Category: BiH

  • RS: Za vakcinu se prijavilo oko 400 medijskih radnika

    RS: Za vakcinu se prijavilo oko 400 medijskih radnika

     

    Za vakcinaciju u Republici Srpskoj dosad se prijavilo više od 400 medijskih radnika, a prijave su otvorene i danas, potvrđeno je u Udruženju novinara RS, gdje su ocijenili da je interesovanje medijskih radnika za imunizaciju veliko.

    Naime, medijski radnici, prema planu vakcinacije Instituta za javno zdravstvo RS, spadaju u prioritetnu grupu građana za vakcinaciju, jer su, zbog prirode posla, često u kontaktu sa većim brojem osoba, zbog čega nerijetko rizikuju svoje zdravlje, ali i zdravlje svojih najbližih.

    Vakcinacija medijskih radnika, zajedno sa prosvjetarima, te policijskim službenicima, spada u treću fazu vakcinacije u u ovom bh. entitetu.

    Branimir Đuričić, predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske, kazao je da još očekuju da im budu dostavljeni spiskovi zainteresovanih za vakcinaciju iz dva medija iz Srpske.

    “Više od 40 medija, kako iz Republike Srpske, tako i medija iz FBiH koji imaju dopisnike u Republici Srpskoj, prijavilo se za vakcinaciju”, rekao je Đuričić za “Nezavisne”.

    Dodao je da imaju i jednu vrstu dopunskog spiska, kolega koji su zaposleni u medijskim kućama, ali, nažalost, trenutno ne spadaju u prioritetnu grupu.

    “To su montažeri, lektori, producenti i slično, ali i oni su se upisali na dopunski spisak, tako da, kasnije, kada budu mogli da se vakcinišu, već imamo spisak njihovih imena”, kazao je Đuričić.

    Istakao je da će mogućnost da se medijski radnici prijave biti otvorena i danas.

    U BiH su juče stigle nove doze vakcina protiv virusa korona, a riječ je o 43.000 doza fajzer vakcina iz Kovaks mehanizma i iz Mehanizma EU za zdravlje (EU4Health).

    Kako je ranije najavljeno u Ministarstvu civilnih poslova BiH, 32.760 doza fajzera stiglo je iz Kovaks mehanizma, a 10.530 doza istog proizvođača iz Mehanizma EU za zdravlje.

    Do kraja maja očekuje se isporuka 91.260 doza fajzer vakcine kroz oba mehanizma, kao i 81.600 doza astrazeneke kroz Kovaks mehanizam.

    Vakcine su nakon carinjenje na aerodromu Sarajevo upućene u Mostar i Banjaluku.

    Kada je riječ o isporukama iz EU, naredna je planirana 17. maja, a nakon toga očekuje se još jedna do kraja ovoga mjeseca.

    Vakcinacija građana juče je nastavljena i u sarajevskoj dvorani “Zetra”, gdje su na raspolaganju bile 5.282 doze vakcina protiv virusa korona.

    Kako su naveli nadležni, najviše vakcina juče u Sarajevu je bilo iz Kine proizvođača “Sinopharm” i “Sinovac” te su dodali da dodatno pogoduje dobra epidemiološka situacija u Kantonu Sarajevo.

    Arman Šarkić, član Kriznog štaba i portparol Doma zdravlja KS, kazao je da je u najavi i dolazak fajzer vakcina, koje će također biti na raspolaganju, međutim, na njih će se morati obratiti posebna pažnja zbog specifičnih uslova skladištenja.

    “O tome smo striktno vodili računa, a u ‘Zetri’ će se ispoštovati sva pravila koja su važna za fajzer vakcine. Svaka vakcina je dobra i u to smo se uvjerili kada je riječ o astrazeneki, nakon vakcinacije u prvom krugu u ‘Zetri’ nije bilo nikakvih nuspojava. Vakcinacija se radi po procjeni i anamnezi pacijenta. Takođe će biti aplicirane određene vrste vakcine”, kazao je Šarkić.

     

    izvor: nezavisne.com

  • Mine vrebaju u 118 općina u BiH

    Mine vrebaju u 118 općina u BiH

     

    Minska opasnost potvrđena je u 118 opština u BiH, a procijenjeno je postojanje 180.000 mina.

    Navedeno je to u Planu deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, čiji je autor Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

    Dodaje se da, prema izvršenim procjenama u januaru 2021. godine, sumnjiva opasna površina u BiH iznosi 956,36 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,86 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH.

    U ovom dokumentu dodaje se da je utvrđeno 189 minski sumnjivih površina (MSP) sa visokim nivoom rizika, 274 sa srednjim nivoom i 15 sa niskim nivoom rizika.

    “Prikupljen je podatak o 264.011 domaćinstava u ugroženim zajednicama. Od tog broja 32.109 domaćinstava je izloženo direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163, od čega 92.817 dječaka, 87.990 djevojčica, 328.842 muškarca i 335.514 žena”, navodi se u Planu deminiranja za ovu godinu.

    Dodaje se da su direktno ugrožena 132.803 stanovnika (14.611 dječaka, 13.772 djevojčice, 49.073 muškarca i 55.347 žena).

    Minska polja u BiH, kako se dodaje, karakteriše relativno mali broj mina. Ističe se da se vrlo često javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda.

    “Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu”, naglašava se u ovom planu.

    U tom dokumentu se dodaje da će, prilikom sprovođenja Plana deminiranja, BHMAC djelovati ka ostvarenju osnovne vizije, a to je BiH bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.

    Težište protivminskih akcija u BiH u 2021. godini će i dalje biti, napominje se, ugrožena zajednica i njene potrebe.

    “Smanjenje rizika od mina i njihovog društvenoekonomskog uticaja rješavaće se kroz integralni pristup protivminskim akcijama u svim nivoima ugroženih zajednica i kroz novi koncept formiranjem minski sumnjivih površina, s ciljem da se eliminiše rizik ili svede na prihvatljiv nivo”, navodi se u Planu deminiranja u BiH za 2021. godinu.

    Iz BHMAC-a su za “Nezavisne novine” rekli da pandemija utiče na smanjeno odvijanje protivminskih aktivnosti, što se odražava i na ukupnu realizaciju godišnjih i strateških planova.

    “Tokom prethodne godine urađeno je oko 50 odsto od planiranih zadataka deminiranja, ali su istovremeno, zbog povećanog odlaska ljudi u prirodu i kretanja u blizini sumnjivih područja, pojačane aktivnosti hitnog obilježavanja, gdje je postavljeno i obnovljeno oko 9.000 znakova koji upozoravaju na minsku opasnost”, kaže Svjetlana Luledžija iz Odnosa s javnošću u BHMAC-u.

    Kako dodaje, upravo zahvaljujući aktivnostima obilježavanja, kao i programu minske edukacije, broj nesreća je drastično smanjen u odnosu na prethodne godine, dok u zadnje dvije godine nije uopšte bilo civilnih žrtava.

    S druge strane, Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, tvrdi da ne zna da je u zadnjih 10 godina plan, kada je riječ o deminiranju, ispunjen iznad 60 odsto.

    “U BiH, osim državnih struktura, odnosno Oružanih snaga BiH i entitetskih civilnih zaštita te ovdašnjih predstavništava stranih nevladinih organizacija, niko više ne radi razminiranje. Domaće kompanije i nevladine organizacije su totalno uništene. Ostavljeno je oko 300 ljudi bez posla”, kaže Kolenda za “Nezavisne novine”.

    On tvrdi da nije tačan podatak da nam je preostalo još 180.000 mina na terenu te dodaje da ih ne može biti više od 75.000. Prema njegovim riječima, u posljednjem dostupnom zvaničnom izvještaju, onom iz 2019, navedeno je da ih je 79.000.

     

    izvor: nezavisne.com

  • Nakon sunčanog i toplog dana, večer donosi padavine

    Danas će u Bosni i Hercegovini veći dio dana preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U večernjim satima naoblačenje sa zapada koje će usloviti kišu i pljuskove. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11°C, na jugu zemlje do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 30°C.

  • Psiholog Berberović o snimku iz Jajca: Treba reagovati strogo da ne bi došlo do goreg scenarija

    Psiholog Berberović o snimku iz Jajca: Treba reagovati strogo da ne bi došlo do goreg scenarija

    Videosnimak iz Jajca na kojem se vidi da djevojčica tuče vršnjakinju dok ostala djeca gledaju i navijaju potresao je javnost zbog brutalnosti samog čina. Ponovo su pokrenuta pitanja o vrijednostima, društvu i vaspitanju danas, a jedini zaključak čini se da je – sunovrat.

    Sa docentom na Univerzitetu u Tuzli i ekspertom u radu s maloljetnima i mlađim punoljetnicima Džananom Berberovićem razgovarali smo o maloljetničkom nasilju, opasnostima koje ono nosi sa sobom i posljedicama koje se javljaju zbog preblagog odnosa prema ovakvoj vrsti nasilja.Na samom snimku moguće je vidjeti klasični primjer vršnjačkog nasilja u kojem više djece vrši fizičko i psihičko nasilje nad vršnjakinjom. Naime, dok jedna djevojčica udara žrtvu, čuju se sugestije ostalih počiniteljki nasilja kako objašnjavaju na koji način treba tući žrtvu – “šakama, nogama, pljunuti je”.

    Osim njih, bio je prisutan veliki broj druge djece koja nisu pomogla svojoj vršnjakinji, nego su gledali i snimali telefonom. Svi oni su saučesnici u izvršenju krivičnog djela, a psiholog Berberović naglašava i važnost kažnjavanja svih počinitelja kako bi se kasnije spriječila veća katastrofa.

    Stroga sankcija je obavezna

    “Vrlo je bitno da se svi počinioci i počiniteljke koji su bili prisutni tu na određen način sankcionišu, odnosno s njima je neophodan institucionalizovani tretman kako bi uvidjeli da se ovakva ponašanja ne mogu tolerisati”, kazao je on za Klix.ba.

    Dalje objašnjava kako je sam čin snimanja nasilja dokaz da su ostali učesnici također skloni nasilju, da ih to uzbuđuje te da ga podržavaju.

    “Ovakvi oblici brutalnog nasilja koje se snima su ne samo za društvenu osudu, već treba da budu znak da se u postupanju s maloljetnicima i ne može biti tako blag”, navodi on.

    Berberović je stručni saradnik psiholog u Kazneno-popravnom zavodu poluotvorenog tipa u Orašju, na odjeljenju za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora i vaspitno popravnog doma i više od 10 godina radi upravo sa delikventima. Ističe da postoje brojni problemi kada je u pitanju kazneni sistem maloljetnika i kažnjavanje vršnjačkog nasilja, ali s druge strane moli nadležne da ovaj slučaj shvate ozbiljno.

    “Apelujem na sve nadležne koji će se baviti konkretnim slučajem da se to uradi na strožiji način, s obzirom na to da se radi o monstruoznom činu djece, koja su potencijalno vrlo opasni članovi društva. S druge strane, moguće ih je na neki način resocijalizovati, ali samo onda ako se reaguje na vrijeme i ako im se ne dozvoli da nasilje dalje provode. Pitanje je samo da li su svi koji su učestvovali u tome bili i krivično odgovorni, odnosno da li su imali navršenih četrnaest godina. U tom slučaju, sve ih je potrebno sankcionisati strogim mjerama, zbog pružanja podrške nasilju i izazivanju nemira kod stanovništva, jer sigurno je da niko zdravog razuma ne može na ovo ostati ravnodušan”, rekao je on.

    U bh. zakonodavstvu su odgovorna djeca od navršene 14. godine i tada, kada je u pitanju institucionalni smještaj, mogu dobiti samo sankcije vaspitnog doma do dvije godine maksimalno ili vaspitno-popravnog doma do maksimalno četiri godine.

    Djevojčica koja je tukla vršnjakinju je navodno bila nešto mlađa od 14 godina zbog čega policija nema mogućnost reagovanja, no ovo je momenat kada Službe za socijalni rad treba da opravdaju svoje postojanje, a roditelji da počnu odgajati svoju djecu.

    “Roditelji djece na nasilje ne reaguju nikako ili su veoma pasivni, pa djeca smatraju da je nasilje prihvatljivo. U pozadini svega toga su psihički problemi, disfunkcionalne porodice, kao i medijska propaganda, u kojoj je nasilje svakodnevno, a govor mržnje vrlo otvoren”, kaže psiholog Berberović.

    Problemi u kažnjavanju maloljetnika

    Institucionalizovani tretman za maloljetnike je teško dostižan jer su zakoni koji tretiraju krivični proces maloljetnika prilično blagi prema počiniocima gubeći iz vida da maloljetnici mogu biti počinioci brutalnih krivičnih djela što predstavlja veliku opasnost za društvenu zajednicu ukoliko se ne reaguje na vrijeme.

    “Maloljetnici se po principu prvo kažnjavaju blaže, pa onda ako nastave sa činjenjem krivičnih djela, kažnjavaju ih strožije. Međutim, iz praktičnog iskustva mi je postalo jasno da blage sankcije djeluju samo u slučajevima gdje se ne radi o veoma teškim psihičkim poremećajima kod djece i maloljetnika, a da kod onih kod kojih se uoče teški psihički poremećaji (koji podrazumijevaju vrlo vjerovatan ishod i u poremećajima ličnosti u odrasloj dobi) treba reagovati strogo”, navodi.

    Poseban problem, ističe psiholog Berberović, predstavlja ženski maloljetnički kriminal.

    “Kao što su generalno ženske osobe u našoj zemlji zapostavljene kada je u pitanju kaznena politika. Postoje samo dva ženska zatvora, jedan u Republici Srpskoj, a jedan u Federaciji BiH, od kojih su oba smještena zajedno sa zatvorom gdje kazne izdržavaju muškarci. Dakle, pitanje se za žene generalno ne rješava, a takav je slučaj i s djevojčicama. Mi u cijeloj zemlji nemamo ni jednu ustanovu za maloljetnice ili mlađe punoljetnice, već se dešava da kroz kazneni sistem prolaze obično s blažim sankcijama, sudski procesi su relativno spori, u međuvremenu maloljetnice navrše punoljetstvo i bivaju osuđene kao punoljetne zatvorenice”, rekao je on.

    Kaže da ni maloljetni muškarci ne prolaze mnogo gore od djevojčica u tom kaznenom sistemu samo što su mnogo skloniji nasilju pa su samim tim njihova djela i vidljivija.

    klix.ba

  • Na Manjači službeno najavlјeno održavanje bilateralne vježbe “Brzi odgovor 21”

    Na Manjači službeno najavlјeno održavanje bilateralne vježbe “Brzi odgovor 21”

    Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH (OSBiH) generalpukovnik Senad Mašović, komandant Operativne komande OS BiH generalmajor Radovan Ilić i šef ODC-a Ambasade SAD u BiH major Taib Grozdanić danas su u Centru za borbenu obuku OSBiH na Manjači kod Banjaluke službeno predstavili bilateralnu vježbu OSBiH i OS Sjedinjenih Američkih Država “Brzi odgovor 21/Immediate Response 21”.

    Događaju je prisustvovao i komandant Komande za obuku i doktrinu OS BiH brigadir Slaven Blavicki, kao direktor vježbe “Brzi odgovor 21“.

    Vježba, u kojoj će učestvovati oko 500 pripadnika OSBiH i oko 700 američkih vojnika, biće održana na vojnim poligonima OSBiH Manjača i Glamoč te kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle od 17. maja do 2. juna.

    Predsjedništvo BiH ovu je vježbu odobrilo u februaru 2020. godine.

    “U eri u kojoj dominiraju različite vrste sigurnosnih prijetnji zajedničko djelovanje od krucijalne je važnosti, kao i šira multinacionalna koordinacija radi efikasnog odgovora na te prijetnje”, rekao je ministar Sifet Podžić.

    Istakao je da, učešćem u ovoj vježbi, OSBiH pokazuju spremnost za zajedničko djelovanje sa OS SAD-a i partnerskih zemalјa, “ali daju i dodatni motiv za naše OS, da uče od najbolјih i nastave s procesom dalјnje profesionalizacije i modernizacije”.

    “Opredijelјenost naših prijatelјa iz SAD-a da budu snažan oslonac OS BiH i ovaj se put dokazuje i meni je posebno drago zbog toga”, poručio je Podžić.

    Vježba “Brzi odgovor 21”, dio je velike multinacionalne vježbe “Branilac Evrope 21” (Defender Europe 21) koju Komanda Oružanih snaga SAD-a za Evropu i Afriku provodi povezujući četiri različite vojne vježbe na evropskom tlu.

    Radi se o ukupno oko 28.000 učesnika u četiri povezane vježbe, koje će biti održane na 31 vojnom poligonu u 12 država, s učešćem oružanih snaga iz ukupno 27 zemalјa.

    Načelnik ZŠ OS BiH generalpukovnik Senad Mašović je istakao da je ove godine to glavni događaj iz domena obuke OSBiH, na kojom bi se još jednom pokazale sposobnosti Batalјonske borbene grupe lake pješadije (INF-L-BNG) Oružanih snaga BiH, koja je deklarisana da u budućnosti bude interoperabilna sa snagama partnerskih zemalјa NATO-a.

    Generalmajor Radovan Ilić zaklјučio je da će učešće OS BiH u ovoj vježbi, zasigurno, ojačati nivo operativnih sposobnosti i profesionalizma OSBiH.

    Šef ODC-a Ambasade SAD u BiH major Taib Grozdanić podsjetio je da je ovo najveća vježba Oružanih snaga BiH u novijoj istoriji, istakavši da “kada imate dobre partnere uz sebe, sve je lakše”.

    Posebna pažnja na vježbi će se posvetiti poštivanju epidemioloških mjera zaštite od pandemije KOVID-19.

    BHRT1

  • SIPA uhapsila devet osoba u Sarajevu, osumnjičeni da su drogu iz Nizozemske prebacivali u BiH

    Policijski službenici SIPA-e danas su na području Kantona Sarajevo realizovali operativnu akciju kodnog naziva Blog i tom prilikom uhapsili devet osoba zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo “Organizovani kriminal”, u vezi sa krivičnim djelom “Neovlašteni promet opojnim drogama”.

    Prilikom realizacije operativne akcije, policijski službenici SIPA-e izvršili su pretrese na devet lokacija na području Kantona Sarajevo i tom prilikom otkrili i privremeno oduzeli predmete koi će poslužiti kao dokaz u daljem krivičnom postupku.

    Naime, postoje osnovi sumnje da su uhapšene osobe od maja 2020. godine, vršila nabavku opojnih droga kokain, heroin i amfetamin u Kraljevini Nizozemskoj nakon čega su iste transportovali u Bosnu i Hercegovinu, gdje je dalje vršena njena preprodaja.

    Tokom višemjesečne istrage i izvršenih vještačenja privremeno oduzetih opojnih droga u okviru ove operativne akcije, policijski službenici SIPA-e su otkrili i privremeno oduzeli 1.104,79 grama opojne droge kokain, 7.470,02 grama opojne droge heroin i osam litara amfetaminskog ulja koje se koristi kao osnovna baza za proizvodnju opojne droge speed.

    Osumnjičene osobe su privedene u prostorije SIPA-e i nad njima se vrši kriminalistička obrada, nakon čega će u zakonskom roku biti predata u dalju nadležnost Tužilaštvu BiH.

    Aktivnosti su provedene po naredba Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, u saradnji sa policijskim službenicima Federalne uprave policije i MUP-a Zeničko-dobojskog kantona. Navedenim policijskim agencijama i organima zahvaljujemo se na pruženoj pomoći i saradnji prilikom realizacije ove operativne akcije.

    klix.ba

  • U FBiH 64 osobe pozivitne na koronavirus, preminule 22

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljeno je 1.025 uzoraka, od kojih je 64 pozitivno na SARS-CoV-2.

    Novi slučajevi registrirani su u Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

    Do sada su ukupno testirana 643.882 uzorka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 131.978 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 117.786 pacijenata. U protekla 24 sata, oporavljena su 403 pacijenta.

    U istom periodu, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 22 smrtna ishoda.

    S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 5.056, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

    Napominju da podaci nisu kompletirani zbog nepotpunog izvještavanja privatnih laboratorija.

    fena.ba

  • Osigurana sredstva za isplatu invalidnina, nalozi za isplatu upućeni bankama

    Federalno ministarstvo finansija je osiguralo sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih branitelja te nositelje ratnih priznanja za april 2021. godine, u ukupnom iznosu od 26.711.964,31 KM.

    Također, osigurana su sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata za april 2021. godine u ukupnom iznosu od 13.196.762,35 KM.

    Nalozi za isplatu invalidnina ovim kategorijama upućeni su prema bankama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

    bhrt.ba

  • U BiH ove sedmice stiže više od 100.000 doza vakcina, danas prve isporuke

    U BiH ove sedmice stiže više od 100.000 doza vakcina, danas prve isporuke

     

    U Bosnu i Hercegovinu bi u naredna tri dana trebalo da stigne više od 100.000 doza vakcina protiv virusa korona, objavljeno je na “Tviter” nalogu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

    Iz Ministarstva civilnih poslova je najavljeno da bi u BiH danas trebalo da stigne 43.790 doza “fajzerove” vakcine, od čega 32.760 doza iz “Kovaks” mehanizma i 10.530 doza iz “mehanizma EU za zdravlje” (EU4Health).

    Danas će u BiH stići i 500 doza “Astra Zeneka” vakcina za zaposlene u UN, koje će uvesti Ministarstvo civilnih poslova BiH.

    Iz mehanizma “Kovaks” u utorak se očekuje isporuka 35.100 doza, a u srijedu 32.760 doza vakcina.

    Kako je navedeno na “Tviteru” Ministarstva civilnih poslova, do kraja maja se očekuje i isporuka 81.600 doza “Astra Zeneke” putem “Kovaks” programa.

    izvor: bhrt.ba

  • Hitan sastanak u Briselu o Zapadnom Balkanu, novi non paper u fokusu javnosti

    Hitan sastanak u Briselu o Zapadnom Balkanu, novi non paper u fokusu javnosti

    Ministri vanjskih poslova država članica Evropske unije održat će danas hitan sastanak u Briselu na kojem će biti raspravljano o Zapadnom Balkanu. Jedna od tema biće proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji, uz neizbježnu temu non-pejpera. Možemo li očekivati veću zainteresovanost Evropske unije u praksi, a ne samo na papiru?

    U moru non-pejpera koji su doživjeli svoju premijeru, stiže jedan i iz Evropske unije pod naslovom “Pojačano angažovanje EU na Zapadnom Balkanu”. Umjesto podjela, u fokusu je zajednička saradnja. I to članica EU koje trebaju da se zalažu za brže reforme, vladavinu prava, održiv ekonomski oporavak, a sve u cilju evropskog puta zemalja Zapadnog Balkana, samim tim i BiH. U naredna dva dana u EU se očekuju konkretni razgovori o ovoj temi.

    Kad se pominju drugi akteri, najčešće se misli na utjecaj Rusije, Kine ili Turske na ovom području. Upravo evropski non-pejper ističe značaj rješenja bilateralnih sporova, uz snažno prisustvo EU. Za BiH je najvažnije, ističu, napredak o pitanju 14 prioriteta iz mišljenja EU Komisije kako bi se zemlja pomjerila od Dejtona do Brisela. Sa tim su složni i predstavnici Rusije, koji zagovaraju ukidanje OHR-a, ali podržavaju evropske integracije BiH.

    Šta je bitno za BiH očigledno znaju sve diplomate, osim domaćih vlasti. I evropski non-pejper za neke je stvar rješenja za BiH na EU putu, za druge neprihvatljiva ideja.

    Raniji non-pepperi bili su ohrabrenje za radikalnije izjave naših zvaničnika. Iz Njemačke stiže još jedna poruka stranke zelenih, da su protiv mijenjanja granica. Ipak, pitanje je koliko je EU voljna biti posrednik u političkim dogovorima bh. vlasti. Poznavaoci prilika kažu: na Njemačku možemo računati, dok je podrška ostalih zemalja upitna, pa tako i na današnjem sastanku.

    Iako je u posljednjem dokumentu naglašeno da BiH mora ostati u centru pažnje EU, da je članstvo u EU prioritet i težnja, čekamo poruke sa današnjeg sastanka. Njihovi jedinstveni stavovi možda su jedini putokaz domaćim političarima.

     

    izvor: bhrt.ba