U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11, na jugu zemlje do 16 stepeni.
Biometeorološka prognoza je povoljna. Tegobe kod osjetljivih osoba neće biti suviše jake. Nakon svježije noći i jutra, u ostatku dana toplije, uz visoke temperature i pojačan osjet sparine u poslijepodnevnim satima. Preporučljivo je slojevito se odjenuti, kako bi se po potrebi raskomotili. Također, poželjno je posvetiti pažnju zaštiti od sunca, s obzirom na prognozirane visoke vrijednosti UV indeksa.
Sutra pretežno sunčano prije podne. Povećanje oblačnosti u drugom dijelu dana. U poslijepodnevnim satima u Bosni i sjeveru Hercegovine se očekuju lokalni pljuskovi sa grmljavinom. Vjetar slab zapadnog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka između 24 i 30 stepeni.
Pljuskovi u nedjelju
U nedjelju djelomično vedro. U drugoj polovini dana širom zemlje u mogući lokalni pljuskovi i grmljavina.
Bez padavina na jugu zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 15, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27, na jugu zemlje do 29 stepeni.
Europska unija je kroz projekat “Zanimljivi muzeji” podržala kreiranje jedinstvene turističke ponude s fokusom na muzeje u Hercegovini i prekograničnom području Crne Gore, u cilju promoviranja regije kao multietničke i kulturno raznolike evropske destinacije.
Preko 20 muzeja i turističkih organizacija i agencija sudjeluju u kreiranju ponude koja će uključivati i ruralna područja, priopćilo je Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK.
Cilj je ostvariti saradnju između muzeja i turističkih agencija, na osnovu koje će agencije kreirati konkretne paket aranžmane s fokusom na posjete muzejima.
Stoga je od 1. do 3. lipnja za 12 turističkih agencija i radnika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske organiziran posjet muzejima u Konjicu, Jablanici, Mostaru i Ljubuškom, tijekom koga se razgovaralo o mogućnostima suradnje.
“Zbog novonastale situacije izazvane pandemijom, veliki je interes putnika za putovanjima u regiji. Turistički radnici pokušavaju kreirati i ponuditi nove sadržaje putnicima. Nama se učinila posebno interesantnim sjeverna Hercegovina, koja je kao pojam nešto novo i možda privlačno gostima. Posebno atraktivnom je mogu učiniti zanimljivi muzeji za koje nismo do skoro ni znali. Pripremamo konkretnu ponudu za naše goste i ovo studijsko putovanje iskoristit ćemo da sa lokalnim akterima dogovorimo detalje ponude“, rekao je turistički radnik iz Hrvatske Siniša Lukač.
Zahvaljujući projektu “Zanimljivi muzeji” u narednom periodu očekuje se sličan posjet muzejima Crne Gore, kao i njihova promocija.
Projekt “Zanimljivi muzeji/Amusing Museums” kroz program prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora financira Europska unija, a zajednički ga provode Udruženje LiNK iz Mostara, u suradnji s Nacionalnim muzejom Crne Gore (CG) i Općinom Jablanica (BiH).
Ukupna vrijednost projekta je oko 400.000 eura, od čega Europska unija financira 300.000 eura.
Današnjom Odlukom Federalne vlada utvrđeno je da je projekt izgradnje gradskog autoputa – brze ceste u Sarajevu od javnog interesa za Federaciju BiH.
Pristupa se izradi investicijsko-tehničke dokumentacije za izgradnju ove prometnice, pribavljanju urbanističke saglasnosti i obavljanju postupaka eksproprijacije na zemljištu, sa objektima i infrastrukturom, kao i početku realizacije projekta.
Izgradnja gradskog autoputa – brze ceste u Sarajevu jedan je od prioritetnih projekata u Federaciji BiH čijom će realizacijom biti značajno smanene prometne gužve u gradu, skraćeno vrijeme putovanja i poboljšala sigurnost svih učesnika u prometu na pravcu Stup – Buća Potok – Pofalići – Velešići – Bentbaša.
Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih zarazom koronavirusom u svijetu je premašio 3,7 miliona.
Prema podacima portala “Worldometers” u svijetu su od početka pandemije COVID-19 potvrđena 3.708.503 smrtna slučaja uzrokovana koronavirusom.
Najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u SAD-u u kojem je od posljedica zaraze umrlo 611.020 ljudi, a slijede Brazil sa 467.706 smrtnih slučajeva, Indija sa 338.013, Meksiko sa 228.146, Peru sa 184.942 i Velika Britanija sa 127.794 smrtna slučaja.
Od početka pandemije COVID-19 u svijetu je zaraza koronavirusom potvrđena kod 172,57 miliona ljudi, a od te infekcije se oporavilo 155,18 miliona oboljelih.
U svijetu trenutno ima 13,62 miliona aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom.
Delegacije Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sastale su se danas u Sarajevu, a na dnevnom redu su pitanja poput formiranja Federalne vlade, odnosno popunjavanja upražnjenih ministarskih mjesta, kao i pitanje izbornog zakonodavstva.
Stranačke delegacije predvode predsjednici Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Izetbegović je 27. maja najavio kako će ovo vjerovatno biti posljednji sastanak stranačkih delegacija na ovu temu. Izrazio je tada nadu da bi moglo doći do pomaka, odnosno da se HDZ-u “izađe u susret kada su u pitanju legitimni predstavnici, a SDA-u o pitanju funkcioniranja i nadležnosti domova naroda”.
– Mogli bismo doći do toga da normalno funkcionira parlamentarna demokratija – kazao je Izetbegović.
Kazao je kako je Čović odgovorio pozitivno tada u vezi mogućnosti da se “popuni Vlada Federacije BiH i da se krene u razgovore”
Povodom 3. Juna, Svjetskog dana bicikla, udruženja iz Bosne i Hercegovine koja se bave zagovaranjem unapređenja biciklističkog saobraćaja, Centar za životnu sredinu i Giro di Sarajevo, ističu da se na polju urbane mobilnosti u BiH, uprkos preporukama koje su prošle godine na današnji dan poslali svim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama, ništa nije promijenilo.
Zajedničko pismo pod nazivom ,,Budućnost urbane mobilnosti – institucije su na potezu’’ poslano je nakon početka pandemije COVID 19 koja je , uslijed preporuka za ograničenjem fizičkih kontakata, značajno promijenila načine kretanja i svakodnevnih putovanja građana. Saobraćaj privatnim automobilima naglo se smanjio u jednom trenutku, a javni prevoz privremeno je bio obustavljen, dok se sve više ljudi opredjelilo za bicikle i pješačenje.
Saobraćajni stručnjaci iz cijelog svijeta prepoznali su da je hitno potrebna nova preraspodjela prostora na gradskim saobraćajnicama, zasnovana na reciprocitetu učesnika u saobraćaju. Od početka pandemije do danas, metropole zemalja poput Njemačke, Austrije, Italije, Belgije, Kolumbije, Španije i Mađarske implementirale su privremena rješenja biciklističke infrastrukture kao jednu od mjera u suzbijanju pandemije. Ista su, većim dijelom postala stalna. Ponuđena rješenja bila su jednostavna, kreativna i njihova realizacija nije bila vremenski niti finansijski zahtjevna, a podrazumijevala su, kao i danas, više prostora i bolje uslove za kretanje pješaka i biciklista, kao i korisnika mikromobilnosti.
Berlin i Budimpešta pretvarali su dijelove kolovoza u biciklističke trake, dok je Beč proširio zone smirenog saobraćaja i unutar naselja. Brisel je širom centra grada prvobitno uveo ograničenje brzine od 20km/č i dao apsolutnu prednost pješacima, a zatim i uveo ograničenje brzine od 30km/č na području čitavog grada. Češka i Australija uvele su bočni razmak od 1,5m kao obavezan pri zaobilaženju biciklista (Španija, Francuska, Belgija, Portugal, 26 američkih saveznih država i par provincija u Kanadi su uveli ovo pravilo još mnogo prije).
U Bosni i Hercegovini, ponuđenih rješenja u jeku pandemije nije bilo. Postavlja se pitanje da li smo propustili još jednu šansu i još jedan korak za svijetom?
Korišćenje privatnih automobila u gradovima i opštinama u Bosni i Hercegovini, od početka zime bilo je u porastu, te se taj trend nastavlja. Upotreba javnog prevoza u značajnom je padu, a njegovim dugonajavljivanim poboljšanjima nadaju se samo još najoptimističniji građani. Takođe, oporavak međugradskog autobuskog saobraćaja, a pogotovo željezničkog, nije u naznakama. Povratak na dobru staru i isprobanu stramputicu, jači je nego ikad.
S tim u vezi, udruženja Centar za životnu sredinu i Giro di Sarajevo pozivaju domaće institucije, predstavnike međunarodnih organizacija i institucija, Stalni sekretarijat Transportne zajednice Zapadnog Balkana, EU delegaciju, gradove i opštine te ostale aktere koje se bave razvojem saobraćaja da poduzmu:
što hitnije iniciranje aktivnosti čiji bi cilj bio planiranje i realizacija mjera za unapređenje biciklističkog saobraćaja;
stvaranje okvira kojim bi se pristupilo multidisciplinarnom planiranju mjera i aktivnosti na popularizaciji i ekukaciji o biciklističkom saobraćaju;
zagovaranje većeg učešća javnosti u procesima donošenja odluka o prostorno-planskoj i strateškoj dokumentaciji;
provođenje inicijativa pokrenutih na nivou Evropske unije na polju urbane mobilnosti i na prostor zapadnog Balkana;
preuzimanje obaveze da gradovi, opštine i kantoni permanentno počnu raditi na unapređenju biciklističke i pješačke infrastrukture te promovisanju biciklističkog saobraćaja;
da se bicikli i biciklistički saobraćaj ne posmatraju kao smetnja ili vid rekreacije i dokolice, već ravnopravni vid saobraćaja jednako vrijedan ostalim vidovima, a koji već sada ima, a u bliskoj budućnosti će imati i još znaćajniju ulogu, za unapređenje kvaliteta života u gradovima.
“Mi, udruženja, pozivamo navedene institucije da što hitnije reaguju, ne samo tokom tekuće pandemije, već i u budućnosti. Stavljamo se na raspolaganje za razmjenu informacija, ideja i detaljnih prijedloga, za unapređenje biciklističkog saobraćaja u BH gradovima, kojim bi se umanjila opasnost od širenja virusa, smanjilo aerozagađenje i opterećenje već opterećenih saobraćajnica te, ostvario ukupni pozitivni učinak na zdravlje ljudi i priveredu. Vi ste na potezu! Još uvijek!”, poruka je ovih udruženja.
Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija je u aprilu 2018. godine proglasila 3. jun Svjetskim danom bicikla. Rezolucija Svjetskog dana bicikla ističe ,,originalnost, dugovječnost i višenamjenost bicikla, koji je u upotrebi dva vijeka, a krase ga jednostavnost, pristupačnost, pouzdanost te predstavlja po životnu sredinu prihvatljiv vid prevoza.’’
Najnovije preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva prihvaćene su na današnjoj sjednici Vlade Federacije BiH u Sarajevu.
Postepeno ublažavanja mjera
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva predložilo je nastavak postepenog ublažavanja mjera, a između ostalog i povratak navijača na tribine. Novom odlukom dopušta se da broj ljudi koji se mogu okupljati u zatvorenom prostoru poveća na 50, a na otvorenom na 100 osoba.
Također je moguće i organiziranje većih skupova uz posebno definirane uvjete: posjedovanje negativnog antigenskog ili PCR testa ne starijeg od 48 sati; potvrda o prebolovanom Covid-19 ne starija od 6 mjeseci; ili potvrda o završenoj vakcinaciji.
Ulazak i izlazak sa stadiona
Prilikom ulaska i izlaska sa stadiona obavezno je poštivanje epidemioloških mjera (nošenje maski i držanje distance), za što su zaduženi COVID redari.
Dozvoljeno je održavanje kongresa, konferencija i drugih edukativnih skupova, kojima bi moglo prisustvovati do 100 osoba, a ukoliko skup ima više od 100 osoba potrebno je da sudionici imaju: negativan antigenski ili PCR test ne stariji od 48 sati; ili potvrdu o prebolovanom COVID-19 ne stariju od 6 mjeseci; ili potvrdu o završenoj vakcinaciji.
Učenici Osnovne škole “Hasan Kikić” iz Gračanice prikupili su 1.800 KM za stipendiranje djece u Burkini Faso, u Africi.
Zahvaljujući zalaganju nastavnica Amire Dautović i Aide Čamdžić kao i velikodušnim donacijama ovih mališana, prikupljen je novac za stipendiranje 60 učenika u ovoj siromašnoj afričkoj zemlji.
Tako je ponovo iz ove škole napravljena snažna lekcija humanosti i primjer kako ispravno odgajati djecu u školskim klupama.
– Ako su ova djeca u dobi osnovnog obrazovanja razvila svijest o pomaganju drugih ljudi, naročito svojih vršnjaka, s ohrabrenjem konstatujemo da još uvijek ima nade za sve nas i da nas u starosti možda povedu ljudi poput njih u bolji i sigurniji napredak. Upućujemo iskrene zahvale za cijeli kolektiv ove škole i pružamo ruku ovim mališanima koji su danas održali lekciju svima nama. Nadamo se da će u budućnosti i druge škole slijediti njihove primjere – saopćeno je iz Međunarodnog foruma solidarnosti – Emmaus.
Akcija prikupljanja sredstava za stipendiranje djece u Burkini Faso traje tokom cijele godine, a zainteresirani građani stipendije u iznosu od 30 KM ili 15 eura mogu uplatiti na žiro račun Udruženja MFS-EMMAUS.
Broj računa za donaciju:
Svrha uplate: Stipendija za Burkinu Faso
Uni Credit Banka
3389002209384239
IBAN: BA39 3383002250449586
SWIFT CODE: UNCRBA 22
Iz udruženja su napomenuli će svakom stipendiranom dijetu iz ovih sredstava biti obezbjeđena i školska užina tokom cijele godine.
U zadnjih par sedmica imali smo nekoliko slučajeva ugriza zmije otrovnice gdje je bilo indicirano davanje antiviperinog seruma – protivotrova, kaže dr. Baljić.
Toplo vrijeme probudilo je u našoj zemlji i gmizavce. Građani su se zaželjeli prirode te su pohrlili u planine i šume kojima naša zemlja obiluje. No, iz Zavoda za hitnu medicnsku pomoć Kantona Sarajevo upozoravaju na skirvenu opasnost koja zbog nepromišljenosti ljude može koštati života ili ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Naime, u Sarajevu trenutno nema seruma koji znači život u slučaju ugriza zmije otrovnice.
-Još jedno upozorenje. U zadnjih par sedmica imali smo nekoliko slučajeva ugriza zmije otrovnice gdje je bilo indicirano davanje antiviperinog seruma – protivotrova. Ne bi to bilo ništa posebno ni neuobičajeno za ovo doba godine – međutim tog seruma trenutno nigdje u BiH nema za nabaviti, a po informaciji ni u okolnim državama, jer smo tražili gdje smo mogli. Ako se i nađe, nažalost rok upotrebe bio je do 1. juna 2021. Zato svi vi koji volite planinariti ili samo šetati po prirodi – oprez – uputio je ozbiljno upozorenje Doc. Dr. Rusmir Baljić, šef Infektivne klinike.
Inače, u BiH živi 14 vrsta zmija. Od toga su samo tri otrovnice šarka ili riđovka, balkanski šargan i poskok.
Sorry, the video player failed to load.(Error Code: 101102)
Razlikovanje otrovnica
Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60 centimetara. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakterizira tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.
Odrasle jedinke zmije riđovke gotovo da jedva dostižu 60 centimetara. Mužjak riđovke je siv ili smeđe boje sa crnom (u pravilu isprekidanom) šarom, dok su ženke smeđe ili crvenkaste sa manje izraženom smeđom šarom. Ujed šarke je bolan, ali smrtni slučajevi su ekstremno rijetki.
Balkanski šargan je najmanja zmija otrovnica u Evropi. Odrasle jedinke narastu do 50 centimetara. Mužjaci su svijetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvijek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara.
Često dijeli stanište sa šarkom, nerijetko i sa poskokom.
Opasni poskok
Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela.
Poskok je najotrovnija i najveća zmija otrovnica u Evropi. Naraste u prosjeku oko 65 centimetara, vrlo rijetko prelazi 90. Najmarkantnija morfološka karakteristika poskoka je roščić koji se nalazi na vrhu njuške. Mužjaci su najčešće sive boje sa crnom cik-cak šarom, dok su ženke najčešće smeđkaste ili crvenkaste, sa ne tako upadljivom cik-cak šarom.
Naseljava gotovo čitavu BiH od nivoa mora do visokih planinskih ekosistema.
Odrasle jedinke se hrane uglavnom sitnim sisarima i pticama, većim gušterima i drugim zmijama. Vrlo često se poskoci, posebno krajem ljeta i u toku jeseni, penju na drveće, grmovito rastinje i visoke stijene (zbog ishrane i termoregulacije). Zbog toga, neoprezni ljudi budu ugriženi od strane takvih jedinki u glavenim ili vratnim predjelima tijela, pa je po narodnom vjerovanju dobio ime po tome da visoko skače.
Otrov poskoka je snažan, te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH.
Danas u Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 28°C. U Sarajevu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Najviša dnevna temperatura zraka oko 25°C.
