U Bosni i Hercegovini pretežno sunčano prije podne. Po kotlinama je moguća magla. U drugom dijelu dana postepeno naoblačenje sa zapada. Vjetar slab, prije podne istočnog i sjeveroistočnog smjera. U drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -8 i -3°C, na jugu od 0 do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 5°C, na jugu od 8 do 12°C.
Category: BiH
-
Mercator u BiH više ne postoji kao kompanija
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisno pravno lice, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je kompanija Mercator BH Trgovina na veliko i malo ‘brisana usljed pripajanja’.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti da se slično desilo prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de fakto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo desiti i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plate prijete i poteškoće s likvidnošću, piše Biznisinfo.
-
Ryanair uvodi nove linije u BiH
Niskotarifna aviokompanija Ryanair će u svoju mrežu letova naredne godine dodati nove linije iz Banje Luke i Zadra, piše “EX-Yu Aviation”.
Prema tvrdnjama ovog portala, Ryanair će od 1. aprila 2024. uvesti dvosedmičnu liniju iz Banje Luke do Baden Badena.
Tako će dopuniti svoje letove iz Šarloa, Geteborga, Memingena, Stokholma i Beča do Banje Luke.
Inače, za razliku od ljetne sezone 2023. ova avio-kompanija nije podnijela planove za održavanje letova ni iz Berlina ni iz Nirnberga do Banje Luke, kao što je bio slučaj ovog ljeta, što ukazuje na to da letovi vjerovatno neće biti obnovljeni, ali promjene su i dalje moguće.
Što se tiče letova iz Zadra, Ryanair namjerava uvesti linije za Barcelonu, Kopenhagen, Kork, Košice i Kaunas.
-
Pronađeno i spašeno četvoro stranaca koji su se sinoć izgubili na Visočici
Negdje u popodnevnim satima ih je uhvatilo nevrijeme i izgubili su orijentaciju.
Pripadnici Gorske službe spašavanja Stanica Sarajevo zaprimili su poziv od četiri strana državljanina koji su izgubljeni na planini Visočici.Stanica Sarajevo odmah je aktivirala dežurni tim i krenula u akciju spašavanja kako bi izvršla evakuaciju unesrećenih. Spasioci su se kretali prema bivku pješke i uz pomoć motornih sanki, jer su putevi zametni i nije moguć pristup drugim vozilima, te su uspješno stigli do unesrećenih.
Nakon utvrđivanja zdravstvenog stanja unesrećenih odlučit će se o načinu i vrsti evakuacije. O samom toku akcije je upoznat i Operativni centar kantonalne Civilne zaštite – saopćeno je iz GSS-a.
U saopćenju se navodi da su četiri mlađe osobe strana državljanina juče, ponukani lijepim vremenom krenuli na planinarenje bosanskim planinama.
S obzirom na lijepo vrijeme krenuli su nedovoljno pripremljeni za zimske uslove ne znajući ćud bosanskohercegovačkih planina.Negdje u popodnevnim satima ih je uhvatilo nevrijeme i izgubili su orijentaciju. Kasno naveče kada je počeo da pada snijeg uspjeli su da pronađu sklonište na planini i tu provedu noć. Ujutro su pokušali da pronađu put, međutim, bezuspješno i s obzirom na teške vremenske uslove jedan od izgubljenih je počeo da osjeća zdravstvene tegobe te su odlučili da se vrate na posljednju poznatu tačku tj. bivak u kojem su proveli noć.
Nako povratka u bivak shvatili su da je, s obzirom na zdravstveno stanje jednog od njih, te da sami nisu u mogućnosti pronaći put nazad na sigurno, najbolje da pozovu Gorsku službu spašavanja – navodi se u saopćenju. -
Nakon Čajniča i Rudo ostalo bez jedine banke
U Rudom je krajem prošle sedmice prestala sa radom jedina banka u ovom gradiću. Najbliža banka je u Višegradu do kojeg građani Rudog i za minimum bankarskih usluga moraju putovati 40 kilometara u jednom pravcu.
U Rudom za sada imaju na raspolaganju bankomat NLB banke i poštu preko koje korisnici usluga Nove banke mogu vršiti transakcije bez provizije. Za sve druge potrebe prije odlaska u Višegrad nema drugog načina, čime su posebno ugroženi penzioneri.
Gašenje banke svakako će pogoditi i poduzetnike te privatni sektor.
Građani su ogorčeni ovom činjenicom jer smatraju da je ovo još samo jedan u nizu pokazatelja nazadovanja općine. Naime, u Rudom je nedavno prestala sa radom i lokalna mesara, također iz godine u godinu mijenja se struktura stanovništva, manji je broj upisane djece u školi i slično.
Smatraju da vlasti moraju tražiti adekvatna rješenja, jer je Rudo prije 15 godina imalo dvije banke.
Podsjetimo da je prije tri mjeseca sa radom prestala i jedina banka u Čajniču.
-
U Sarajevu obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom
Godišnje obilježavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom utvrđeno je 1992. rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Broj ove populacije u svijetu se povećava zbog porasta hroničnih zdravstvenih stanja i starenja stanovništva.
Međutim, ne postoje službeni podaci o broju osoba s invaliditetom, ali prema pojedinim istraživanjima iz 2011. godine, oko 15 odsto svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta. Oko 350 hiljada osoba u FBiH ima neki oblik invaliditeta, odnosno oko 500 hiljada u BiH.
Nedostatak zakonske reglulative na različitim nivoima, zbog kojih je ova kategorija na marginama društva, motiv je da se više od 40 organizacija umreže u jednu – “Moje pravo”, putem koje će se boriti za prava koja zaslužuju i koja ih prema svim medunarodnim konvencijama sljeduju.
Roditelji osoba s invaliditetom kažu da su nezadovoljni odnosom nadležnih, koji ih dodatno diskiminišu nedostatkom razumijevanja i volje da njihov položaj u društvu poprave. I to ne samo putem socijalnih davanja, koja su, kako kažu, nedovoljna, nego i na svaki mogući način koji bi ovoj kategoriji olakšao svakodnevnicu.
-
UIO: Prihodi od indirektnih poreza veći za 652 miliona KM
Prihodi od indirektnih poreza u jedanaest mjeseci 2023. godine iznosili su devet milijardi i 727 miliona KM i veći su za 652 miliona KM ili 7,18 posto u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili devet milijardi i 75 miliona KM.
Samo u novembru 2023. godine prikupljeno je 927 miliona KM indirektnih poreza što je za 64 miliona KM više u odnosu na novembar 2022. godine.
Nakon što je UIO izvršila povrat PDV-a privredi u iznosu od milijardu i 984 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-novembar 2023. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su sedam milijardi i 743 miliona KM i veći su za 557 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2022. godine.
Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-novembar 2023. godine raspoređen je iznos od 937 miliona KM. Višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je na računima entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH dobila četiri milijarde i 198 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 314 miliona KM i Distrikt Brčko 234 miliona KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje.
Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 206 miliona KM, Republika Srpska 136 miliona KM i Distrikt Brčko 6,9 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za cestarine.
-
Iz Gaze sinoć evakuirano dvoje djece koji su srodnici bh. Državljana
Ministarstvo vanjskih poslova BiH saopćilo je da je sinoć iz Pojasa Gaze evakuirano dvoje djece, srodnika bh. državljana.
– Trenutno se nalaze kod članova porodice u Kairu i osjećaju se dobro.
Djeca su 2012. i 2011. godište.
Krizni tim MVP BiH nastavlja svoje aktivnosti na evakuaciji – naveli su na platformi X.
Podsjećamo, 20. novembra su iz Pojasa Gaze stigle dvije grupe evakuiranih bh. državljana i njihovih srodnika.
Dočekali su ih članovi njihovih porodica, ali i ministri Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić, kao i ambasador Palestine u BiH Rezek Namura.
Oni su smješteni u Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac.
-
Udruženja poslodavaca traže veće kvote za strane radnike iako ni odobrene ne budu iskorištene
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u 2024. iznosi 6.073 dozvole, od čega se na Federaciju odnosi 4.295, Republiku Srpsku 1.400 i Brčko distrikt BiH 378 dozvola, potvrđeno je Feni iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Pojašnjavaju da je Ministarstvo civilnih poslova BiH samo predlagač kvote za zapošljavanje stranih radnika, a prijedlog kvote su izradili entitetski zavodi za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, opet, na prijedlog udruženja poslodavaca iz oba entiteta i Distrikta.Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.450 dozvola, od čega se na Federaciju odnosi 1.950, na Republiku Srpsku 400 i na Brčko distrikt BiH 100 radnih dozvola.
Godišnja kvota radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 3.623 radne dozvole, od čega se na Federaciju odnosi 2.345, na Republiku Srpsku 1.000 i na Brčko distrikt BiH 278 radnih dozvola.
Iz ARZ navode da je razlog za povećanje broja dozvola u Federaciji BiH gdje je Udruženje poslodavaca FBiH tražilo povećanje kvote, a Federalni zavod za zapošljavanje im je udovoljio. Za razliku od tog zahtjeva, Zavod za zapošljavanje RS nije pristao na povećanje kvote u 2024. u odnosu na prethodnu godinu jer je u 2022. više od polovine kvote ostalo neiskorišteno.
Prema tome povećanje u odnosu na 2022. iznosi 2.733 radne dozvole, od čega u FBiH povećanje iznosi 2.445 dozvola, RS ostaje na istom broju, a u Brčko distriktu se povećava za 288 dozvola.Iz ARZ-a ističu da je od 2013. do 2021. kvota postepeno opadala, a od 2021. do danas raste, te da bez obzira na stalne zahtjeve udruženja poslodavaca kvota za strane radnike nikada nije bila u potpunosti popunjena.
Dodaju da zbog popunjenosti kvote od svega 63 posto u RS-u u 2022, Zavod za zapošljavanje RS nije dao saglasnost na zahtjev Udruženja poslodavaca RS da se kvota poveća u 2023. i 2024.
Iako je popunjenost kvote u FBiH i BD bila još i manja, njihovi zavodi za zapošljavanje ipak su predložili veće kvote na osnovu zahtjeva udruženja poslodavaca.
U Bosni i Hercegovini u periodu 1. januara do 30. juna 2023. ukupno je izdato 2.490 radnih dozvola i to 1.485 dozvola koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
U Federaciji je ukupno izdata 1.031 radna dozvola – od čega 482 koje se računaju u kvotu i 549 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, u Republici Srpskoj je izdato 1.236 radnih dozvola i to 907 koje se računaju u kvotu i 329 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u Brčko distriktu BiH ukupno su izdate 223 radne dozvole, 96 koje se računaju u kvotu i 127 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
Po brojnosti stranih radnika prema državama porijekla, najviše radnih dozvola izdato je državljanima Turske (732), Srbije (336), Nepala (163), Bangladeša (159), Kine (134), Indije (128), te Hrvatske (67).
Što se tiče poslova koje strani radnici obavljaju, najviše radnih dozvola je izdato u građevinskom sektoru i to za betonirce i srodna zanimanja (283), ljevače i srodne (260), tesare (159), zidare (157) i radnike za jednostavne poslove u građevinarstvu – 125.
-
Stanovnik BiH proizveo u prošloj godini u prosjeku 345 kg komunalnog otpada
Bosna i Hercegovina je u 2022. godini generirala (proizvela) 1,1 miliona tona komunalnog otpada, što je za 3,6 posto manje u odnosu na 2021. godinu.
Stanovnik Bosne i Hercegovine proizveo je u prosjeku 345 kg komunalnog otpada u prošloj godini, podaci su koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
U 2022. javnim odvozom je prikupljeno 929 141 tona komunalnog otpada, što je 1,9 posto više u poređenju sa 2021.
Podaci koji ukazuju na porijeklo stvaranja prikupljenog komunalnog otpada pokazuju da je najveći porast bio registrovan u sakupljanju otpada iz domaćinstava, čak 81,3 posto ukupno prikupljenog otpada.
Prema podacima o tretmanu komunalnog otpada 971 hiljada tona otpada je prispjelo na kontrolisana odlagališta otpada, od toga je trajno odloženo 99,03 posto otpada, kao opcija zbrinjavanja.
Stopa odlaganja komunalnog otpada manja je za 0,2 posto u 2022. godini u odnosu na prethodnu godinu.
Trenutni trend ukazuje, prema analizi, na to da treba učiniti više na prevenciji stvaranja otpada, kao i na značajnom povećanju stope recikliranja u narednim godinama.
Navedeni podaci zasnivaju se na metodologiji koja se primjenjuje za izvještavanje o komunalnom otpadu koje Agencija za statistiku BiH (BHAS) podnosi Eurostatu na godišnjem nivou.
Podaci Eurostata o stvaranju i tretmanu komunalnog otpada, koji su izraženi u kilogramima po stanovniku, zasnivaju se na podacima BHAS-a o ukupnom stanovništvu, kao procjeni sredinom godine. Podaci o komunalnom otpadu se prikupljaju putem godišnjih izvještaja o sakupljenom i odloženom otpadu.
federalna.ba/Fena