Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Za oporavak ekonomije BiH će dobiti 300 miliona eura od MMF-a

    Za oporavak ekonomije BiH će dobiti 300 miliona eura od MMF-a

    Međunarodni monetarni fond za sve zemlje članice izdvojio je 650 milijardi američkih dolara generalne SDR alokacije i to za podršku rezervama i likvidnosti tih zemalja. Za Bosnu i Hercegovinu planirana su sredstva od oko 300 miliona eura.

    Alokacija će, kako je za Klix.ba potvrdio Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini, pomoći zemljama članicama da dobiju sredstva za podupiranje rezervi ili kupovinu vakcina i podršku ekonomskom razvoju. Zvanični prijedlog je, kazao je, trenutno u fazi pripremanja i mogao bi postati efektivan kasnije ove godine, možda čak i krajem augusta.

    “Treba imati na umu da su ovo vanredne mjere usmjerene na jačanje otpornosti globalne ekonomije u vrijeme jedne ovako nepredviđene krize. Sve zemlje članice MMF-a će imati koristi od ove alokacije, ne samo Bosna i Hercegovine. Kako je naša direktorica Kristina Georgieva kazala, do globalnog ekonomskog oporavka ne može se doći ukoliko se ne okonča trenutna zdravstvena kriza. Posljednja SDR alokacija doznačena je zemljama članicama 2009. godine za vrijeme globalne finansijske krize”, istakao je Jewell.

    Predstavnici MMF-a ranije su insistirali na tome da BiH mora da provede određene reforme ako želi da dobije novac, međutim reforme se nisu desile, a novac će biti izdvojen za našu zemlju.

    “U vezi sa mogućnosti novog programa sa MMF-om naša politika se nije promijenila. Svaki novi program će uključivati neophodne reforme koje su od ključnog značaja za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja i izgradnje otpornije i inkuzivnije ekonomije za svijet nakon pandemije. Mi ćemo i dalje istraživati da li su vlasti opredijeljene za ove reforme”, poručio je Jewell.

    Klix.ba

  • Institucije u 2020. potrošile više od 2 milijarde KM!

    Institucije u 2020. potrošile više od 2 milijarde KM!

    Institucije Federacije, njih 19, u 2020. godini potrošile su više od dvije milijarde maraka, što je za 190 miliona KM više u odnosu na 2019., navodi se u finansijskim izvještajima koje je objavio Ured za reviziju institucija FBiH.

    Jačanje sistema

    Konkretno govoreći, građani su „rad“ svih ministarstva, Vlade i Parlamenta FBiH te ureda predsjednika i potpredsjednika Federacije platili 2.128.659.982 KM.

    – U izvještajima revizije za finansijske izvještaje dato je 18 mišljenja bez kvalifikacije (pozitivna) i 1 mišljenje s rezervom, a za usklađenost sa zakonima i drugim propisima data su četiri mišljenja bez kvalifikacije (pozitivna) i 15 mišljenja s rezervom – pojasnili su iz Ureda.

    Dodali su da je s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te jačanja sistema internih kontrola i finansijskog upravljanja dato 270 preporuka, što je za 37 manje u odnosu na prethodnu godinu.

    – Praćenjem datih preporuka iz 2019. godine utvrđeno je da je 41 posto potpuno i djelimično realizirano, 52 posto je nerealizirano i 7 posto je ocijenjeno kao neprovedivo – zaključili su.

    Analizirajući podatke iz izvještaja revizora, može se zaključiti da su građani samo za plaće uposlenih u 19 institucija Federacije dali skoro 50 miliona KM.

    Rekorder potrošnje

    Rekorder po iznosu koji je potrošen za plaće je svakako Parlament FBiH – 11.440.469 KM, na drugom mjestu je, s iznosom od 6.229.986 KM, Federalno ministarstvo za pitanja boraca, a na trećem se nalazi Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, s potrošenih 4.468.395 KM. Znatno više troškove po osnovi plaća i naknada imali su i Vlada FBiH (3.246.725 KM) i Ministarstvo finansija FBiH (3.362.108 KM).

    Najniži iznos za plaće potrošilo je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (869.067 KM). Ispod miliona KM potrošili su i Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH (950.764 KM) i Ministarstvo trgovine FBiH (927.387 KM).

    Neusklađenost poslovanja sa zakonima

    – Iako je utvrđen napredak u određenim oblastima, većina nepravilnosti odnosi se na neusklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima. Kao što je činjenica da registar budžetskih korisnika nije uspostavljen u skladu s važećom zakonskom regulativom. Nedovoljne su aktivnosti na uspostavi interne revizije. Netransparentna je raspodjela i neadekvatan nadzor nad namjenskim utroškom tekućih transfera, koji predstavljaju izvršena nepovratna davanja fizičkim i pravnim licima, udruženjima i nižim nivoima vlasti za tekuće svrhe – poručili su revizori.

    avaz.ba

  • Sve češći napadi na novinare u BiH

    Prema istraživanjima Media centra, 50 posto onih koji ih prate vjeruje medijima, dok drugih 50 posto ne vjeruje. Istovremeno, novinarska udruženja bilježe sve veći broj napada na novinare i ugrožavanje njihove sigurnosti.

    Prijetnje novinarima stižu svakodnevno, posebno onima koji odluče zagrebati dublje ispod površine. Nikola Vučić i Avdo Avdić su novinari koji su se suočili sa prijetnjama.

    “Šta mi hrvatski narod neće zaboraviti, to što sam govorio o porastu fašizma, modernih oblika fašizma i desničarenja u određenim krugovima. Zato što kritiziram nesuočavanje sa prošlošću hrvatskih predstavnika u BiH, što je neophodno da bi BiH krenula naprijed…”, kaže Vučić.

    “Postoji više vrsta pritisaka, od ovog pravosudnog gdje vas maltretiraju svakodnevno, skoro svakog dana, morate ići u sudnicu da dokazujete vaše vaše navode, preko onog tužilačkog, koji je još možda opasniji od svih ovih napada gdje vam prijete ukoliko objavite neke dokumente, prijete vam zvanično saopćenjima za javnost da će vas procesuirati zbog objave povjerljiih dokumenata”, ističe Avdić.

    Procesuiranja napadača uglavnom nema, ili se sporo odvijaju. A to bi se trebalo dogoditi odmah nakon napada, potcrtavaju iz OSCE-a.

    “Uočavamo da se sudski postupci za kelevetu često zloupotrebljavaju kao sredstvo za zastrašivanje. Neposredna je reakcija koja će uslijediti odmah u vidu istražnog postupka, kao odgovor na napad. Ako do toga ne dođe, onda će počinioci smatrati da imaju puno pravo napadati medije”, naglašava Ketrin Kavalek, šefica Misije OSCE-a u BiH.

    Česte prijetnje i uvrede koje se upućuju novinarima posljedica su amosfere u društvu.

    “Glavni razlog poverenja u medije jeste da oni imaju najnovije informacije, drugi razlog povjerenja jeste da daju mogućnost komentarisanja, a treći razlog jeste da ti mediji koji oni prate odražavaju njihov već postojeći stav”, kaže Elvira Jukić-Mujkić, glavna i odgovorna urednica “Media.ba”.

    Tokom protekle godine medijski sektor u Bosni i Hercegovini se suočio sa brojnim političkim i finansijskim izazovima. To nije obeshrabrilo novinarke i novinare u njihovom istraživanju, izvještavanju i objavljivanju priča od javnog interesa.

  • Biskup Komarica i muftija Abdibegović o izgradnji zajedničkog i mirnog suživota

    Biskup Komarica i muftija Abdibegović o izgradnji zajedničkog i mirnog suživota

     

    Biskup banjalučki mons. Franjo Komarica primio je u četvrtak banjalučkog muftiju Nusreta ef. Abdibegovića.

    U prijateljskom ozračju razgovarali su o aktualnoj situaciji u kojoj se nalaze članovi Banjalučke biskupije i Banjalučkog muftijstva te o potrebi i mogućnostima da se zajedno s drugim sugrađanima još više potrude oko izgradnje i učvršćivanja zajedničkog i mirnog suživota u ovom dijelu zemlje, javlja KTA.

    Dogovorili su i daljinu međusobnu suradnju u korist mira, međusobnog dijaloga i zajedničkih akcija.

    izvor: hayat.ba

  • Objavljena prognoza za naredni period, stiže promjena vremena

     

    U petak prije podne preovladavat će pretežno sunčano. Na istoku i sjeveroistoku su mogući lokalni pljuskovi. Poslije podne porast naoblake u većem dijelu naše može usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu.

    Vjetar slab do umjeren, uglavno, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 13 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 30 °C.

    U subotu će biti umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 32 °C.

    U nedjelju će preovladavati pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima u grmljavinom. Jutarnja temperatura od 14 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 30 °C.

    U ponedjeljak se očekuje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 °C.

    Prema dostupnim numeričkim podacima, stabilizacija vremenskih prilika moguća je od nedjelje 13.06. Stabilno, sunčano i nadprosječno toplo očekuje nas tokom većeg dijela sljedeće sedmice.

    Minimalne temperature zraka bit će u rasponu od 14°C i 19°C u Bosni, do 22°C u Hercegovini. Maksimalne temperature varirat će između 26°C i 31°C u Bosni, na jugu Hercegovine do 33°C.

     

    Izvor: N1

  • Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH ide u hitnu parlamentarnu proceduru

    Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH ide u hitnu parlamentarnu proceduru

     

    Vlada FBIH je utvrdila i u hitnu parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH.

    Ovaj zakon uređuje sadržaj, način i uslove za obavljanje obrtničke djelatnosti (obrta), srodnih djelatnosti i domaće radinosti, zatim osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, Obrtni registar, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje obrtnika i osoba koja obavljaju srodne djelatnosti.

    Izrada Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima po hitnoj proceduri, stoji u obrazloženju, bila je nužna kako ne bi došlo do velike materijalne štete, kao i zbog zaštite javnoga interesa.

    Analiza stanja na tržištu i sagledavanje problema s kojima se suočavaju obrtnici, nemogućnost izvoza, komplikovana i skupa registracija obrta, neusklađenost odredbi još važećeg Zakona s pozitivnim zakonodavstvom i nemogućnost primjene njegovih pojedinih odredbi, kao i potreba smanjenja sive ekonomije, razlozi su donošenja novog zakona iz ove oblasti.

    Inače, raniji Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima je prolazio parlamentarnu proceduru više od četiri godine i u njegovoj izradi su učestvovali svi kantoni, u kojima je organizovana javna rasprava.

    U postupku javnih konsultacija razmatrani su prijedlozi i sugestije zainteresovane javnosti kao i Saveza općina i gradova FBiH. Tadašnji Prijedlog je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali nije donesen zbog nedostatka jednog glasa u Domu naroda.

     

    izvor: bhrt.ba

  • Dječak prvu janjad kupio iz kasice, sada ima 100 ovaca

    Dječak prvu janjad kupio iz kasice, sada ima 100 ovaca

     

    Jedanaestogodišnji, mladi ambiciozni pastir Amer Ibrahimović iz sela Pobuđe kod Bratunca već posjeduje stado sa više od 100 ovaca i sanja da postane najveći farmer u Bosni i Hercegovini i šire.

    Svoj pastirski put započeo je sa samo devet godina. Tada je iz kasice uzeo 300 maraka što mu je bilo dovoljno za osam jagnjadi. Od ovih jagnjadi počeo je da razvija svoje stado, a sada ima i cilj.

    “Imam svoje snove. Želim da budem uzgajivač ovaca i da imam oko 300 ovaca”, kaže mali Amer.

    Pošto je priča o dječaku došla do lokalnih novina i TV kanala, nekoliko dobrotvornih organizacija doniralo je Ameru i njegovoj porodici još jagnjadi, kao i odrasle ovce i velike količine stočne hrane, sa ciljem da pomognu dječaku da ispuni svoje snove.

    Dječak samouvjereno kaže da biti pastir nije problem.

    “Što se mene tiče, ovaj posao nije težak. Iako ima puno posla, jer moram da im donosim hranu i sve ostalo, ali ipak je u redu”, rekao je.

     Video

    izvor: nezavisne.com
  • Kamberović: Historiografija ne treba služiti mobilizacijama za rat

    Kamberović: Historiografija ne treba služiti mobilizacijama za rat

    Osnovna tema ovogodišnjeg, petog po redu History Festa, koji se održava u Sarajevu od 8. do 12. juna u organizaciji Udruženja za modernu historiju, je “Pregovori, sporazumi i/ili rat: Dileme u jugoistočnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice”.
    Predsjednik Udruženja za modernu historiju profesor Husnija Kamberović u razgovoru za Fenu je rekao da je History Fest posvećen raspravama o 1941. i 1991. godini kako bi se napravile nekakve komparacije između događanja koja su prethodila Drugom svjetskom ratu i ratovima na prostoru bivše Jugoslavije 1991. godine.
    izvor: Fena
  • Profesionalizam medija nije u fokusu javnosti

    Profesionalizam medija nije u fokusu javnosti

     

    Jedan od mogućih razloga napada na novinare je pad povjerenja javnosti u medije budući da po istraživanjima u BiH 50 posto građana ne vjeruje medijima, istaknuto je na konferenciji “Napadi na slobodu medija” koju su danas u Sarajevu organizovali Misija OSCE-a i Ambasada Švedske u BiH.
    Navedeno je da građani biraju medije koji imaju najnovije informacije, koji daju mogućnost komentarisanja, te one koji odražavaju njihove već postojeće stavove, što znači da profesionalizam medija nije u fokusu javnosti.
    izvor: Fena

  • Haag / U kojim zatvorima bi ratni zločinac Mladić mogao služiti kaznu

    Sudski mehanizam, ili kako se ranije nazivao Haški tribunal, ima ugovor sa ukupno 17 europskih zemalja u koje se šalju svi oni koji su pravosnažno osuđeni pred ovim sudom.

    Tako bi ratni zločinac Ratko Mladić, koje je juče izrečena pravosnažna kazna doživotnog zatvora, mogao da služi robiju u čak nekoliko europskih država. Ako zanemarimo zatvor Scheveningen u Haagu, u kome se nalazi najviše haških optuženika i osuđenika, Mladić bi mogao da se nađe u nekoliko drugih, s obzirom da presuđeni svoje kazne izdržavaju u zatvorima u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj, ali i Danskoj, Estojini, Finskoj i Francuskoj.

    Tako je ratni zločinac Sreten Lukić, osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad kosovskim Albancima, svoju kaznu izdržavao u Poljskoj. Ipak, Lukić je nedavno vraćen iz Poljske u sudski pritvor u Scheveningen, piše Nova.rs.

    Sa druge strane, u zatvoru Tart u Estoniji nalaze se ratni general Vojske RS Dragomir Milošević, osuđen na 29 godina zatvora zbog zločina nad civila u opkoljenom Sarajevu.

    Takođe, general Vojske RS i presuđeni ratni zločinac  Radislav Krstić, koji služi kaznu od 35 godina zatvora za genocid u Srebrenici, nalazio se u zatvoru u Velikoj Britaniji. Ipak, i on je u jednom trenutku vraćen u hašku ćeliju.

    I u zatvoru u Njemačkoj ima haških osuđenika. Tamo kazne izdržavaju general Vojske RS i presuđeni ratni zločinac Stanislav Galić, koji je osuđen na doživotnu kaznu robije zbog uloge koju je imao u opsadi Sarajeva, i Dragoljub Kunarac, ratni zločinac iz Foče.

    Možda i najpoznatiji haški osuđenik i ratni zločinac, bivši predsjednik RS-a Radovan Karadžić, nedavno je prebačen iz Haga u britanski zatvor na ostrvu White, na jugu Engleske, koji se nalazi na 20 kilometara od Portsmoutha.

    Zatvor na ostrvu White postoji od 1863. godine i nekada je važio za jedan od najstrožih u zemlji.

    Podsjećamo, ratni zločinac Ratko Mladić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora i time je potvrđena je prvostepena presuda.

    Sve o presudi ratnom zločincu Ratku Mladiću pročitajte na ovom LINKU.

    Radiosarajevo.ba