Vladi Federacije BiH je ostavljena mogućnost da njenom odlukom može odrediti koji prodajni objekti su ipak dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu
Nastavak desete redovne sjednice u aktuelnom mandatu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zakazan je za sutra nakon prekida 4. marta, kada nije usvojen ni predloženi dnevni red već samo potvrđen mandat novoimenovanoj zastupnici Franki Leko.
Do prekida je došlo jer nije bilo većine glasova za prijedlog da dopredsjedavajući Doma Mladen Bošković, koji je 4. marta otvorio sjednicu i vodio je skoro do prekida, ostane u toj ulozi do kraja zasjedanja umjesto predsjedavajuće u ostavci Mirjane Marinković Lepić.
Boškovićevo vođenje tražila je, u formi predloženog zaključka, parlamentarna većina a protivila se opozicija. Potom je glasanje Doma u cjelini pokazalo da nema većinske podrške za navedeni prijedlog ni nakon dva kruga izjašnjavanja.
Uslijedile su potom kratke konsultacije i Bošković je obavijestio da će sjednica biti prekinuta, ali da prije toga barem treba potvrditi mandat novoj zastupnici Franki Leko iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH, umjesto stranačkog kolege Ive Vincetića čiji mandat je prestao. Opozicija je tvrdila da bi legitimnost njenog mandata mogla biti upitna ako Bošković bude predsjedavao i u tom dijelu, pa je predsjedavajuća po funkciji Mirjana Marinković Lepić, preuzela vođenje ovog dijela sjednice i Leko položila zastupničku zakletvu.
Sjednica je odmah potom prekinuta. Članovi zastupničkog Kluba opozicione Stranke demokratske akcije oglasili su se saopćenjem istog dana tvrdeći da je aktuelna vlast ispoljila 4. marta neznanje i neodgovornost. Smatraju da je stvarni razlog prekida sjednice to što bi SDA tražila i mimo predloženog dnevnog reda usvajanje zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i RH, koji je ta stranka i predložila uputivši ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.
Za desetu redovnu sjednicu predloženi dnevni red je isti kao što je bio i 4. marta.
Jedan od novopredloženih federalnih zakona predviđa neradni dan nedjeljom i praznikom za radnike u trgovini – tržnim centrima i drugim prodajnim objektima. Vladi Federacije BiH je ostavljena mogućnost da njenom odlukom može odrediti koji prodajni objekti su ipak dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu.
Zakon kojim su predložene ove odredbe zasad je u formi nacrta, što znači da je njegovo eventualno stupanje na snagu vremenski nepredvidivo jer bi mogao biti upućen u javnu raspravu prije potencijalnog konačnog usvajanja u oba doma Federalnog parlamenta.
Dok će značajan broj bh. građana prvomajske praznike iskoristiti kao svojevrstan mini odmor i otputovati na brojne destinacije širom Evrope, pa i one egzotične, dotle će većina ostati vjerna tradiciji i Praznik rada provesti na nekim od omiljenih izletišta.
Sve skupo
Ta proslava u prirodi, kraj rijeka i jezera, te na planinama, u društvu porodice, rodbine i prijatelja, nezamisliva je bez roštiljskih specijaliteta, ali i janjetine na ražnju.
Međutim, sudeći prema cijenama, prvomajska trpeza će ove godine biti najskuplja do sada. Posebno se to odnosi na janjetinu, koju domaći proizvođači prodaju po cijeni između 23 i 25 KM po kilogramu. Tako prosječno janje od 15 kilograma košta 345 KM!
Kada je riječ o domaćem tržištu, janjadi skoro da nema, budući da se, kako su nam kazali iz „Ekoprodukta“ Borci, proizvodnja u BiH sve više smanjuje. Prednjači uvoz svih vrsta mesa, pa tako i janjetine, a što značajno diktira cijenu. Tako se kilogram janjetine u mesnicama prodaje po cijeni od 30 KM po kilogramu.
Situacija nije značajno bolja ni kada je riječ o drugim vrstama mesa, pogotovo proizvodima koji se upotrebljavaju za roštilj. Omiljeni ćevapi su u odnosu na prošlu godinu po kilogramu skuplji u prosjeku za dvije KM i mogu se pronaći od 14,75 do 18 KM. Sudžukice koštaju najmanje 16 KM po kilogramu, a pileći batak u marinadi je osam KM, dok su marinirani fileti 14 KM, a teleći ražnjići više od 20 KM.
Ni cijene povrća kojim se mnogi vole „zasladiti“ s roštilja ili ga spremiti za salatu nije jeftino. I povrće je u poređenju s prošlom godinom značajno skuplje.
Cijene povrća
Tako je za kilogram gljiva potrebno izdvojiti čak 9 KM, dok su lani koštale 7 KM. Cijena mladog luka iznosi najmanje 3,5 KM, dok je kilogram prošle godine bio ispod 3 KM. Svježi paradajz je u odnosu na lani skuplji za pola marke i košta 3,5 KM. Jedino su paprike jeftinije u odnosu na godinu ranije i mogu se pronaći po cijeni od 2,5 KM, dok su lani bile 4 KM.
Prosječan rast
Prema posljednjim statističkim podacima, nivo cijena u februaru ove godine viši je za 12,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 20,8 posto. Iznos potrošačke sindikalne korpe za mart je skoro 3.000 KM, a gotovo polovina se odnosi na hranu.
Kada je riječ o pićima, raspon cijena gaziranih sokova kreće se od dvije KM pa naviše, a nude se i posebna pakiranja u limenkama, gdje šest komada košta šest KM.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da je potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u martu iznosila dvije hiljade 917 maraka. Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini iznosi hiljadu 328 maraka. Najniža penzija u Federaciji BiH je 565 maraka, a u Republici Srpskoj 300 maraka. Dok građani jedva sastavljaju kraj s krajem, vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i dalje ne preduzimaju sistemske mjere da pomognu građanima.
“Sve su gora vremena. Teško se živi usljed poskupljenja. Pola penzije potrošim na hranu, a pola na režije. Mnogo manje kupujem nego prethodnih godina”, priča osamdesetdvogodišnja penzionerka Vladislava Kos.
VLADISLAVA KOS, penzionerka
“Teško.. U početku se malo zaletim, a poslije samo po malo.. slabo šta se ostavi, ništa se ne ostavi”.
Prodavač na banjalučkoj tržnici Sreto Gnjatić ne pamti manje kupaca u gotovo 30 godina rada. Kaže da obični građani nemaju novca i da kupuju 50 odsto manje nego ranijih godina.
SRETO GNJATIĆ, prodavač na Tržnici
“Samo kad su slave kupuje se više, ovako dođu daj mi 100-200 grama da imam za danas, sutra imao-ne imao. Omladina ode, ovdje perspektive nema. Političari se bore samo za stolicu, njih narod ne interesuje ni jedan odsto, samo stolica, najmanje im treba prepoloviti platu”.
Prosječna plata u Bosni i Hercegovina dovoljna je za hranu i režije. Malo ko uspije nešto da uštedi.
Četvoročlanoj porodici prosječna plata nije dovoljna, jer je potrebno 1.400 maraka samo za hranu, ističe predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”. Hitna mjera je, kaže, povećanje plata kroz fiskalne reforme, ali i pokretanje domaće proizvodnje.
MARIN BAGO, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”
“Uvozimo 80 odsto hrane koju konzumiramo, što nije normalno. Ovisni smo od proizvođača, distributera, trgovaca i dok se svako ugradi svoje zarade, plaćamo cijenu hrane među najskupljima”.
Savez samostalnih sindikata izračunao je da potrošačka korpa u martu za četvoročlanu porodicu iznosi gotovo 3.000 maraka, od čega 57 odsto odlazi na hranu i komunalne usluge.
SELVEDIN ŠATOROVIĆ, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH
“Naš stalni i permanentni zahtjev je nulta stopa PDV-a za osnovne životne namirnice, što bi pojeftinilo cijene hrane. Smatramo da je nacionalni interes sva tri naroda bolji životni standard građana u BiH”.
Analiza ekonomiste Faruka Hadžića pokazuje koliko je inflacija “pojela” vrijednost novca danas u odnosu na 2018. godinu.
FARUK HADŽIĆ, ekonomski analitičar
“Ako bi uzeli samo cijene hrane, ako smo trošili prije 100 maraka za hranu, danas to vrijedi u rangu između 50 i 60 maraka”.
Ekonomisti i sindikalci upozoravaju da je enormno povećanje cijena posljedica nedonošenja odluka na nivou BiH, kao što je ukidanje PDV-a na osnovne namirnice i akciza na gorivo. Vlada Republike Srpske početkom godine povećala je minimalnu platu sa 700 na 900 maraka. Federalna vlada priprema set fiskalnih zakona i povećanje minimalca sa 619 na hiljadu maraka, u koji bi trebalo da bude uračunat i topli obrok.
Na Šehidskom mezarju Rakita u Vlasenici danas je obavljena 20. kolektivna dženaza za žrtve agresije na Bosnu i Hercegovinu s područja Vlasenice.
Na ovoj kolektivnoj dženazi ukopan je Ahmo Kavazović, a dženaza-namaz predvodio je muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
Muftija Fazlović ovom prilikom je poručio da je čuvanje sjećanja na šehide obaveza prema njima, njihovim porodicama i Bošnjacima sa ovih prostora.
– Ovdje dolazimo svake godine, okupimo se u velikom džematu, dolazimo u pobožnosti i s velikim poštovanjem prema svim našim šehidima, njihovim porodicama, a odlazimo s poukom. Šehidi su na visokom i časnom mjestu kod Gospodara zbog svog velikog zaloga, zbog djela. Oni su dali najviše što ljudsko biće može dati za vrijednosti, braneći život nedužnih, svoj dom i domovinu, čast i slobodu, svoju vjeru. To je trajni nauk. Uzimamo pouku, moramo nastaviti da čuvamo vrijednosti za koje su se borili – kazao je muftija Fazlović.
Poručio je da je svako okupljanje na ovom mjestu novi, snažan poziv institucijama, da obavljaju svoje dužnosti.
– Imamo još veliki broj nestalih, za koje ne znamo gdje su, šehidi kojima nismo obavili dženazu. To je naša velika tuga. Zato apelujemo na institucije, ali ovo je poziv i svima onima u ime kojih je počinjen genocid i zločini, da budu jasni u priznanju genocida i da budu jasni u osudi genocida i zločina nad Bošnjacima – poručio je muftija.
Ahmo Kavazović je imao 44 godine kada je 1992. godine ubijen na području Vlasenice. Najprije je zarobljen u hangarima logora Sušica, iz kojeg je krajem maja zajedno sa većom grupom zarobljenika odveden i likvidiran. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice na lokalitetu Sušica, koja je otkrivena u septembru 2000. godine.
– Danas ukopavamo mog amiždu. Ubijen je nakon što je bio zatočenik logora Sušica. Odveden je sa svog ognjišta, uz rečenicu da ga vode samo da da izjavu. Nakon toga mu se izgubio svaki trag. Desilo se to što se desilo 1992. godine, dio porodice nije uspio napustiti ovo područje, preživio je najgore golgote koje su se desile u tom periodu. Mnogo je teško danas govoriti jer se podsjetimo da tog čovjeka više nema. Nadali smo se da ćemo naći njegove kosti i da će naći smiraj. Važno je da se sjećamo, i da novim generacijama ostavljamo amanet sjećanja – kazala je Lejla Kavazović.
Dan ranije u svim džamijama Medžlisa Islamske zajednice Vlasenica proučen je tevhid pred duše šehida, te je održana promocija knjige “A bili su samo djeca” dr. Husejina Omerovića.
Za zločine na području vlaseničke općine pravomoćno je u Haškom tribunalu na 20 godina osuđen Dragan Nikolić Jenki, te u Sudu BiH Predrag Bastah Car na 22 godine i Goran Višković Vjetar na 18 godina zatvora.
Vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u 2023. iznosila je 1.864.925.173 KM, što je za 30.849.817 KM više nego prethodne godine, potvrđeno je Feni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Prema posljednjim dostupnim podacima, u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini posluje 464 preduzeća, koja zapošljavaju 32,307 radnika.
Iz VTKBiH navode da se kompanije koje su izgradile vlastiti brend suočavaju s nizom izazova, uključujući konstantan rast cijena repromaterijala.
Ti izazovi utiču na njihovu sposobnost plasiranja robe na tržište. Važno je napomenuti da većina preduzeća u toj industriji obavlja “lohn” poslove za poznatije strane brendove, dok je manji broj onih koji samostalno razvijaju svoje brendove.
Svi se suočavaju s raznim izazovima, uključujući pitanja vezana uz cijene repromaterijala, tržišnu konkurenciju i promjene u potražnji.
Ta industrija, iako se suočava s brojnim izazovima poput rasta cijena repromaterijala i tržišne konkurencije, i dalje ostaje vitalan dio ekonomije Bosne i Hercegovine.
Ključno je da kompanije nastave inovirati i prilagođavati se promjenama kako bi ostale konkurentne na globalnom tržištu.
Također, podrška i saradnja među kompanijama unutar industrije mogu biti jedan od ključnih faktora za prevladavanje izazova i ostvarivanje daljnjeg rasta i razvoja.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica 13. aprila stigla je potvrda da su se Sjedinjene Američke Države (SAD) pridružile listi sponzora Nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Piše: Faruk Vele, za Radiosarajevo.ba
U velikoj buci koju ovih dana stvaraju čelnik bh. entiteta RS Milorad Dodik i predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić šireći zlonamjerne laži kojima manipuliraju domaću javnost za vlastite političke potrebe, izazivajući nove nesreće na našim prostorima, nije dovoljno naglašeno kako Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije „pala s neba“ kako bi se tobože dokazalo da u Srbi „genocidni narod“, da bi se „ukidao“ bh. entitet RS itd., već da je dio višedecenijskog procesa kulture sjećanja civilizacije i kao iskaz težnji cijelog čovječanstva da se „zločin nad zločinima“ – više nikada ne ponovi.
“Svjetionik nade”
To je prosto civilizacijska tekovina.. Profesor filozofije i studija genocida i holokausta na Državnom univerzitet Southern Connecticut i član Upravnog odbora studijskog programa o genocidu Univerziteta Yale David Pettigrew dobro je ocijenio je da Rezolucija kojom se predlaže proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja te “svjetionik nade”.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica su dobro primijetili da su Sjedinjene države godinama podržavale „zaštitu sjećanja na žrtve genocida“, ali i na osiguranju podizanja, uspostave i opstanka Memorijalnog centra. Isticali su, podsjetimo, da ta podrška predstavlja nastavak kontinuiteta politike SAD-a koju zagovara predsjednik Joe Biden, a koju su ranijim administracijama potvrdili predsjednik Bill Clinton, ali i u svojoj poruci iz 2020. tadašnji državni sekretar Mike Pompeo.
Dva su bitna aspekta u toj institucionalizaciji kulture sjećanja na Srebrenicu.
Naime, uoči 10. godišnjice genocida u Srebrenici, u junu sada već davne 2005. godine Senat i Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih država su usvojili Rezoluciju broj 199 o Srebrenici. Sa 370 glasova za i samo jednim protiv zastupnici u američkom Kongresu kasno sinoć su usvojili Rezoluciju 199 o Srebrenici. Kako je tada izvještavao Glas Amerike, u Zaključcima Rezolucije, čiji su sponzori bili 27 kongresmena na čelu sa republikanskim zastupnikom iz New Jerseya, Christopherom Smithom – samo jedan od heroja borbe za istinu i pravdu u svijetu kojima se nismo nedovoljno odužili – doslovce se kaže:
Radiosarajevo.ba: Christopher Smith
Politika agresije i etničkog čišćenja koju su primjenjivale srpske snage u BiH od 1992. do 1995. godine odgovara terminima koji definiraju Genocid u članu 2 Ženevske konvencije.
„Masakr u Srebrenici treba nazvati pravim imenom – Genocid“, rekao je na kraju te 2005. kongresmen Smith, naglašavajući da odgovorni trebaju „nositi ljagu i služiti kao upozorenje onima koji bi možda u budućnosti smjerali takav zločin“. Ta poruka je također važna u nastojanju da još jednom kao civilizacija kažemo – nikad više!
Deset godina kasnije, 2015. godine, Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je, također, usvojio Rezoluciju o Srebrenici, kojom se zločin iz jula 1995. godine definira kao Genocid.
Negiranje Genocida
Rezolucijom 310, koju je Kongres SAD-a tada usvojio bez ijednog prigovora, potvrđuje se da je politika agresije i etničkog čišćenja koju su provodile srpske snage u Srebrenici Genocid, te se osuđuju sve izjave koje negiraju Genocid.
Rezolucijom se, također, pozivalo „da se prepoznaju nepobitni znakovi Genocida u budućim konfliktima te da se takav zločin spriječi, naročito imajući u vidu konflikte u Centralnoafričkoj Republici, Burundiju i Siriji“, što potvrđuje značaj događaja u Srebrenici u povijesti čovječanstva.
Rezolucija je tada odata počast „hiljadama nevinih ljudi ubijenih u Srebrenici u julu 1995. godine, kao i svim osobama koje su tokom rata i genocida u Bosni i Hercegovini bile izložene torturama“.
I ovu Rezoluciju je predložio republikanski kongresmen i čelnik Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi Christopher Smith iz New Jerseyja. U govoru pred Zastupničkim domom Smith je kazao da je međunarodna zajednica gotovo jednoglasna kada ono što se desilo u Srebrenici naziva Genocidom.
“Ove sedmice svijet će stati kako bi se prisjetio i razmislio o genocidu u Srebrenici, hororu, brutalnosti i masovnim ubistvima, koji su počeli 11. jula 1995. godine. Ove sedmice se prisjećamo i odajemo počast hrabrim Bosancima koji su patili i umrli, žrtvama genocida. I ove sedmice međunarodna zajednica se mora posvetiti ostvarivanju pravde, jednom zauvijek”, rekao je Smith u svom obraćanju.
Srebrenička dova
Podsjetio je da su srpski vojnici prije 20 godina ubili više od 8.000 ljudi u takozvanoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda.
“Ubijali su muslimanske žene i djecu, a posebno muškarce. Ova ubistva nisu počinjena u borbi već su počinjena nad nenaoružanim i bespomoćnim ljudima kojima su holandski mirovnjaci govorili da ih niko neće povrijediti ako se predaju. Dokazi ukazuju na to da su ova ubistva počinjena kako bi se istrijebili muslimani iz tog područja. Ova namjera je glavni element genocida”, kazao je Smith.
Dodao je da su UN-ove snage, koje su trebale braniti “sigurnu zonu” svim sredstvima, pa i upotrebom sile, bile samo posmatrači genocida, a kasnije i više od toga. Vojnici holandskog bataljona predali su bosanske muslimane koji su zatražili utočište u bazi UNPROFOR-a srpskim vojnicima.
“Gledali su kako odvajaju muškarce, žene i djecu. Te muškarce više niko nikada nije vidio”, dodao je, između ostalog, Smith.
Dok su oči svijeta usmjerene prema Generalnoj skupštini Ujedinjenim nacijama (UN) naša dužnost kao Bosanaca i Hercegovaca jeste da uputimo zahvalnost muškarcima i ženama iz američkih administracija proteklih decenija i predstavnicima svih drugih zemalja svijeta, od Istoka do Zapada, kako bi smo svi zajedno, kao ljudska bića, uputili poruku nade „da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica“.
Državni ministri uskoro bi trebali razmatrati Prijedlog odluke o utvrđivanju Plana prijema kadeta u policijske agencije na nivou Bosne i Hercegovine u 2024. godini za Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), Direkciju za koordinaciju policijskih tijela i Graničnu policiju.
SIPA planira izvršiti odabir 15 kadeta za čin policajac te 15 kadeta za čin mlađi inspektor.
– Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije sistematizovano je 680 radnih mjesta policijskih službenika od kojih je trenutno popunjeno 525 radnih mjesta, a upražnjeno je 155.
Napominju da je do kraja 2024. planiran prestanak radnog odnosa u Agenciji 15 zaposlenih po osnovu zakonom propisanih uvjeta za prestanak radnog odnosa.
Pripadnici DKPT-a slavili neustavni dan RS-a, učestvovali u tuči na Zlatiboru, šta je uradio direktor Vilić?
– S obzirom na naprijed navedeno nesporno je da Agencija u 2024. može planirati prijem još 15 kadeta za čin “mlađi inspektor”, jer njihovim prijemom neće biti prekoračena gornja granica dozvoljenog broja zaposlenih u Agenciji od 789 izvršilaca, a također i broj radnih mjesta policijskih službenika u činu mlađi inspektor koja će se popuniti putem prijema kadeta, sve u skladu s Odlukom o načinu popunjavanja upražnjenih radnih mjesta za čin mlađi inspektor u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu – stoji u Prijedlogu odluke.
U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, utvrđuje se prijem 50 kadeta u činu policajac u 2024.
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Direkciji ukupno je predviđeno 1.268 zaposlenih, od čega 1.135 policajaca, od kojeg broja je trenutno popunjeno 766 radnih mjesta sa 29. februarom ove godine, pri čemu se vodi računa da ukupan broj ne prelazi 877.
– Prijedlogom Odluke je precizirano da u 2024. se raspiše javni oglas za prijem 50 kadeta u početnom činu policajac, koje bi 01. septembra 2025. bili upućeni na školovanje u Agenciju za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, po prethodno utvrđenom dogovoru i raspoloživim kapacitetima i odobrenim sredstvima Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, a koje bi trajalo do 30. marta 2026.
Direkcija je popunjena sa oko 67,98 posto i taj će se postotak u narednom periodu smanjiti zbog odliva kadra usljed penzionisanja policijskih službenika za 2024. okvirno 55, 2025. okvirno 60 i 2026. okvirno 50, kao i u manjem obimu i drugi razlozi prestanka radnog odnosa (sporazumni prestanak, smrt, penzionisanje po osnovu invalidnosti…), a nedostatak policijskih službenika kontinuirano se odražava na normalan proces rada – navodi se.
Nadalje, na ukupan broj zaposlenih policajaca na mjesečnom nivou u prosjeku je kontinuirano oko 50 na bolovanju.
– Otvaranjem novih objekata diplomatsko-konzularne mreže, kao npr. Konzulata u Trebinju, poslova pratnje novca Centralne banke BiH i pratnje dokaznog materijala, znatno je povećan obim poslova iz nadležnosti štićenih ličnosti, čime je došlo do povećanja sveobuhvatnog obima poslova iz nadležnosti Direkcije – stoji u Prijedlogu.
Dugogodišnji problem nepokrivenosti državne granice posljednjih godina povećao se zbog velikog broja ilegalnih migranata, otvaranja novih graničnih prijelaza, a što se negativno reflektovalo na efikasno obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti Granične policije BiH i dovelo do potrebe angažovanja policijskih pripadnika iz agencija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH, ali i i iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.
NIMALO LIJEP PRIZOR
Granična policija BiH o poderanoj državnoj zastavi na Doljanima: Prije je sve bilo besprijekorno, sad je…
Kako kažu, konstantna kadrovska nepopunjenost policijskim službenicima, naročito je izražena u prethodnim godinama, zbog odlaska velikog broja policijskih službenika u penziju, u druge agencije ili zbog drugih razloga, tako da Graničnoj policiji BiH trenutno nedostaje 650 policijskih službenika ili 26,8 posto od sistematizovanog broja, od čega u činu “policajac” nedostaje njih 386.
Problematizira se i činjenica da Zakon o budžetu institucija BiH za ovu godinu nije usvojen, te da je na snazi instrukcija o privremenom finansiranju institucija.
Nakon što se odobri budžet za svaku fiskalnu godinu, izvršit će se zapošljavanje policijskih kadrova iz ovog plana najkasnije u roku od 90 dana od datuma predviđenog dinamikom.
Kompanija Siniat d.o.o. Bihać, čiji je vlasnik francuski gigant – grupacija “Etex”, priprema pokretanje eksploatacije mineralne sirovine – gipsa na ležištu “Orašac-Kulen Vakuf” na lokalitetu “Bukvarine” na području općine Bihać.
Eksploatacija će se obavljati na polju veličine 5 hektara.
Kompanija već godinama nastoji pridobiti sve dozvole koje se tiču utjecaja na okoliš i sada je pri kraju, što znači da bi projekt uskoro mogao zaživjeti, piše BiznisInfo.ba.
Osim toga, kompanija je ranije potpisala ugovor o koncesiji sa Vladom Unsko-sanskog kantona kojim joj je ovo ležište dato na korištenje na period od 25 godina – u svrhu istraživanja i eksploatacije gipsa.
Ova kompanija je globalni lider gradnji “laganih konstrukcija”, nadahnjujući ljude da grade sigurne, održive, pametne i lijepe zgrade.
– Želimo inspirirati ljude širom svijeta da grade životne prostore koji su sigurni, održivi, pametni i lijepi. Zbog toga se fokusiramo na učinkovita lagana rješenja koja ljudima omogućuju bržu, bolju i održiviju izgradnju – navode iz ove kompanije.
Ova grupacija ima 13,5 hiljada zaposlenih a djeluje u 45 država svijeta. Ima ukupne godišnje prihode od 3,7 milijardi eura, što govori o kakvom divu se radi.
Na današnji dan, 20. aprila 1896. godine otvorena je Gradska vijećnica u Sarajevu. Vijećnica se nalazi nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda građen u pseudo-maurskom stilu.
Interesantno je da je u ovom stilu rađena većina objekata koji su izgrađeni u Sarajevu za vrijeme austrougarske vlasti, pa možemo reći da je Gradska vijećnica sinonim za austrougarski period u Bosni i Hercegovini, i zaštitni znak tog vremena.
Što se tiče same izgradnje, prvi projekat je uradio Karlo Paržik, ali se ovaj nije svidio tadašnjem ministru Benjaminu Kalaju, pa je izrada novog povjerena Alexandru Witteku. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II, zbog čega je dva puta odlazio u Kairo.
Kako je Wittek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvršio samoubistvo, završetak njegovog projekta je povjeren 1894. godine Ćirilu M. Ivekoviću. Uporedo sa izradom i razradom projekta, tekla je i izgradnja objekta od 1892. do 1894. godine. Objekat Gradske vijećnice zvanično je predat na upotrebu 1896. godine.
Što se tiče njene funkcije, Vijećnica je prvobitno predstavljala zgradu tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
Za vrijeme agresije na Sarajevo (od 1992-95. godine) Vijećnica je bila više puta granatirana od strane JNA i VRS-a. Dana 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je zgrada Vijećnice, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80% knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. Unutrašnjost Vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.
Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u ponedjeljak, 22. 04. 2024. trebali bi, između ostalog, odlučivati o Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini prema kojem bi nedjelja trebala postati neradni dan za trgovine u FBiH.
Predlagač je Federalno ministarstvo trgovine na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem. Udruženja „Multi“ iz Tuzle i „Liberalni forum iz Sarajeva“ objavili su analizu predloženog zakona. Autori studije su Damir Bećirović, Dino Arnut, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić.
Povodom prijedloga o uvođenju zabrane rada nedjeljom čiji je predlagač Federalno ministarstvo trgovine na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, Udruženja „Multi“ iz Tuzle i „Liberalni forum iz Sarajeva“ objavili su analizu predloženog zakona. Autori studije su Damir Bećirović, Dino Arnut, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić.
Jedinstveni zaključak njihove studije je da se ne preporučuje uvođenje zabrane rada nedjeljom. Ukoliko to politički nije moguće, predlaže se alternativa koja će imati blaži efekat, poput povećanja nadnica za rad nedjeljom, a koja je vezana prije svega za izmjene Zakona o radu, a ne Zakona o trgovini.
Građani bi bili voljni raditi nedjeljom za veće nadnice
Nakon analiziranja četiri ekonomska apsekta zabrane rada nedjeljom, pravne analize i empirijskog istraživanja, istraživači su došli do zaključka da bi uvođenje ovakve mjere moglo utjecati na:
1. Pad broja zaposlenih u trgovini do 10%
2. Rast cijena u trgovini
3. Pad ostvarenog prometa, posebno za male trgovine
4. Smanjenje broja registrovanih malih trgovina i obrta
5. Pad BDP i pad prihoda od PDV-a
Također, analiza je pokazala da je upitna ustavnost navedenog rješenja, jer zakonodavac još uvijek nije dokazao koji su to benefiti za same radnike/ce, niti zašto je dobro diskiminirati jedne radnike/ce u odnosu na druge. Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine je sekularnog karaktera, tako da je teško argumentovati u korist zabrane rada nedjeljom, izuzev pozivanja na član 9. Ugovora između Svete stolice i Bosne i Hercegovine, ali i to samo za one radnike koji se deklarišu kao katolici.
Dva su ključna argumenta u prilog neustavnosti zabrane rada nedjeljom: ne postoji razlog zašto bi se nedjelja smatrala najboljim danom za odmor radnika i upitno (bez garancija) povećanje radničkih prava prema Ustavu BiH i FBiH ne može biti nauštrb kršenja preduzetničkih prava i sloboda.
Također, anketa koja je napravljena u okviru istraživanja pokazala je da svega 11,8% građana FBiH smatra da je rad nedjeljom najveći problem radnika u trgovini, dok su niska plata (24%) i neplaćanje prekovremenog rada navedeni kao najveći problemi zaposlenika/ca u trgovini. Iako je 75% ispitanika u anketi izjavilo da podržava zabranu rada nedjeljom, više od polovine ispitanika/ca (54,4%) izjavilo je da bi bili spremni/e raditi nedjeljom ako bi nadnica za rad bila viša za 50%. Pri tome, 64,9% onih koji već rade barem dvije nedjelje u mjesecu bi nastavilo raditi nedjeljom uz spomenuti uslov više nadnice za taj dan. Ovo pokazuje da bi odnos prema radu nedjeljom bio bitno drugačiji ako bi radnici koji rade na taj dan imali zagarantovane više dnevnice.
Tri moguća scenarija
U studiji se predviđaju i tri moguća scenarija do kojih bi dovela zabrana rada nedjeljom trgovinama u FBiH. Prvi scenarij je onaj pozitivni, da će se potrošači prilagoditi izmjenama zakona i planirati potrošnju tokom ostalih šest dana u sedmici, te da će se tome prilagoditi i turisti, dijaspora kao i građani susjednih zemalja koji dolaze u kupovinu u BiH. Po ovom scenariju neće doći do negativnog utjecaja na BDP. Javni prihodi ostat će isti. Općine i gradovi neće imati izraženih posljedica shodno zabrani rada nedjeljom. Svaka jedinica lokalne samouprave imat će identične efekte ove zabrane, bez obzira bila turistička ili ne.
Drugi scenarij je da potrošači djelimično prilagode svoje potrošačke navike. Dio potrošača će nastaviti nedjeljnu kupovinu i to u entitetu RS ili susjednim zemljama (uglavnom potrošači koji žive blizu državne granice – Srbija ili Hrvatska, kada su nedjelje radne), dio će se prebaciti na internet trgovinu, dok će značajan dio potrošača prilagoditi svoje potrošačke navike na način da će kupovinu obavljati tokom šest dana u sedmici – uglavnom subotom, koja bi postala dominantan dan za kupovinu. U ovom slučaju dio radnika izgubio bi poslove u velikim i malim trgovinama, te prešao u druge oblasti sa izuzećem – benzinske pumpe, pekare, ili pak kladionice i druge oblasti koje rade nedjeljom. Državljani Hrvatske i Crne Gore prestali bi obavljati nedjelju kupovinu u FBiH i uglavnom bi išli u entitet RS. Došlo bi do pada BDP-a i potencijalnih javnih prihoda u FBiH u komparaciji sa entitetom RS. Procjena je da će negativan utjecaj na BDP biti do 0.4% u prosjeku te da će doći do pada prihoda od PDV-a za FBiH. Pojedine općine i gradovi imali bi značajnije negativne efekte shodno zabrani rada nedjeljom. To su uglavnom turističke općine i gradovi, te one jedinice lokalne samouprave koje su blizu granici Republike Hrvatske.
Treći scenarij je da potrošači tokom nedjelje idu u entitet RS u kupovinu, kao i susjednu Hrvatsku (kada se radi nedjeljom) i Srbiju kako bi obavili nedjelju potrošnju. Većina potrošača obavljala bi veće kupovine tokom radnih dana i subote. Ovo bi najprije stvorilo izuzetan pritisak na radnike u trgovini koji bi podnosili fizički/psihološki teret navedenog. Svaki veliki trgovinski lanac otpuštao bi višak radne snage jer rade manji broj sati. Otpustilo bi se do 10% radne snage koja bi postala viškom. Dio radne snage u velikim trgovinskim lancima radio bi nedjeljom na poslovima koji ne ovise od prodajnog objekta – skladištenje, logistika i slično. Procjena je da bi negativan utjecaj na BDP bio viši od 0.4% u prosjeku, kao i pad prihoda od PDV-a za FBiH. Sve općine i gradovi imale bi značajnije negativne efekte shodno zabrani rada nedjeljom.
Prakse EU
Autori su također analizirali prakse Evropske unije po pitanju zabrane rada nedjeljom. Analizirane su ukupno 33 zemlje. Ne postoji jedinstvena politika ni direktiva EU po pitanju zabrane i reguliranja rada nedjeljom. Dok u nekim evropskim državama nedjelja ne uživa nikakav poseban status po pitanju zabrana ili ograničenja rada, u drugim postoji zabrana rada za većinu sektora ili pak stroga reguliranost broja radnih sati i sektora koji mogu poslovati taj dan. Ipak, generalno gledano evropske države pokazuju trend deregulacije rada nedjeljom i slabljene politika potpunih restrikcija i zabrana rada nedjeljom. Evropske države koje imaju zabranjen ili restriktivniji rad nedjeljom su: Austrija, Belgija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Kipar, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Poljska i Slovenija. Ipak i ove zemlje nisu u potpunosti restriktirale (zabranile) rad nedjeljom jer postoje izuzeci unutar njihovih regulacija.
Autori zaključuju kako je regulisanje rada nedjeljom kompleksna tematika koja zahtjeva više istraživanja poput ovih te da bi donosioci odluka trebali uzeti sve argumente u obzir o mogućim negativnim efektima prije bilo kakve značajnije intervencije koja može poremetiti tržište rada i cijelu ekonomiju u FBiH.
