Category: BiH

  • Ususret sezoni godišnjih odmora: Covid pravila za ulazak u zemlje u kojima ljetuju građani BiH

    Ususret sezoni godišnjih odmora: Covid pravila za ulazak u zemlje u kojima ljetuju građani BiH

    Bliže se ljeto i sezona godišnjih odmora, kada mnogi putuju na more. Građanima naše zemlje najprivlačnije destinacije za ljetovanje su priobalno područje Hrvatske, Crne Gore, Albanije, ali i Turske i Grčke.

    Cijene aranžmana su uglavnom iste kao i prethodnih godina, osim što drugu godinu zaredom, za odlazak na većinu destinacija izvan granica naše države morate izdvojiti dodatna sredstva za PCR ili brze antigenske testove.

    Pristupačne cijene, ali i prelazak granice bez pasoša, samo uz ličnu kartu, primamljivi su Bosancima i Hercegovcima da svoje ljetovanje provedu na obalama Crne Gore.

    Državljani Bosne i Hercegovine i stranci s odobrenim stalnim ili privremenim boravkom u BiH, kao i stranci koji su boravili u BiH u periodu od najmanje 15 dana prije ulaska u Crnu Goru ne moraju imati PCR test na ulazu u Crnu Goru. Također, za građane naše zemlje dozvoljen je i tranzit kroz Crnu Goru, bez ikakvih testova na koronavirus.

    Mnogi građani naše zemlje tradicionalno ljetuju na hrvatskom primorju. Ukoliko želite uživati u čarima Jadrana, ulazak u susjednu Hrvatsku bit će dozvoljen uz negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2 koji nije stariji od 48 sati.

    Također, ukoliko ste radili brzi antigenski test, a želite boraviti duže od deset dana kod naših zapadnih susjeda, morat ćete ponovo provesti testiranje do desetog dana od datuma izdavanja tog testa.

    Hrvatsko primorje (Foto: G. Š./Klix.ba)
    Hrvatsko primorje (Foto: G. Š./Klix.ba)

    Osobe koje su primile vakcinu potrebno je da predoče potvrde o vakcinisanju ako su drugu dozu primili prije više od 14 dana.

    Neizostavna destinacija u ponudama turističkih agencija ranije je bila i Grčka. Zbog pandemije dugo vremena ulazak ni boravak u Grčkoj radi turizma do sada nije bio dozvoljen građanima BiH. Međutim, od 31. maja ulazak u Grčku za građane naše zemlje bit će dozvoljen, ali uz određene uslove.

    Uslovi za ulazak u Republiku Grčku su: popunjen PLF (travel.gov.gr), negativan PCR test ne stariji od 72 sata, ili potvrda o primljene dvije doze vakcine (više od 14 dana mora proći od 2. doze vakcine), ili dokaz da ste prebolovali Covid prije više od dva, a manje od devet mjeseci (to dokazujete pozitivnim PCR ili antigenskim testom od dana kada Vam je dijagnostigikovan Kovid)

    No, nedavno je Evropska unija donijela odluku o tome da će svi turisti koji budu potpuno vakcinisani moći da pređu granice EU, a isto bi trebalo važiti i za Grčku. Tako da ćete u ovu državu moći samo ukoliko ste vakcinisani.

    S obzirom na to da su se zemlje članice Evropske unije 19. maja složile da bi granice trebale biti otvorene za putnike koji su primili obje doze vakcine protiv koronavirusa, preporuka će se odnositi i na Hrvatsku i Grčku, koje su članice unije.

    Očekuje se da će EU otvaranje granica za sve potpuno vakcinisane početi već od narednog mjeseca. Odluka stiže jer se širom EU provodi masovna vakcinacija, a broj zaraženih je u padu.

    Iako je Albanija još uvijek nedovoljno turistički istražena zemlja, pješčane obale sve više privlače posjetioce. Posljednjih godina Albanija je postala nezaobilazna destinacija za naše sugrađane, koji sve češće ljetovanja odlučuju provesti na plažama Jadranskog i Jonskog mora.

    Građane koji su planirali ljetovati na albanskom primorju obradovat će podatak da je Albanija otvorila svoje granične prijelaze za državljane BIH, što znači da za ulazak u ovu zemlju nije potreban PCR test ili neki drugi vid testiranja na koronavirus. Međutim, za ulazak je potreban odgovarajući dokaz o raspoloživom smještaju tokom boravka u Albaniji. Kao relevantan dokaz može poslužiti potvrda o rezervaciji smještaja ili potvrda o uplati odgovarajućeg smještaja.

    Poznata turska ljetovališta svake godine ugoste brojne građane naše zemlje, a isto se očekuje i ovog ljeta. Državljani Bosne i Hercegovine u Tursku mogu ulaziti uz negativan PCR test. Pri ulasku kopnenim, zračnim ili pomorskim putem u Tursku provode se mjere kontrole zdravlja.

    Također, od 15. marta 2021. uvedeno je i obavezno popunjavanje putnog obrasca “Traveler Entry Form”, koji je potrebno ispuniti u roku od 72 sata prije ulaska u zemlju. Na osnovu informacija iz formulara bit će vam određen tzv. HES kod “Hayat Eve Sigar”, koji je potreban za ulazak u sve ugostiteljske, uslužne objekte i trgovačke centre.

    Prije nego što se odlučite otputovati na ljetovanje izvan granica naše zemlje, preporučuje se da prethodno provjerite koje mjere su na snazi na željenoj destinaciji. Također, preporuka je i da se kontaktiraju nadležna diplomatsko-konzularna predstavništva u vezi sa svim detaljima ulaska u državu u koju putuju, kao i mogućim karantinom.

    klix.ba

  • Hadžić: 10.000 prekobrojnih radnika u administraciji košta nas 240 miliona KM godišnje

    Hadžić: 10.000 prekobrojnih radnika u administraciji košta nas 240 miliona KM godišnje

    Za taj novac godišnje se može izgraditi oko pet bolnica, naveo je Hadžić. Uprkos tome što u BiH “na državnim jaslama” na svim nivoima radi oko 200.000 ljudi, sistem nije efikasan i učinkovit, jer su za dobijanje neke usluge neophodni “lutanje od šaltera do šaltera i od institucije do institucije”, na što građani bespotrebno gube novac, vrijeme i strpljenje

    U BiH se godinama priča o višku zaposlenih u administraciji i najglomaznijem birokratskom aparatu u Evropi, a malo toga je urađeno na reformi javne uprave što je i jedna od obaveza naše zemlje na ispunjavanju uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji.

    Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

    Građani su ti koji najviše trpe posljedice toga što administracija u našoj zemlji uprkos tome što u tom sektoru radi oko 200.000 ljudi na svim nivoima vlasti nije efikasna i učinkovita, jer su za dobijanje neke usluge neophodni “lutanje od šaltera do šaltera i od institucije do institucije”, na što građani bespotrebno gube novac, vrijeme i strpljenje.

    Naročito se to pokazalo u ovo vrijeme pandemije kada vlast nije znala i nije mogla organizirati administrativne službe da omoguće građanima olakšan pristup nekom dokumentu ili usluzi, naročito u zdravstvenom sektoru o čemu najzornije svjedoči primjerice činjenica da mnoge ustanove nisu mogle osigurati ni da neki njihov uposlenik bude pored telefona i odgovara na brojne telefonske pozive građana, čak ni u situacijama kada su oni trebali informacije od značaja za svoj i život njihovih najmilijih.

    Iako se na svim nivoima vlasti, od općina do državnih institucija i raznoraznih agencija koje “niču kao gljive poslije kiše” i među kojima ima mnogih za koje se ne zna ni šta rade često govori da je na snazi moratorij na zapošljavanje, svakodnevno svjedočimo objavi javnih konkursa za zapošljavanje u nekoj instituciji ili ustanovi na budžetu.

    Faksimil internetske stranice Agencije za državnu službu BiH: Stalno su otvorene nove pozicije,mahom za podobne

    Dovoljno je pogledati internetsku stranicu Agencije za državnu službu FBiH ili Agencije za državnu službu BiH koje su pune otvorenih oglasa za zapošljavanje u nekom ministarstvu ili drugoj instituciji koja se finansira novcem građana ove zemlje.

    I dok građani ne vide nikakve rezultate rada tolikog broja uposlenih koje plaćaju poreski obveznici i to mahom oni iz realnog sektora kojima država stalno izmišlja nove namete, posljedice prekobrojnog zapošljavanja trpimo svi.

    Koliko državu košta višak administracije na godišnjem nivou najjednostavnije je objasnio makroekonomski analitičar Faruk Hadžić koji je na Twitteru objavio kako jedan prekobrojni radnik u administraciji ako primjerice ima brutto platu u iznosu od 2.000 KM, čiji je netto iznos oko 1.150 KM, budžet košta 24.000 KM.

    Hiljadu takvih radnika, napisao je Hadžić, godišnje nas koštaju 24 miliona KM! A, ukoliko u BiH ima prekobrojnih 10.000 administrativnih radnika oni budžete na svim nivoima koštaju 240 miliona maraka.

    – To Vam je gotovo pet novih bolnica godišnje, napisao je Hadžić u svojoj objavi na Twitteru.

    Nedavno je Fokus pisao o tome da je prema najnovijim podacima broj uposlenih u institucijama samo na državnom nivou u BiH bio 22.227! Na njihove plate i naknade u prošloj godini potrošeno je oko 667 miliona KM!

    Ako se zna da je u administraciji općina, a potom kantona, entiteta i Brčko distrikta koji zajedno imaju više od stotinu ministarstava, još veći broj raznoraznih službi, ustanova i javnih preduzeća, ali i značajan broj političkih stranaka koje dobijaju velika sredstva iz budžeta zaposleno još oko najmanje 170.000 osoba jasno je da na održavanje tog aparata godišnje idu milijarde.

    Naravno, s obzirom na uređenje BiH ne mogu se kriviti ljudi koji rade u administraciji i koji su neophodni za njeno funkcioniranje.

    Međutim jasno je da svako prekomjerno zapošljavanje u taj sektor, a koje je uz to uglavnom stranačko i služi za uhljebljenje mahom podobnih, a ne sposobnih do sada i previse koštalo i državu i građane. Kako u novcu, tako i u posljedicama nerada i nesposobnosti koje trpimo svi.

    Fokus

  • Dan bijelih traka: Tužno sjećanje na 3.176 ubijenih Prijedorčana i 102 djece

    Dan bijelih traka: Tužno sjećanje na 3.176 ubijenih Prijedorčana i 102 djece

    Prijedor, ali i cijeli svijet, sutra se prisjeća 3.176 ubijenih Prijedorčana, civila nesrpske nacionalnosti, među kojima je 102 djece.

    “Dan bijelih traka – 31. maj”, koji je već odavno prerastao i Prijedor i Bosnu i Hercegovinu, i ove godine bit će obilježen simboličnim mirnom protestnom šetnjom preživjelih Prijedorčana kroz prijedorsko šetalište i na Gradskom trgu pridržavajući se svih epidemioloških mjera, a kako je najavljeno, i u mnogim drugim gradovima širom svijeta.

    Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je u razgovoru da će fokus ove godine biti na 102 ubijene prijedorske djece i inicijativu roditelja da se postavi dostojno spomen-obilježje ubijenim mališanima u centru Prijedora, iako gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.

    “Bijele trake su jedan od dokaza namjere da se u Prijedoru počini genocid, jer se obilježila grupa na vidljiv i jasan način zbog istrebljenja i progona s tog teritorija”, ističe Duratović.

    Govoreći o presudama za počinjene zločine u Prijedoru, Duratović kaže da je do sada donešeno više od 50 pravosnažnih presuda, a da su zločinci osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni i po dva i čak tri puta.

    “Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama”, kazao je Duratović.

    Dodao je da se vode procesi na Sudu BiH za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru te je izrazio nadu da će i ostali počinioci najtežih ratnih zločina odgovarati za svoja djela.

    “U Prijedoru se danas ne živi, već preživljava, jer smo mi ‘strano tijelo’ kojeg se neko pokušao osloboditi 1992. godine, pa nije uspio genocidnom operacijom, a danas to radi drugim, nimalo blažim metodama koje nisu toliko uočljive kao genocid”, istakao je.

    Za to postoji, naglasio je, mnogo primjera diskriminacije kojim su izloženi povratnici, žrtve logora i zločina, koji ne mogu ostvariti osnovna prava.

    “Naprotiv, zakonska rješenja i pravilnici sasvim otvoreno, bez imalo skrivanja preferiraju pripadnike vojnih formacija RS-a.

    U samom gradu Prijedoru danas, kaže, ništa ne podsjeća na preko 3.000 ubijenih Prijedorčana nesrpske nacionalnosti. Nasuprot tome, podignuti su spomenici i postavljene su spomen-ploče s fotografijama i imenima bivših radnika preduzeća, ustanova i institucija koji su bili pripadnici Vojske RS-a i koji su tokom agresije na BiH poginuli negdje na frontu. Za pripadnike drugih naroda”, navodi Duratović, tu nema mjesta.

    “U logoru Trnoplje, izgrađen je spomenik poginulim borcima vojske RS-a, a u prostorijama gdje su logoraši ubijani, žene i djevojčice silovane, nalaze se i fotografije poginulih boraca”, istakao je.

    Svim tim aktivnostima, poručio je, jasno se slala poruka da povratnici nisu dobro došli u Prijedor i da u Prijedoru može da se piše samo jedna historija i to historija po mjeri počinilaca zločina.

    “Oni koji su ‘preživjeli’ Prijedor i dalje smatraju da se desio genocid. Zašto mi nemamo pravo da ono što nam se desilo nazovemo pravim imenom, a ne kako je neko to odredio”, potcrtao je.

    Licemjerno je, smatra Duratović, da su prijedorske vlasti svih proteklih godina obilježavale godišnjicu genocida nad Srbima u Jasenovcu i na Kozari, za koje, isto tako, nema presuda dok u isto vrijeme osporavaju to prava drugima pod izgovorom da nema nijedne zvanične presude za genocid u Prijedoru.

    “Ono na što se nije obazirala i ćutke je prešla preko toga međunarodna zajednica ali i organizacije koje se bave pitanjima ljudskih prava je kada je 2012. godine Gradska skupština u Prijedoru na tematskoj sjednici zabranila finansiranje svih organizacija koje se bave prijedorskim genocidom, i na taj način pokušala ugušiti sve glasove koji iznose istinu o stvarnim dešavanjima u Prijedoru“, kazao je Duratović.

    Ocijenio je da međunarodna zajednica pokušava stvoriti uslove za povratak protjeranih, a da u isto vrijeme ne reaguje na “gušenje slobode govora“.

    Duratović poručuje da građani koji su izloženi diskriminaciji, mogu to podnijeti godinu ili pet godina, ali da nakon 15 ili 20 godina samostalne borbe, bez podrške bilo koga, jednostavno popuštaju pod teretom, prvenstveno zbog egzistencije i zaposlenja i napuštaju ovaj prostor.

    Duratović je 20. jula 1992. izgubio sve, kada mu je na kućnom pragu ubijena gotovo cijela porodica, otac, brat, djed, nana, amidže i rođaci. Tačnije njih 47. Zbog mrve sreće, Mirsad je kao dječak preživio živi štit, nakon čega je odveden u logor Omarska, zatim Manjaču te Trnopolje.

    Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

    Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na Bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22.maja, zatim napada na Kozarac 24.maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26.i 30.maja. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.

    Ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece.


    Radiosarajevo.ba

  • Više od pola milijarde KM dodatnih sredstava za ubrzani privredni rast i zdravstvo

    S ciljem dostizanja nivoa ekonomskih aktivnosti u Federaciji BiH sa onim u periodu prije izbijanja pandemije koronavirusa, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u narednom periodu poduzimati dodatne mjere koje će biti osnov za ubrzani privredni rast.

    Iz Vlade Federacije BiH kažu da te mjere, između ostalog, podrazumijevaju i zakonska rješenja usmjerena na unapređenje troškovne i međunarodne konkurentnosti privrednih subjekata u Federaciji BiH, a čije provođenje treba značajno pomoći boljem pozicioniranju naše privrede za alternativne lance snabdijevanja.

    Tako Vlada Federacije nastavlja s mjerama podrške privredi i u 2021. godini, što uključuje direktnu podršku ugroženim sektorima privrede s ciljem održavanja likvidnosti, podizanje stepena konkurentnosti, održavanje nivoa zaposlenosti, ali i otvaranje novih radnih mjesta.

    Također, pojašnjavaju da se mjere odnose i na dalje jačanje uloge Garancijskog fonda, jačanje otpornosti zdravstvenog sektora, ali i dodatno finansiranje aktivnih mjera zapošljavanja.

    Garancijski fond bit će ojačan s dodatnim sredstvima od 25 miliona KM. Ujedno, sa 15 miliona KM Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije definiraju programe utroška sredstava za sufinansiranje troškova kamate za sve korisnike Garancijskog fonda.

    Napominju također, da je Vlada već usvojila četiri nova kreditno-garantna programa. Dva iz sektora razvoja, poduzetništva i obrta koja su namjenjana mikro, malim i srednjim preduzećima, te obrtnicima i ostalim samostalnim privrednim djelatnostima.

    Dva programa se odnose na sektor energije, rudarstva i industriju, i to za izvoznike i velika preduzeća.

    Od pomenutih 15 miliona KM za sufinansiranje troškova kamate, na posljednjoj sjednici federalna vlada je usvojila program za ovu namjenu u iznosu od šest miliona KM za kredite iz oblasti energije, rudarstva i industrije.

    Očekuje se vrlo brzo usvajanje i preostalih programa za sufinansiranje kamate i kreditno-garantnih programa.

    U 2021. godini, pored redovnih programa utroška sredstava, Vlada planira dodatnu pomoć privredi u iznosu od 150 miliona KM, a prvi korak će biti donošenje uredbe u iznosu od 100 miliona KM.

    Pored toga, za niže nivoe vlasti planiran je transfer u iznosu od 230 miliona KM koji će biti iskorišten za pružanje podrške određenim sektorima privrede.

    Za zdravstveni sektor već je odobreno dodatnih 60 miliona KM, a Federalni zavod za zapošljavanje sa 50 miliona KM provodi programe podrške zapošljavanju.


    Radiosarajevo.ba

  • Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja: Tražimo da vlast osigura vakcine za prosvjetne radnike

    Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine (SSVOONK BiH) uputio je čestitku povodom 30. maja Dana Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja.

    “Pomalo umorni, ali sa ponosom, možemo konstatovati da u ovim izuzetno teškim vremenima, na krajnje odgovoran i profesionalan način, još jednu školsku godinu uspješno privodimo kraju. Iza nas je godina u kojoj smo bili suočeni sa mnogim izazovima, godina u kojoj smo se borili sa “učenjem na daljinu” i sa ograničenjima uzrokovanim epidemiološkim mjerama u školama. Zajedno sa našim učenicima smo se trudili izvući maksimum brinući se, ne samo o kvalitetu obrazovanja, nego i o zdravlju”, kazali su.

    Iz Sindikata navode da su pokazali da se možemo brzo prilagoditi novim uvjetima te da su često ostajali sami i bez podrške onih koji su u ovakvim trenucima trebali pružiti podršku.

    “Nažalost, platili smo i još uvijek plaćamo previsoku cijenu u onom najvrijednijem što čovjek ima – zdravlju i životima. Preko dvadeset naših kolegica i kolega u sistemima srednjeg obrazovanja i kulture na području Federacije BiH izgubilo je živote od posljedica infekcije koronavirusom. Cijela jedna mala škola. To je nenadoknadiv gubitak, ne samo za njihove porodice i kolektive, nego i za cjelokupne sisteme obrazovanja i kulture, ali i za društvo u cjelini. Pamtićemo ih i spominjati po dobru, prije svega po požrtvovnosti u misiji odgoja i obrazovanja onih zbog kojih smo tu – naših učenika”, dodaju.

    Nastavljaju da je enorman broj radnika u obrazovanju i kulturi prebolio ovu opaku bolest na teži ili lakši način, sa težim ili lakšim posljedicama.

    “Ovo je nepobitan dokaz da smo bili u pravu kada smo upozoravali na to da su radnici u obrazovanju, nakon zdravstvenih radnika koji su u direktnom kontaktu sa Covid pacijentima, najizloženija kategorija ljudi u društvu i da to treba na poseban način cijeniti i vrednovati. Sa punim pravom tražimo i očekujemo da vlasti na svim nivoima u Bosni Hercegovini učine sve i obezbijede dovoljnu količina vakcina kako bi se uz poštovanje utvrđenih prioriteta (bez izuzetaka) što prije završila započeta imunizacija naših članova koji to žele”, kazali su.

    Dodaju da će se na taj način stvoriti neophodni preduslovi za daljnje odvijanje nastavnih procesa i rada i stvaralašta u području kulture.

    “Smatramo da ćemo ukoliko se to ne desi doći do granica našeg požrtvovanja i daljeg angažmana što nikako ne želimo jer platili smo previsoku cijenu! Uz čestitke za uspješno privođenje kraju nastavne godine, za požrtvovanje koje su radnici u obrazovanju pokazali nastojeći svojim učenicima pružiti maksimalnu podršku i pomoć u ovom teškom vremenu, na razumijevanju i entuzijazmu, svim našim članovima želimo sretan 30. maj Dan Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine”, zaključuju.

    klix.ba

  • U BiH revakcinisano svega 0,88 posto građana

    U BiH revakcinisano svega 0,88 posto građana

    Povoljniju epidemiološku situaciju imunolozi nazivaju zatišje pred buru. Bosna i Hercegovina je u protekloj sedmici zauzela drugo mjesto u svijetu po smrtnosti od posljedica koronavirusa na milion stanovnika, podaci su Vorldometersa. Posljednjih dana javnost u BiH svakodnevno može čuti kako će stići jedne vakcine, kako druge naručujemo, a treće planiramo. Međutim, prvom dozom vakcinisamo je svega 2,59 posto populacije, a revakcinisano 0,88 posto građana BiH.

    Dijana Karahmet (34) iz Sarajeva sprema se za revakcinaciju u Beogradu. Kao i mnogi bh. državljani odlučila je ne propustiti ovu priliku koja se nudila u susjednoj Srbiji.

    DIJANA KARAHMET

    “Nažalost zbog situacije, znamo svi kakva je u BiH sa vakcinacijom i samim vakcinama, mislim da bi na red došla sigurno nekad naredne godine, ove godine 100 posto ne. Odlučila sam otići u Beograd”.

    Ko nije iskoristio priliku za vakcinaciju u susjednoj Srbiji sada čeka red u svojoj državi. Međutim, u Bosni i Hercegovini to ide puževim korakom. Crna statistika je zapravo rezultat nesposobnosti vladajućih struktura da pravovremeno djeluju u vrijeme pandemije.

    JASENKO KARAMEHIĆ, imunolog

    “Država je zakasnila i previše! Naši su političari uzeli kao alibi kovaks, držali se kao pijan plota jedini u svijetu kovaksa i prošli su kao što su prošli”.

    Koliko zapravo kasnimo, pokazuju počeci vakcinacije u drugim zemljama. Velika Britanija 8. decembra, Sjedinjene Države sredinom decembra, većina evropskih zemalja 26. decembra i susjedna Srbija prva u regiji 24. decembra. U BiH prve doze primaju zdravstveni radnici, i to u Republici Srpskoj 12. februara, a u Federaciji BiH 10. marta.

    GORAN ČERKEZ, pomoćnik federalnog ministra zdravlja

    “U Federaciju BiH do prije neki dan je stiglo oko 220 hiljada vakcina i moram reći da smo već 120 tisuća aplicirali i to ide nekom dinamikom u skladu s onim što dobijamo”.

    ADEMIR SPAHIĆ, koordinator vakcinacije u Kantonu Sarajevu

    “Za iduću sedmicu planiramo proces revakcinacije, svi naši građani koji su dobili vakcinu ‘Fajzer’ – ona ide na 21 dan, te ‘Sinofarm’ i ‘Sinovak’ – ona ide na 28 dana. Dok za ‘Astrazeneku’ revakcinacija ide nakon 11 sedmica”.

    JASENKO KARAMEHIĆ, imunolog

    “Ne radi se ovako aktivna imunizacija, aktivna imunizacija mora biti homogena u što kraćem vremenu, treba se vakcinisati dvije trećine kod nas još više, jer je zapušteno. Mi to ne radimo. Kakva je ovo diskontinuirana, kap danas pa sutra pa prekosutra, nema tu imuniteta ni za 100 godina”.

    I ako budemo čekali kap po kap, kao što kaže imunolog Karamehić, brojni bh. građani će ostati nezaštićeni. Bosni i Hercegovini sa nešto više od 3,5 miliona stanovnika trenutne doze vakcina koje su stigle ne znače mnogo.

    BHRT

  • Vršnjačko nasilje kod Mostara: Dječaku napadaču snižena ocjena iz vladanja

    Vršnjačko nasilje kod Mostara: Dječaku napadaču snižena ocjena iz vladanja

    Nakon što je u medijima objavljen videosnimak vršnjačkog nasilja iz Osnovne škole „Bijelo Polje“ u Potocima kod Mostara, iz ove obrazovne ustanove uputili su demanti.

    Na snimku se vidi kako jedan dječak, za kojeg se ispostavilo da je sin direktorice škole Azre Šoše, udara nogom u stomak i rukama po glavi svog druga iz klupe.

    Dodatno uznemirenje za učenika

    U demantiju koji potpisuje Šoše potvrđeno je da je jedan od aktera njen sin, a cijeli slučaj se, kako je navedeno, dogodio 17. decembra prošle godine.

    Kako se navodi, na sastanku Školskog koordinacijskog tima, koji je imenovan za postupanje u slučaju nasilja, a koji je održan 29. decembra 2020. godine, majka oštećenog dječaka tražila je da se na ovaj slučaj „stavi tačka“, da se zaustavi širenje snimka među vršnjacima jer bi njegovo objavljivanje dodatno uznemirilo dječaka.

    Također, naveli su da su u cijelom slučaju postupili prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja te da nije tačno da „napadač školsku godinu završava s primjerenim vladanjem“.

    Njemu je, kazali su, izrečena pedagoška mjera – opomena, koja je imala za posljedicu snižavanje ocjene iz vladanja, a opći uspjeh učenika u učenju i vladanju još nije utvrđen.

    Istaknuli su i da je kantonalni prosvjetni inspektor 4. i 5. januara obavio tematski inspekcijski nadzor o slučaju vršnjačkog nasilja.

    Iskazala duboko žaljenje

    – Još jednom iskazujem svoje duboko žaljenje zbog ovog nemilog događaja koji se dogodio u našoj školi, zbog pretrpljene psihičke i fizičke boli dječaka, zbog uznemirenosti i teškog razdoblja kroz koji su prošli roditelji oštećenog dječaka, ali isto tako pod punom moralnom odgovornošću izjavljujem da je škola poduzela sve potrebne korake i radnje na koje nas obavezuje Protokol o postupanju u slučaju nasilja.

    Ni u jednom trenutku, ne želeći ništa sakriti ni amnestirati bilo koga od odgovornosti za učinjeno, navodi se u demantiju škole.

    Porodica doživjela veliki stres

    S druge strane, roditelji oštećenog dječaka su za portal Hercegovina.info, koji je prvi i objavio snimak, nakon demantija kazali „kako su psihički umorni i iscrpljeni od ovog slučaja“. On im je donio veliki stres te se nadaju kako se o tome više neće govoriti u medijima.

  • Građani se okupili ispred Face TV u znak podrške, obratio im se Senad Hadžifejzović

    Građani se okupili ispred Face TV u znak podrške, obratio im se Senad Hadžifejzović

    Ispred zgrade Bosmala, u sarajevskom naselju Hrasno, u kojoj se nalazi Face TV večeras su se okupili građani koji na ovaj način iskazuju podršku Senadu Hadžifejzoviću i novinarima ove TV kuće. 

    – Napad na novinare i njihove porodice je nedopustiv. Svi moraju imati slobodu govora kao i druge osnovne slobode. Zahvalna sam građanima Sarajeva koji su došli podržati slobodu govora – kazala je novinarka Arijana Saračević-Helać.

    – Ja sam Senadov prijatelj cijeli život, on je moj prijatelj, drug i brat. Mi državu zamišljamo kao slobodno novinarstvo. Da možete reći šta mislite. Hrabrost, sloboda, ljubav i razumijevanje, sve su to vrijednosti za koje se moramo izboriti koje neće očigledno doći same od sebe – kazao je direktor Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” prof.dr. Ismet Gavrankapetanović.

    Među građane je došao i Hadžifejzović, koji je napustio studio i emitovanje večerašnjeg Centralnog dnevnika.

    – Stalno polazimo od lošeg, ovo je on režirao. Nisam ništa režirao. Hvala vam puno što ste došli – kazao je Hadžifejzović okupljenim građanima.

    Na skupu podrške bili su direktor Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” prof.dr. Ismet Gavrankapetanović, roditelji male Nadin Smajlović, Denis i Amina Smajlović, Bakir Hadžiomerović, Arijana Saračević-Helać, Dario Novalić, Jasmin Duraković, Duška Jurišić, glumac Nermin Tulić…

    – Ovaj napad na Face TV, smatram i napadom na mene, na vas, na novinarstvo, na slobodu govora. Onima koji ne znaju, smeta onaj koji nešto zna, koji ima svoj mozak, a ne razmišlja njihovom glavom – poručio je to večeras na početku Centralnog dnevnika Senad Hadžifejzović.

    Sinoć je muškarac A.H. pokušao ući u prostorije Face TV i uputio prijetnje redakciji. Hadžifejzović je u svojoj emisiji kazao da je njegova porodica pretrpila fizički napad i da neće odustati. Kako su mediji već objavili radi se o Abdulahu Hajdareviću, zvanom Dado iz Sarajeva.

    Muškarac je uhapšen, a danas ga je sarajevska policija predala u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo. On je identifikovan na osnovu komentara koje je pisao na Facebooku, a u kojim je naveo da je “pokušao uletiti u zgradu Face TV-a”. Jedan od komentara koji govore o tome da je pokušavao ući na Face TV napisao je i na Facebook stranici te medijske kuće

  • 3D izložba najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini

    3D izložba najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini

    Historijski muzej Bosne i Hercegovine ugostit će izložbu Stećak.3D baziranu na savremenoj tehnologiji VR iskustva. Otvaranje izložbe je danas u 12 sati, a nakon Sarajeva gdje će biti postavljena do 2. juna, izložba putuje u Zvornik, potom Zenicu, Mostar, Banjaluku i Stolac.

    Izložbu Stećak.3D organizira Fondacija Mak Dizdar u okviru šireg projekta „StećAR: Enhanced Vision of Stećak“ koji se bavi mapiranjem nekropola stećaka i povezivanjem mladih iz Bosne i Hercegovine kroz rad na aktualiziranju kulturne baštine.

    Na izložbi će biti predstavljeni neki od najljepših stećaka sa 10 lokaliteta u Bosni i Hercegovini a posjetitelji izložbe će imati priliku da dožive posve novo iskustvo srednjovjekovnih nekropola pogledom kroz VR naočale. Ovo virtuelno iskustvo osmislio je Zlatan Filipović, profesor multimedijalne umjetnosti i dizajna na Američkom univerzitetu Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Mašinski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru zaslužan je za izradu 3D printova.

    Na web stranici https://stecakmap.info/ koja je također, kreirana u okviru ovog projekta, predstavljene su fotografije, GPS koordinate i osnovni podaci o preko dvije stotine nekropola širom Bosne i Hercegovine, koje su prikupili projektni volonteri.

    Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

  • Jubilarni 20. Večernjakov pečat: Priznanja nobelovcima, medicinarima, Bidenu, Merlinu, Ibrahimoviću…

    Jubilarni 20. Večernjakov pečat: Priznanja nobelovcima, medicinarima, Bidenu, Merlinu, Ibrahimoviću…

    Sinoć  je održana 20. jubilarna dodjela Večernjakovog pečata, jednog od najdugoviječnijih projekata u BiH.

    Tako je Večernjakov pečat za ovogodišnje laureate izabrao Denisa Ćorića iz Mostara, Aidu Filipović iz Sarajeva, Zlatana Milišića iz Sarajeva, Dragicu Pajević Alp iz Banje Luke, Dragana Močevića iz Mostara, Davorku Garagić iz Tuzle, Snježanu Leovac iz Sarajeva, Alena Hodžića iz Cazina, Natašu Nadaždin iz Mostara, Mirjanu Kavelj iz Sarajeva, Asju Hadžihasanović iz Sarajeva i Mariju Vučinu iz Stoca.

    Nagradu je u Sarajevu uime 12 nobelovaca iz BiH primio Denis Ćorić iz Mostar koju mu je uručio direktor Večernjakovog pečata i Večernjeg lista BiH Jozo Pavković.

    Prigodne poruke zahvale uputilo je sa svih strana svijeta i nekoliko nobelovaca, nagrađenih za Osobu godine.

    Posebne emocije i ove su godine izazvali laureati iz kategorije “Ponos BiH”. Dobitnici posebnog priznanja su Heroji u bijelom, odnosno svi zdravstveni radnici koji su predano i neumorno na svojim leđima nosili teret pandemije, najveće zdravstvene krize današnjice, a koji i ove godine daju svoj doprinos kako bi sačuvali zdravlje stanovnika u BiH.

    Pobjednicima ih je u Sarajevu proglasio Vlado Đajić, prvi čovjek UKC-a Banja Luka, a nagradu su na simboličan način primili zdravstveni djelatnici SKB-a Mostar. Pečat im je uručila Valentina Rupčić, zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH.

    Večernjakov pečat za humanost pripao je Sajjri Poljo i posthumno njezinim herojima Mariju Biliću i Vehidu Đulanu, koji joj je uručio Željko Andrijanić, izvršni direktor Večernjakova pečata. Posebno emotivno bilo je kada je Sajjra izišla na pozornicu i pročitala pismo posvećeno svojim herojima. Sajjra je pak jedna od najuspješnijih sportašica s invaliditetom u BiH.

    Nagrada za pothvat godine otišla je u ruke Snežane Ružičić, načelnice Jezera na Zemlji, po kojem je krater na Marsu dobio ime. Njoj je priznanje uručio astronaut/glumac u originalnom odijelu NASA-ine misije Apollo 11 koja se spustila na Mjesec davne 1969.

    Foto: Večernji list
    Foto: Večernji list

    Pečat za uspjeh godine pripao je Izetu Buči, bh. oskarovcu, kralju vizualnih efekata u Hollywoodu, koji se filmom “1917.” vinuo do zvijezda. Pobjednikom ga je proglasio glumac Enis Bešlagić, Osoba godine za 2015.

    Privrednik godine je Nikola Franjić iz Viteza, najuspješniji poduzetnik u oblasti staklarstva u regiji, koji je u prošloj pandemijskoj godini ostvario rekordan prihod. Njemu je priznanje uručio ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić. U ovoj kategoriji uručena je i nagrada za privredni uspjeh godine, i to Saši Triviću, predsjedniku Unije udruga poslodavaca RS-a, koji je svoje pekarske proizvode brendirao i izvozi ih u EU. Njemu je priznanje uručio Miro Džakula, direktor UIO BiH.

    Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj uručio je Pečat za znanost Aneli Zorlak, mladoj naučnici koja je otvorila prvo genetičko savjetovalište u Sarajevu i bavi se istraživanjem rijetkih oboljenja u rodnoj BiH, dok je Večernjakov pečat za medicinu predsjednik Uprave HT-a Vilim Primorac uručio Draganu Piljiću, šefu Odjela za vaskularnu kirurgiju UKC-a Tuzla, po kojem je nazvana u svijetu jedinstvena metoda za operaciju trbušne aorte.

    Religija je pokazala sve bogatstvo BiH kad su na pozornicu izišle časna sestra Blanka Jeličić i muallima Šejla Mujić-Kevrić, dobitnice Pečata za međureligijski dijalog za 2018., koje su ovogodišnju nagradu uručile igumanu Danilu Pavloviću koji godinama gradi mostove u gradu na Neretvi. Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit banke u BiH, proglasila je umjetnika godine. Ovo priznanje pripalo je velikom pjevaču Dini Merlinu. Glumac Goran Bogdan u studiju HRT-a u Zagrebu uručio je Pečat za zvijezdu godine Ariji Rizvić, pobjednici HRT-ova showa “Zvijezde pjevaju”, koja je režirala predstavu o roditeljima u ratu izbjeglima iz Banje Luke. Političar godine u BiH je Mario Kordić, koji je na izborima održanima nakon 12 godina izabran za gradonačelnika Mostara i koji ruši predrasude o “gradu slučaju”. Nagradu mu je uručio njegov prethodnik, bivši gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić kojemu je to bilo i prvo televizijsko obraćanje nakon transplantacije srca.

    Posebno priznanje za iznimna sportska dostignuća dobio je Zlatan Ibrahimović. On je iz Milana, nakon osvajanja drugog mjesta i ulaska u Ligu prvaka jednog od najvećih kluba svijeta poslije sedam godina, pozirao sa svojim Večernjakovim pečatom, a uručio mu ga je njegov suigrač Ante Rebić.

    Generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja proglasio je sportaša godine. On je Bojan Bogdanović, Leteći Mostarac, NBA zvijezda koja je u svom obraćanju iz Utaha u SAD-u gledateljima Večernjakova pečata nagovijestio i NBA prsten te osvajanje titule prvaka najjače košarkaške lige svijeta. Nagradu je u Mostaru preuzela njegova sestra Martina.

    Foto: Večernji list
    Foto: Večernji list

    Evropska osoba godine je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a i potpredsjednik Europske komisije, koji je preko Pečata poslao posebnu poruku svim stanovnicima BiH.

    Osobom godine u svijetu proglašen je Joe Biden, predsjednik Amerike. Nagradu je uime predsjednika SAD-a primio ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, a na pozornici Pečata uručio mu je direktor Jozo Pavković. Ambasador Nelson u svom obraćanju naglasio je kako Sjedinjene Države jesu i bit će istinski prijatelj i saveznik građana BiH.

    Na jubilarnom 20. Večernjakovu pečatu dodijeljena su dva posebna priznanja BHRT-u i HRT-u u povodu velikih televizijskih jubileja. Nagradu je u Sarajevu Belminu Karamehmedoviću, generalnom direktoru BHRT-a, uručila šefica Misije OESS-a, ambasadorica Kathleen Kavalec, a u Zagrebu je Kažimiru Bačiću, generalnom direktoru HRT-a, nagradu uzručio Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

    Za vrhunski muzički program pobrinuli su se Massimo s pjesmom ‘Mali krug velikih ljudi’ i Dino Merlin koji je na Pečatu premijerno izveo pjesmu ‘Jedan dan, jedna noć’. Orkestar Muzičke produkcije BHRT-a izveo je Eru s onoga svijeta i Odu radosti i još se jednom pokazao kao jedan od najboljih na ovim prostorima.