predstavnici Sindikata trgovaca i ugostitelja traže povećanje minimalne plate koja iznosi jednako već godinama.

    “Budite hrabri! Gotovo je sa šuti i trpi! Ovo je momenat koji niko od nas nikad prije nije doživio i od ovog vjerujemo nema većeg straha. Zato je vrijeme da imenom i prezimenom otvoreno i bez straha prozovemo sve one koji nam otežavaju ionako težak život trgovca“, poručili su iz ovog Sindikata.

    Također, vakcinacija protiv koronavirusa je jedan od njihovih zahtjeva.

    Jučer je istekao i rok do kojeg su zastupnici trebali odgovoriti na zahtjeve građana i građaki naše zemlje o  neadekvatnom odgovoru na pandemiju koronavirusa i nenabavku vakcina.

    Upravo su predstavnici “Ženskog marša – Borba za život” najavili podršku Sindikatu ugostitelja i trgovaca, te izlazak na sutrašnje proteste, a pozvali su i građane da im se pridruže.

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Ramić posjetio porodicu Mehić iz Bratunca: Šestočlana porodica dobit će novi dom

    Ramić posjetio porodicu Mehić iz Bratunca: Šestočlana porodica dobit će novi dom

    Esad Mehić vratio se sa roditeljima u Mehiće gdje, po povratku, nisu zatekli ništa što su ostavili iza sebe kad su odlazili.

    Trenutno s porodicom živi u neuslovnom stambenom objektu. Sa suprugom Šejlom ima četvero maloljetne djece. Porodicu Mehić u opštini Bratunac posjetio je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić.

    • Putem priloga televizije Hayat došli smo do saznanja o stanju porodice Mehić i  odmah pristupili aktivnostima pribavljanja potrebne dokumentacije. Nadolazeće toplije dane ćemo iskoristiti i sagraditi novu kuću. Ministarstvo će obezbijediti sav potreban građevinski materijal, a MFS EMMAUS je iskazao namjeru da volonteri, koji dolaze iz različitih država, grade stambeni objekt – ističe Ramić.

    Esad je iznenađen posjetom, njegova želja za uslovnim domom se ostvaruje.

    • Teško je sagraditi kuću baveći se poljoprivredom, a prirodno je da čovjek želi normalne uslove za svoju djecu. Nedavno smo dobili četvrto dijete, evo s njim je došla i nafaka. Želim da moja djeca ovdje odrastaju jer duša je htjela da se ovdje vratimo – kazao je Mehić.

    Izgradnja kuće počet će simbolično, u danima Srebrenice.

    • Dotad ćemo završiti proceduru odabira dobavljača i imati spreman materijal. Dolaskom volontera počet će i izgradnja što znači da će porodica Mehić zimu dočekati u novom domu. Raduje nas da smo dio ove lijepe priče jer još jedan krov nad glavom znači i još jednu sigurniju povratničku porodicu – zaključio je ministar Ramić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.
    • izvor: hayat.ba

  • Političke stranke u BiH primile iz budžeta svih nivoa oko 15,5 miliona KM

    Političke stranke u Bosni i Hercegovini su u 2020. godini primile iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH oko 15,5 miliona KM, pokazuju podaci iz godišnjih finansijskih izvještaja koje je objavila Centralna izborna komisija BiH.

    – To je nešto manje nego prethodnih godina, kada se strankama isplaćivalo preko 18 miliona KM, a razlog je taj što je FBiH u budžetu planirala upola manje novca nego ranijih godina. Sa kantonalnog nivoa izdvojeno je 1,1 milion KM manje dok je RS planirala veće izdvajanje za političke stranke u odnosu na prethodnu godine, ali cijeli iznos još nije isplaćen – navodi Transparency International BiH (TIBiH) u saopćenju za javnost.

    Kako se nadalje navodi, stranke u svojim izvještajima uglavnom prikazuju prihode iz budžeta i oni su u 2020. godini iznosili čak 72 posto ukupnih prihoda koji iznose 21,5 miliona KM.

    Sa druge strane stranke tvrde da imaju vrlo malo donacija privatnih kompanija i te donacije su za čak 50 posto manje nego 2016. godine, kada su iznosile oko 700.000 KM.

    – Kako je prethodnih godina veliki dio tih priloga dolazio iz zabranjenih izvora, odnosno firmi koje su imale sklopljene ugovore sa organima izvršne vlasti, veliki broj stranaka prestao je da uopšte prijavljuje donacije. Tako recimo SNSD-e već četiri godine u svojim izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća – navodi se u saopćenju.

    Iz TIBiH podsjećaju da su na kraju prošle godine stranke prikazale oko 357.000 KM priloga pravnih osoba, “a veliki dio njih je zabranjen Zakonom o finansiranju političkih stranaka, jer su firme koje su donirale političke stranke imale sklopljene ugovore s organima izvršne vlasti”.

    TIBiH je još ranije, nakon objavljivanja postizbornih izvještaja stranaka, podnio prijave CIK-u protiv 10 političkih partija zbog primanja 17 zabranjenih priloga, a sada su proslijeđene još tri prijave, dvije protiv SDA i jedna protiv HDZ-a BiH.

    – Firma Vlašić Gradnja iz Travnika koja je donirala SDA imala je više zaključenih ugovora tokom prošle godine s općinama Travnik i Novi Travnik dok je firma BH Bušenje iz Tuzle koja je, također, donirala SDA imala zaključene ugovore s Općinom Gračanica. Među donatorima HDZ-a sporna je donacija firme Arh concept d.o.o. koja je poslovala s Gradskom upravom Grada Mostara, Općinom Čitluk i više javnih ustanova – navodi se.

    U kontekstu koštanja izborne kampanje iz TIBiH navode kako su u godišnjim izvještajima, 15 najvećih stranaka u BiH, prikazale pet 5 miliona troškova izborne kampanje.

    Ovaj iznos daleko je manji od realnog, jer je TIBiH kroz monitoring utvrdio da su ove stranke potrošile najmanje 6,7 miliona na samo dva oblika oglašavanja (bilborde i oglašavanje u medijima) i predizborne skupove.

    Monitoringom koji je radio TIBiH, kako iz ove asocijacije navode, nisu pokriveni troškovi online oglašavanja za koje ne postoje relevantni izvori podataka, “tako da je jasno da je suma potrošena u izbornoj kampanji daleko veća od one koju su stranke navele u svojim godišnjim izvještajima”.

    Kada se radi o dugovanjima, prošle godine političke stranke su iskazale obaveze u iznosu od 9,1 milion KM, “a ovaj iznos je veći nego ranijih godina, jer brojne stranke prema pojedinim firmama već duži period iskazuju obaveze koje ne izmiruju”.

    – Dugovanja se nakon određenog perioda otpisuju i ovo predstavlja jedan od načina na koji se stranke finansiraju od strane privatnih kompanija zaobilazeći zakonske zabrane – ističu iz TIBiH.

    Istovremeno, preciziraju kako Socijalistička partija tako od 2014. godine kroz izvještaje prikazuje dug prema firmi 6. novembar iz Zvornika od oko 80.000 KM, a firma je u vlasništvu porodice njihovog poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH Jakova Galića, koji se u ranijim medijskim izvještajima pominjao i kao direktor ove firme.

    Radi se o preduzeću koje posluje s državom godinama i koje po zakonu ne može donirati političku stranku.

    – Po istoj matrici Nezavisni blok od 2018. godine duguje 50.000 firmi Divel d.o.o. iz Sarajeva na ime pozajmice, a u izvještaju se navodi da je dug trebao biti vraćen 2019. godine. Firma se bavi projektovanjem i cestogradnjom, a ranije je poslovala s općinama Ilidža i Centar Sarajevo, a dobijala je i milionske ugovore od Cesta FBiH i Autocesta FBiH – pojašnjava se u saopćenju.

    TIBiH zanimljivim smatra da se veći dio obaveza DNS-a odnosi na dugovanja firmi Porsche finance group, koja se prvi put pojavljuju u ovogodišnjem izvještaju s potraživanjem od oko 92.200 KM.

    Također, navodi kako Demokratska fronta duguje firmi Ascanius Media d.o.o. oko 579.000 KM, “a dug je nastao 1.1.2018. godine i u odnosu na prošlu godinu manji je za oko 115.000”.

    Iz TIBiH navode kako je SDA jedan od najvećih dužnika s dugom od 1,6 miliona koji se najvećim dijelom odnose na plate, poreze i doprinose, ali i dugove javnim preduzećima.

    Ova asocijacija podsjeća kako SDPBiH i dalje iskazuje obaveze prema firmi iz Zagreba Analytics Expert d.o.o. od oko 230.000 KM, “koja je ranije bila obuhvaćena istragom USKOK-a, jer se dovodi u vezu s finansijskim prevarama i pranjem novca”.

    – Oni su ta potraživanja otkupili od firme Promotiv d.o.o. iz Širokog Brijega, a nakon prijave TIBiH, Služba za reviziju Centralne izborne komisije BiH identifikovala je da se radi o spornim potraživanjima jer se ova firma bavi iznajmljivanjem dizalica – navodi se u saopćenju.

    TIBiH upozorava kako već godinama ukazuje na nedostatke Zakona o finansiranju političkih stranaka koji omogućava partijama da zaobilaze prijavljivanje svih prihoda i rashoda, što su pokazali i godišnji finansijski izvještaji.

    izvor: federalna.ba/Fena

  • Postoji li korporativno volontiranje u BiH?

    Postoji li korporativno volontiranje u BiH?

     

    Poznato je da u Bosni i Hercegovini postoje društveno odgovorne kompanije. Međutim, pitanje je postoje li kompanije koje sistemski omogućavaju svojim zaposlenicima volonterski angažman za dobrobit zajednice u toku radnog vremena? Upravo takva praksa predstavlja korporativno volontiranje. U Evropi i svijetu je vrlo priznata, kako od društva tako i od vlasti, kroz osiguravanje određenih beneficija tim kompanijama. Bosna i Hercegovina nema u potpunosti sistemski prepoznato korporativno volontiranje u zakonskim i podzakonskim aktima. U Članu 9. Zakona o volontiranju Republike Srpske prepoznato je korporativno volontiranje, dok u druge dvije administrativne jedinice ne postoji takva praksa. Međutim ne postoje ni prepreke za provođenje korporativnog volontiranja u BiH, pa tako imamo i pozitivne primjere među kompanijama koje u internim pravilnicima imaju sistemski uređeno korporativno volontiranje. Kakva je trenutna zakonska legislativa po ovom pitanju u BiH možete saznati u interaktivnoj infografici na linku www.volontiraj.ba/infografika. Na ovoj infografici moguće je pronaći i definiciju korporativnog volontiranja, primjere iz prakse, prednosti za kompanije, zaposlenike i društvo, te druge korisne informacije poput smjernica kako urediti korporativno volontiranje u svojoj kompaniji.

     

    Institut za razvoj mladih KULT u saradnji sa Udruženjem poslodavaca FBiH i uz finansijsku podršku Evropske unije od 2019. godine provodi projekat „Poboljšanje ljudskih prava u privrednom sektoru u BiH“ u okviru kojeg je razvijana i online platforma za sistemsku podršku korporativnom volontiranju www.volontiraj.ba. Na ovoj platformi kompanije iz BiH mogu pronaći aktivne projekte kojima je potrebna podrška korporativnih volontera i vrlo jednostavno pridružiti se tim projektima i na taj način doprinijeti zajednici. Korporativni volonteri, putem platforme, do sada su pružili podršku u 8 projekata i za to vrijeme investirali preko 80 sati svog rada.

     

    Pored konkretne pomoći i doprinosa društvu, prednosti korporativnog volontiranja za kompanije ogledaju se i u jačanju reputacije kompanije, izgradnje povjerenja između zajednice i kompanije, poticanje drugih kompanija za doprinos u rješavanju zajedničkih problema, ali i povećanje timskog rada i zadovoljstva zaposlenika.

     

    Institut za razvoj mladih KULT poziva sve zainteresirane privredne subjekte da se besplatno registruju na online platformi www.volontiraj.ba i tako se pridruže nekom od aktivnih projekata i pokažu solidarnost sada kada je najpotrebnija.

  • Očekuje se pojačana frekvencija saobraćaja

    Povodom Međunarodnog praznika rada i vjerskog praznika pravoslavnog Vaskrsa, zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na području FBIH do 03.05.2021 do 24 sata.

    U toku su radovi u tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica), zbog čega se saobraća naizmjenično-jednom trakom, uz regulaciju semaforima. U noćnim satima (23:00-04:30 sati) saobraćaj se na ovoj dionici obustavlja.

    Zbog radova u tunelu Čaklovići (Tuzla-Kalesija) saobraćaj se od 22 do 06 sati obustavlja i preusmjerava na alternativni pravac preko Dubrava. Tokom dana, putnička vozila iz smjera Tuzle saobraćaju kroz tunel, a iz smjera Kalesije obilaznicom oko tunela. Teretna vozila se i tokom dana usmjeravaju na put preko Dubrava.

    Saobraćaj je zbog radova i dalje obustavljen u tunelu Jasen (Prozor-Jablanica). Putnička i manja teretna vozila saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok se vozila preko 7,5 tona (sa izuzetkom autobusa) usmjeravaju na alternativne pravce: Mostar-Široki Brijeg-Posušje-Tomislavgrad-Kupres-Bugojno i Mostar-Sarajevo-Busovača-Novi Travnik-Bugojno.

    Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.

    Usporeno, zbog radova, saobraća se na putnim pravcima: Tarčin-Konjic (Donja Raštelica), Doboj-Tuzla (dionici Stjepan Polje-Orahovica), Kaonik-Busovača (na ulazu u Busovaču), Stolac-Hutovo (mjesto Cerovica), Posušje-Tomislavgrad (naselje Čitluk) i Banovići-Ribnica (na izlazu iz Banovića).

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

    izvor: BIHAMK