Category: BiH

  • Bliži se sezona godišnjih odmora – Gdje i kako bh. državljani mogu putovati?

    Državljanima Bosne i Hercegovine za većinu država još je potreban negativan PCR test ili potvrda o vakcinaciji. Dok se bliži sezona godišnjih odbora, provjerili smo gdje sve građani BiH mogu putovati i šta očekuju turističke agencije od nove sezone.

    Ljetovanje i ljepše vrijeme su pred nama. Upitali smo građane planiraju li ovo ljeto putovati van granica Bosne i Hercegovine.

    “Ne znam još, vidjet ću, nisam siguran kakva će biti situacija, ne znam stvarno, ali u svakom slučaju planiram; Planiram, ako me ova vakcina ne dokrajči; S obzirom da sam vakcinisan, planiram da idem da obilazim prijatelje i da slavim njihove rođendane”, samo su neki od odgovora.

    Prema podatcima turističkih agencija i dalje su za ljetovanje najtraženije Turska te Hrvatska koja ima izuzetke od PCR testa. Za sada naši državljani mogu bez PCR testa u Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju te Sjedinjene Američke Države. Sa PCR testom dostupni su Egipat, Irska, Jordan i Turska.

    “Ono što se najviše traži je, standardno, Turska. Ono što mi preferiramo, to je Egejska obala, malo novije tržište na turskoj rivijeri, i zaista, obzirom da imamo direktne letove i za Antaliju, ljudi su stvarno požurili da na vrijeme rezervišu… Kako se mjere popuštaju, tako se otvaraju nove destinacije. Mi smo upravo završili jednu atraktivnu rutu u Kirgistan”, ističe Adnan Kaljanac, direktor turističke agencije.

    S obzirom na to da se uvjeti za ulazak u države svijeta mijenjaju iz tjedna u tjedan, shodno epidemiološkoj siuaciji u toj zemlji, ali i u Bosni i Hercegovini. Preporuka za naše državljane ukoliko ćete putovati izvan granica Bosne i Hercegovine, jeste da odete na stranicu Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    Na desnoj strani se nalazi link gdje možete pronaći sve informacije poput neophodnih testova, izolacije i popratne dokumentacije za zemlje u koje želite putovati. Ukoliko i dalje ne budete sigurni kako preći granicu, na istoj stranici nalazi se telefonski broj te e-mail adresa koji su dostupni za sve građane Bosne i Hercegovine.

    BHRT

  • Američke kopnene snage stigle u BiH: Grupa od oko 200 vojnika sletila na sarajevski aerodrom

    Američke kopnene snage stigle u BiH: Grupa od oko 200 vojnika sletila na sarajevski aerodrom

    Oko 200 pripadnika američkih vojnih snaga stiglo je večeras u Sarajevo. Ovo je prvi dio vojnika čiji dolazak u BiH se očekuje, a oni su večeras sletili na sarajevski aerodrom.

    Kako je naš portal pisao ranije danas, dolazak dijela američkih vojnika odgođen je za sutra zbog tehničkih problema.

    Oni će svi zajedno učestvovati na predstojećoj bilateralnoj vojnoj vježbi koja će se održati na Manjači.

    Podsjećamo, bilateralna vojna vježba Oružanih snaga BiH u kooperaciji sa američkom vojskom počinje 17. maja. Naziv ove vojne vježbe je “Brzi odgovor 21”.

    Bilateralna vježba “Brzi odgovor 21” bit će održana u sklopu multilateralne vježbe “Branilac Evrope 21” (“Defender Europe 21”), a u organizaciji američke Komande kopnenih snaga za Evropu i Afriku (USAEUR-AF), koja se odvija na 30 lokacija u Evropi.

    OSLOBOĐENJE

  • Iz Saudijske Arabije vratili se u domovinu: Najljepši su Bajrami u Bosni

    Iz Saudijske Arabije vratili se u domovinu: Najljepši su Bajrami u Bosni

    Mladi bračni par Zalihić, efendija Ensar i njegova supruga Azra, nakon nekoliko godina života u Saudijskoj Arabiji, prošle godine u septembru vratili su se u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Ensarov rodni grad Konjic.

    On je u Saudijskoj Arabiji proveo sedam godina, gdje je na Univerzitetu „Qassim“ uspješno završio Fakultet islamskih nauka, a nakon povratka u domovinu, dobio je posao imama u Gradskoj džamiji u Konjicu.

    Nova sredina

    – Završio sam Karađoz-begovu medresu u Mostaru i nakon toga ukazala se prilika da studiram na arapskom jeziku u Saudijskoj Arabiji. S obzirom na to da je procedura u vezi s dobivanjem potrebnih papira i vize trajala duže, u međuvremenu sam upisao Fakultet političkih nauka u Sarajevu, završio dvije godine studija i onda sam se 2013. godine preselio u grad Kasim u Saudijskoj Arabiji, gdje sam završio Fakultet islamskih nauka. Sada radim kao imam u Gradskoj džamiji u rodnom gradu – kaže nam ef. Ensar.

    Njegova supruga Azra je iz Živinica, a u Sarajevu, gdje su se i upoznali, završila je Fakultet islamskih nauka. Nakon sklapanja braka, zajednički život su nastavili u Saudijskoj Arabiji, gdje je Azra provela pet godina.

    • Supružnici Zalihić s djecom u Meki: Hadž obavili nekoliko puta

      Supružnici Zalihić s djecom u Meki: Hadž obavili nekoliko puta

      FOTO: ARHIV


    – U početku mi je bilo teško da se naviknem na novi mentalitet ljudi, običaje, klimu, ali vremenom smo se uspjeli prilagoditi novoj sredini, tako da je kasnije bilo puno lakše i ljepše, posebno kada smo dobili djecu – ističe Azra.

    Ostala sjećanja

    Za ovaj mladi bračni par posebno su ostali u sjećanju Kurban-bajrami, jer su oboje uspjeli nekoliko puta obaviti hadž i umru, čak u nekoliko navrata i s djecom.

    – Osam puta sam obavio hadž, a supruga četiri puta. Hvala Allahu pa nam je dao tu mogućnost da obavimo petu islamsku dužnost. Teško je riječima opisati te osjećaje. I pored umora koji osjećate, ispunjeni ste najljepšim osjećanjima – kazao je ef. Ensar.

    Sretni su što ponovo mogu dočekivati Bajrame u Bosni, sa svojim roditeljima, rodbinom i prijateljima, jer im je to najviše nedostajalo u Saudijskoj Arabiji.

    Saudijski običaji

    Azra naglašava da su Bajrami za njih u Saudijskoj Arabiji bili drugačiji i po tome što i žene mogu ići da klanjaju bajram-namaz.

    – Kod nas, u Bosni, bajram-namaz klanjaju samo muškarci, dok žene ostaju kod kuće. No, saudijski običaji su drugačiji, jer je omogućeno i ženama da, zajedno sa svojim muževima i djecom, klanjaju bajram-namaz u dijelu koji je predviđen za žene. Tako da se prva radost Bajrama dijeli odmah u džamiji, a kasnije se nastavlja kod kuće u krugu porodice i prijatelja – ističe Azra.

  • Lajčak: Samo ujedinjena, jedinstvena i suverena BiH ima evropsku perspektivu

    Lajčak: Samo ujedinjena, jedinstvena i suverena BiH ima evropsku perspektivu

    Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak izjavio je u Atini da samo jedinstvena, ujedinjena i suverena Bosna i Hercegovina ima evropsku perspektivu.

    “Moja poruka bila je da jedinstvena, ujedinjena i suverena Bosna i Hercegovina ima evropsku perspektivu. Zemlja bi trebalo da iskoristiti priliku za napredak u narednim mjesecima”, napisao je Lajčak na svom Tviter profilu poslije sastanka sa predsjedavajućim Predsedništva BiH Miloradom Dodikom.

    Dodik i Lajčak, koji je bio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini od jula 2007. do marta 2009. godine, sastali su se danas u Atini na Delfi forumu.

    Glavne teme ovog sastanka bile su politička i ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini, kao i njen evropski put i izazovi na tom putu.

    BHRT

  • Mezarje Kovači: Učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća obilježen Dan šehida FOTO

    Mezarje Kovači: Učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća obilježen Dan šehida FOTO

    Prisutni su bili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović.

    Cvijeće na mezarje su položili i mnogobrojni predstavnici boračkih udruženja. Ovom prilikom posjećen je i mezar prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

  • Sedam godina od poplava u BiH: Oni su našli svoj novi dom

    Prije sedam godina nekoliko dana obilnih padavina promijenilo je živote stotina hiljada ljudi širom Bosne i Hercegovine.

    U vremenu pandemije i novih izazova za zemlju i cijeli svijet, godišnjica poplava prolazi nezapaženo, a poruke važnosti rada na oporavku i obnovi ekonomije i zajednice izvučene iz tog perioda, danas su važnije nego ikada.

    Vraćanje priče na početak, ka ljudima čiji su domovi uništeni ili značajno ugroženi u poplavama i klizištima 2014. godine, vodi i u Novo Selo kod Bosanskog Šamca, jedno od mjesta koja su stradala.

    Tamo je danas Milica Vočkić, koja živi u novoj kući izgrađenoj kroz Program za oporavak od poplava, finansiran novcem Evropske unije.

    – U poplavama mi je kuća poplavljena i uništena. Sjećam se tog užasa. Dijete mi je bolesno, otišla sam kod komšije. Sve stvari su mi uništene. Dva i po mjeseca sam bila praktično u dvorištu. Do utičnica mi je bila voda u kući. Danas se u njoj ne može živjeti. Stariji sin je počeo raditi. Zahvaljujući Evropskoj uniji sam dobila kuću i plastenik. Danas u plasteniku imam krompir, luk, paprike, paradajz, krastavce, mahune, mrkvu, peršun, sve što moraš imati i tako da se borim. Ljudima koji su ugroženi treba pomoći, važno je osigurati osnovne stvari, koliko se može, da život nastavi – poručuje Milica.

    Druga priča dolazi iz Žepča. Ana, njen sin Ivan i kćerka Valentina živjeli su u opasnosti skoro pet godina.

    Njihov dom bio je ispresijecan dubokim pukotinama prouzrokovanim klizištem koje se 2014. godine pokrenulo u neposrednoj blizini.

    – Navečer me najviše strah. Legnem i uvijek nešto pucketa. Kuća se miče – prepričava Ana.

    Prošle godine Ana i njena djeca su preselili u novu kuću. U okviru programa Evropske unije za oporavak od poplava, koji je proveo UNDP u saradnji s entitetskim vladama i partnerskim organizacijama i lokalnim vlastima, stambeno je zbrinuto više od 16.000 osoba.

    – Nisam vjerovala da će mi napraviti novi dom sve dok nisam vidjela da je izgrađen do kraja. Neka je napravljen, a sad ćemo je polako opremati. Bit će bolje. I sigurnije – govori Ana.

    Modriča je također bila jedna od lokalnih zajednica koja su pretrpjela teške štete u vremenu poplava.

    Mještanin Đorđe je godinama nakon poplava živio u staroj kući na klizištu. Uprkos opasnosti, on je morao živjeti tu pet godina, jer nije mogao priuštiti preseljenje.

    – Čim bi prva kiša pala, ja bih morao cijelu noć dežurati, jer nikad ne znaš kad će krenuti klizište – opisuje Đorđe taj period.

    On i njegova supruga Dušanka više ne strahuju od kiše. Useljenjem u svoj novi dom ovaj bračni par iz Modriče dobio je prijeko potrebnu sigurnost.

    – Super nam je – kaže Dušanka dok sjedi na kauču u novom dnevnom boravku. Dnevni boravak je povezan s kuhinjom, a u kući je još i spavaća soba, kupaonica i hodnik.

    – Bilo nam je malo neobično, kao da smo došli u drugi svijet – govori Đorđe o prvim danima života na novoj lokaciji, dvadesetak kilometara od stare kuće, gdje sada na sigurnom može mirno spavati.

    U Bijeljini, Zdravko i njegova šestočlana porodica su također svoj novi dom pronašli kroz Program za oporavak od poplava. Prisjeća se teških majskih dana 2014. godine.

    – Sve se desilo za pola sata. Voda je probila kanal i krenula prema nama – govori on.

    Pored ogromne štete na stambenom objektu, voda je usmrtila i svu perad koju je držao, kao i zasade ječma.

    – Do struka sam vodu gazio. To je strahota bila, tolika je sila naišla – govori Zdravko.

    Uprkos teškim izazovima i svemu što su preživjeli, danas, sedam godina kasnije, naši sagovornici imaju i sretni završetak priče. Oni su među ljudima koji su zahvaljujući programima podrške Evropske unije i UNDP-a konačno našli sigurnu adresu za planiranje bolje i mirnije budućnosti.

    No, pokazatelji i dalje upozoravaju: nasipe je potrebno održavati, klizišta osigurati i uložiti dodatne napore kako neke nove kiše ne bi ponovile katastrofu iz 2014. godine.

  • DEMOGRAFSKI KOLAPS: Federacija u prva dva mjeseca 2021. imala prirodni priraštaj -1.509

    Piše: Dragan Bradvica
    dragan@dnevni-list.ba

    Bosni i Hercegovini nasušno su potrebne mjere za demografski oporavak, zaustavljanje vala iseljavanja te pozitivni prirodni priraštaj. Nasušno su potrebne dobre vijesti, optimizam i jasna populacijska politika bez koje nema pomaka negativnih trendova.
    Nažalost, od toga nema ništa, pa čak niti najava kako bi se nešto slično moglo dogoditi u skoroj budućnosti. Kada znamo da živimo u državu u kojoj su jedina konstanta ekonomska i pravna nesigurnost, korupcija i klijentelizamonda je jasno kojim smjerom ići sljedećih nekoliko godina.
    A tome u prilog idu u posljednji podaci Federalnog zavoda za zapošljavanja vezanih za prirodni priraštaj za prva dva mjeseca ove godine koje je ponovno poražavajući i iznosi -1.509. Nema nikakve sumnje da ćemo i ove godine svaki mjesec samo bilježiti nove minuse, a da će domaće vlasti sve to pokušati gurati pod tepih, a isticati dnevnopolitičke peripetije.

    Katastrofalni pokazatelji

    U Federaciji je u siječnju bilo 898 rođenih, 1.663 umrlih i priraštaj je bio -765, a u veljači bilježimo 1.230 rođenih, 1.974 umrlih, priraštaj -744. Ovo je samo nastavak vrlo negativnih trendova koje smo bilježili tijekom 2020. godine kada je priraštaj bio -8.298.
    Nadalje, niti jednog mjeseca nismo imali prirodni priraštaj manji od -100 (najbolje stanje bilo je tijekom srpnja kada bilježimo kada smo imali 1.574 rođenih, 1.752 umrlih i priraštaj -178. Uvjerljivo najgore stanje u jako lošoj godini bilo je u studenom (rođenih 1.268, umrlih 3.221, PP -1.953) i prosincu (rođenih 1.493, umrlih 3.430, PP -1.937). Tijekom ostalih mjeseci prošle godine priraštaj se kretao između -304 i -638.
    Ništa bolja situacija nije niti u Republici Srpskoj. U prošloj godini u tom entitetu bilo je rođeno 8.494, dok je preminulo 16.589 osoba, pa se bilježi negativan prirodni priraštaj od 8.095. Sabirući negativne priraštaje u ova dva entiteta dolazi se do zaključka da je u BiH u 2020. godini negativan prirodni priraštaj bio 16.393.
    Ne treba ispustiti iz vida kako ovakve brojke nisu ništa bolje bile niti godinama prije. Tako od 2008. konstantno bilježimo minuse prirodnog priraštaja. Usporedbe radi, u BiH je 1996. prirodni priraštaj iznosio je 21.442 a 2020. bio -16.393.

    Vlast i dalje šuti

     
    Uz ove podatke, treba imati u vidu i masovno iseljavanje iz BiH koje se događalo pet, šest godina prije izbijanja pandemijekoronavirusa. Nesporno je kako je pandemija malo zaustavila te trendove ali isto tako je jasno kako će se oni nastaviti čim se situacija u svijetu stabilizira.
    Tako gubimo mlade i obrazovanje ljude, ljude koji svoje obitelji odlučuju zasnovati u nekoj zapadnoeuropskoj državi, a ne u BiH. Na taj način gubimo mladost, gubimo stručnost i gubimo reproduktivni kapacitet. I dok se u javnom i znanstvenom diskursu itekako upozorava na sve ovo čini se da one koji donose odluke sve to malo ili nikako ne zanima. Rješenja za ove probleme bila su potrebna jučer, a ne danas ali njih očito neće biti niti sutra. U međuvremenu ćemo nastaviti izumirati, polako postajati zemlja staraca bez stručne radne snage i bez ikakve perspektive u budućnosti.
    Dnevni.ba
  • Američki vojnici danas stižu u Sarajevo

    Na sarajevskom aerodromu danas će biti organizovan doček američkih vojnika koji će učestvovati u bilateralnoj vježbi “Brzi odgovor”, najavljeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

    Američke vojnike dočekat će ministar odbrane BiH Sifet Podžić, ambasador SAD u BiH Erik Nelson, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH brigadni general Ivica Jerkić i komandant Štaba NATO-a u Sarajevu američki brigadni general Erik Folkestad.

    Očekivani termin slijetanja aviona sa američkim vojnicima je u 15:30 sati. U 15:50 sati planirane su izjave Podžića i Nelsona, a u 16 sati obraćanje vojnicima.

    U saopćenju se dodaje da nisu planirana pitanja novinara, kao i da zainteresovani predstavnici medija treba da dođu na tehnički prolaz aerodroma najkasnije do 13:30 sati.

  • Praznično i u Banja Luci: Stanivuković  na Bajram posjetio nekoliko banjalučkih porodica

    Praznično i u Banja Luci: Stanivuković na Bajram posjetio nekoliko banjalučkih porodica

     

    Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković čestitao je muslimanima u ovom gradu ramazanski Bajram i podijelio iskustva susreta s muslimanskim porodicama.

    • Baklava, bajram-banka i proslava Ramazanskog bajrama…

    Uživao sam danas u druženju i razgovoru sa nekoliko banjalučkih porodica koje danas obilježavaju Ramazanski bajram. Hvala domaćinima na gostoprimstvu, na tome što su nas upoznali sa prelijepim običajima, ali i na tome što smo zajedno poslali snažnu poruku da je Banja Luka siguran grad, grad u kome možemo da živimo zajedno. Neizostavan dio bajramske trpeze bila je i baklava. Ovaj praznik predstavlja posebnu radost za najmlađe, a tim povodom sam podijelio i bajram-banku, kojoj se najmlađi posebno raduju. Ovo je samo početak jedne lijepe i duge tradicije, ali i njegovanja prijateljskih odnosa, napisao je Draško Stanivuković na svom Facebook profilu.

    • izvor: hayat.ba
  • Performans o Husinskoj buni na KRASS festivalu u Hamburgu

    Performans o Husinskoj buni na KRASS festivalu u Hamburgu

     

    Muzej istočne Bosne Tuzla je 2020. godine povodom obilježavanja 100 godina Husinske bune realizovao je projekt “Husinski rudar: Moja prošlost je vasa budućnost” autora Branka Šimića, koji će u okviru performansa biti prikazan na KRASS kultur crash festivalu u Hamburgu koji se održava od 13. do 22. maja.
    Nakon uspješnog izvođenja od 21. do 28. decembra u Kući plamena mira u Tuzli, planirana su izvođenja širom Bosne i Hercegovine. Međutim, pandemija je onemogućila gostovanja u BiH u prvoj polovini 2021. godine.
    izvor: Fena