Category: BiH

Pucketanje ploča i zvuk iz gramofona prije nekoliko decenija bili su sastavni dio života većine građana. Vremenom, tehnologija se mijenjala, vinil je gubio na značaju, ali u posljednjih nekoliko godina ponovo je aktueliziran u svijetu i regiji.

Iako će mnogi reći kako su gramofoni i vinili tehnologija koja izumire, brojevi su i dalje na strani gramofonskih ploča koje u svijetu proživljavaju novu mladost i rast popularnosti. Prepoznale su to i brojne izdavačke kuće i svjetske zvijezde koje pored izdavanja albuma na sada već standardiziranim digitalnim i drugim platformama, obavezno u ponudi imaju i izdanja na gramofonskim pločama.

Upravo jedna takva prodavnica otvorena je danas u Sarajevu u Privrednom gradu Skenderija. Ekipa iz izdavačke kuće Sarajevo disk otvorila je prvu specijaliziranu prodavnicu za prodaju gramofonskih ploča. Osim u prodavnici, ploče će se moći kupiti i na web shopu koji će uskoro biti pušten u rad.

Tim povodom direktor Sarajevo diska Edin Muftić govorio je za Klix.ba te je otkrio razloge zašto se odlučio na ovakav poslovni potez.

“Ne mogu reći da je ideja nova. Dugo sam razmišljao o ovome, ali nisam imao hrabrosti to uraditi. To nije nimalo jednostavan biznis, a nije ni naročito profitabilan. Nedavno prilikom objavljivanja albuma dRUMELODY, kolege iz Hrvatske su rekle: ‘Što ti ne bi prodavao ploče?’. S obzirom na to da je pandemija te da nema koncerata i ništa ne dešava, ja sam se odlučio na potez da napravimo vinil prodavnicu”, ističe na početku razgovora za Klix.ba direktor Sarajevo diska Edin Muftić.

Ponuda obuhvata nova, ali i stara izdanja ploča

Kako ističe Muftić, na samom početku ideja nije išla u smjeru otvaranja prodavnice, ali se vremenom ova ideja iskristalizirala prvenstveno zbog stanja na tržištu. Naglašava kako će radnja u ponudi imati nova domaća i regionalna muzička izdanja, ali i ona koja su nastala u inostranstvu.

“Prvo smo imali ideju o veleprodaji, a onda sam istražio i shvatio da ne postoji nijedan vinil shop kome su primarno vinili u fokusu prodaje. Ima nekoliko prodavnica koje između ostalog prodaju i to, ali toga ima vrlo malo. Krećemo s nekih 350 novih naslova i otprilike istim brojem polovnih vinila. Radit ćemo trgovinu polovnih, ali i novih gramofonskih ploča“, pojašnjava u razgovoru.

U ponudi će se, u što smo se uvjerili i sami, naći izdanja najpoznatijih regionalnih, ali i svjetskih izdavača.

“Trenutno imamo desetak izdavača. Najpoznatiji su Warner Music, iz Hrvatske Croatia Records i Dallas, kao i domaći Sarajevo disk. Od starih izdanja imamo poprilično šarolik izbor. Primarno je tu dosta nekih domaćih izdanja s prostora bivše Jugoslavije, kao što su Zabranjeno pušenje i Haustor. Slično je i sa stranim izdanjima, većinom je to rock n roll, ima dosta metala, post-rocka, punk-rocka, raznih žanrova. Potrudili smo da sve obuhvatimo. Klasičnu muziku za sada nećemo imati s obzirom da je to segment koji je teško pokriti, ali vjerujem da ćemo u budućnosti imati i to”, ističe Muftić.

U planu reizdanja, razmatra se i prodaja gramofona

S obzirom na to da vinil u svijetu doživljava ogromnu popularnost, brojne izdavačke kuće opredijelile su se za reizdanja određenih starih albuma. Izdavačka kuća Croatia Records nedavno je, povodom proslave 40 godina Novog vala, izdala reizdanja ploča novovalnih grupa kao što su Haustor, Električni orgazam i Šarlo Akrobata.

Prema riječima našeg sagovornika, Sarajevo disk je već uradio reizdanja određenih albuma, ali također u budućnosti se razmatraju i druga reizdanja koja bi mogla biti interesantna muzičkoj javnosti u BiH.

“Već smo uradili jedno reizdanje u saradnji s izdavačkom kućom iz Koprivnice. To je izdanje grupe Via Talas, solo projekta Bojana Pečara (basista grupe EKV op.a.) s Mirom Mijatović i ta ploča će biti u prodaji, a nalazi se u prodaji i u Srbiji i Hrvatskoj. O ostalim stvarima ćemo razmisliti. Imamo neka izdanja koja bismo voljeli ponovo izdati, ali ne samo od Sarajevo diska, već i drugih izdavača i izvođača s kojima razgovaramo o realizaciji projekata”, navodi u razgovoru Muftić.

S obzirom na to da gramofonske ploče neminovno za sobom povlače i gramofone, Muftić u razgovoru naglašava kako u budućnosti postoji šansa da prodavnica obuhvati i taj segment.

“Možda ćemo raditi i na tome da napravimo i ponudu gramofona po narudžbi, da neko ko je zainteresovan može nabaviti taj gramofon ovdje. Sve to treba pratiti jedno drugo i dosta je povezano”, pojašnjava.

U BiH postoji vinil zajednica, ali je industrija ne prati

Vinili su prije nekoliko decenija bili sastavni dio domova većine porodica u bivšoj Jugoslaviji pa tako i u Bosni i Hercegovini. Međutim, dolaskom novih tehnologija, neminovno je bilo da vinili izgube primat.

Međutim, čini se kako je istovremeno gubitkom primata vinila na tržištu i sama vinil kultura u Bosni i Hercegovini postala zanemarena, iako se u domovima brojnih građana i danas mogu pronaći kako gramofoni tako i neka vrijedna i raritetna izdanja ploča.

“Bosna i Hercegovina u svemu kaska pa i u tom segmentu. Mi se u toj kulturi vinila nismo baš najbolje snašli, mada ima dosta potražnje, čak se organizovalo i nekoliko sajmova ploča u Sarajevu tako da zajednica postoji, ali je industrija ne prati. Ne znam za izdavačku kuću s teritorije BiH koja je izdala nešto na vinilu osim naše. Možda su izvođači samoinicijativno nešto radili, ali industrija to nije pratila. Generalno, muzička industrija u BiH je slaba i zapostavljena te je država ne smatra industrijom uopšte. Shodno tome, ne može se ni razvijati”, smatra direktor Sarajevo diska.

Ipak, kako ističe, optimističan je povodom budućnosti vinila u BiH te smatra kako će građani vremenom prihvatiti ovaj trend.

“Postoje brojne grupe na društvenim mrežama i mislim da ćemo mi to vremenom prihvatiti i usvojiti, jer to je trend koji je jedan od najbrže rastućih u svijetu. Ukupna prodaja vinila 2020. godine je premašila prodaju CD-ova. Kao što će se uvijek koristiti i kupovati stari automobili, tako će uvijek biti i potrebe za slušanjem muzike s gramofonske ploče i taj užitak pucketavog zvuka će sigurno imati svoju publiku i prodaju u BiH“, navodi Muftić.

Kada je riječ o samom fenomenu vinila i rastu popularnosti u posljednjih nekoliko godina, Muftić smatra kako je za to zaslužno nekoliko stvari, a prije svega sam kvalitet zvuka, ali i drugi faktori.

“Postoje dvije stvari. Muzika mora imati materijalni segment. Mora biti nešto opipljivo što se barem može pokloniti. Za neke niskotiražne izvođače koji nemaju široku publiku, oni barem moraju imati nešto što će pokloniti nekome da ta muzika bude vidljiva. Vinil pored svog kvaliteta zvuka i rustikalnog užitka slušanja, ima i privilegiju da je velikih dimenzija, tako da se svaki dizajn može ispoljiti na najbolji mogući način. Jedino se na ploči pravi dizajn omota može vidjeti i doživjeti. Uz razvoj digitalne distribucije, vinil je ostao kao neki segment materijalizacije muzike i potrebe za kolekcionarstvom, čuvanjem lijepih i dragih stvari. Ako sam fan nekog benda, ja ću imati njegov vinil, majicu i ne znam šta bih više. Čak i ako nemam gramofon, vjerovatno bih nabavio vinil omiljenog benda”, pojašnjava.

Na kraju razgovora osvrnuli smo se i na ostalu ponudu koja će biti obuhvaćena u radnji. Pored gramofonskih ploča, u planu je i prodaja tzv. “mercha”, odnosno suvenira koji se vežu za određene bendove i izvođače.

“Planirano je da u ponudi prvenstveno bude vinil, ali imamo u ponudi i CD-ove. Bit će u ponudi i ‘merch’. Sada istražujemo šta bi trebalo nabaviti te da vidimo koje su potrebe. Vjerovatno će biti i proizvoda izvođača s kojima mi usko sarađujemo u drugim segmentima. Neki su pokazali interesovanje da nam pošalju njihove stvari i sada tražimo model kako da to dobijemo. Uglavnom, u ponudi će biti ploče, gramofoni, majice, CD-ovi”, ističe na kraju razgovora za Klix.ba direktor Sarajevo diska Edin Muftić.

klix.ba

Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno s 31. martom ove godine, u BiH je zaposleno 351.135 žena.

Najviše ih je zaposleno u trgovinama – 21 posto, a najmanje u javnoj upravi – 8,64 posto.

U infografici RSE pogledajte postotke zaposlenih žena u različitim oblastima:

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Vlasnik firme Violeta Petak Ćorluka u centru Gruda ruši hotel u kojem je 18. novembra 1991. godine utemeljena tzv. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i na tom mjestu će izgraditi modernu zgradu sa shopping centrom.

Ruševnu zgradu koja godinama narušava urbanističku sliku Gruda će Ćorluka do temelja srušiti i kako je kazao do kraja naredne godine na tom lokalitetu sagraditi modernu zgradu u koju će uložiti preko 10 miliona maraka.

– Na tom mjestu ćemo sagraditi jednu modernu zgradu u kojoj će biti shopping centar u jednom djelu i u drugom djelu hotel sa 36 soba – kazao je Ćorluka za Klix.ba.

Zbog investicije od preko 10 miliona koja će automatski popraviti urbanističku sliku centra grada ali i otvoriti nova radna mjesta zadovoljan je i načelnik Gruda Ljubo Grizelj.

– Kad su investicije u pitanu nama je u interesu da imamo kvalitetne investitore, a ovaj investitor koji je kupio hotel je zaista kvalitetan i ja sam uvjeren da će to zavšiti jednim vrhunskim arhitektonskim i urbanim ali i funkcionalnim rješenjem – kazao nam je Grizelj.

Nakon što je investitor najavio rušenje hotela, Općina Grude je organizirala uklanjanje spomen ploče o utemeljenju tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koja je bila postavljena 18. novembra 1995. godine kad se slavila četvrta godišnjica tog događaja.

Općina Grude je donijela odluku da se spomen ploča postavi u Park hrvatskih velikana, za koju se kreira umjetničko rješenje, kako bi se na novi lokalitet postavila na dan obilježavanja 30-te godišnjice tzv. Herceg-Bosne.

izvor: klix.ba

Vrijedna porodica Muhović iz Goražda među najvećim je poljoprivrednim proizvođačima u ovom dijelu BiH.

Na svom imanju u mjestu Gornji Kazagići, Emir i Amina Muhović proizvode tone raznovrsnog povrća.

“Zemlje obrađujemo deset hiljada kvadrata, od toga je pet hiljada kvadrata pod plastenicima i pet hiljada je krompir. Sada u maju smo postavili još pet plastenika, što je novih 1.000 kvadrata, a sve obrađujemo suprug, djever i ja – priča Amina Muhović.

Navodi kako su počeli od nule, sa dva drvena plastenika te da su vremenom širili proizvodnju. Braća Emir i Edin ranije su imali druge poslove kroz koje nisu mogli zaraditi dovoljno za život. I onda su odlučili pokrenuti vlastitu proizvodnju te su svoj posao registrovali kao poljoprivredni proizvođači.

Niko nam ne vjeruje dok ne vidi koliko traje naš radni dan i ja kažem ‘od mraka do mraka’. Muž i djever ustaju oko pet, a ja oko šest ujutro i radimo do devet, deset sati uveče, dok god se vidi, a prema svjetlu se roba sortira i pakuje. Robu prodajemo u Goraždu najviše, a manji dio u Sarajevu – dodaje ona.

Ovi vrijedni ljudi postali su prepoznatljivi, a njihovi proizvodi veoma traženi.

Nije bilo lako sve ovo postići jer danas proizvodimo desetine tona povrća raznih sorti – paprika, paradajz, krastavica, krompir, buranija, grah, patlidžan, mrkva, kupus, tikva i tikvice, a imamo i dosta voća, odnosno jabuka, tako da pravimo pekmez i druge prerađevine – ističe Amina uz napomenu da su samo prošle godine proizveli 18 tona krastavaca, paradajza i paprika. Sve kulture su zastupljene. U sezoni, od marta pa dalje, radi se od 18 do 20 sati. Nekog bi umorilo samo da otvori i zatvori ovoliko plastenika – dodaje.

Vremena za odmor nema, jer Muhovići imaju i krave i ovce.

Radimo sve što moramo, na proljeće svi zajedno sijemo sitna sjemena, tu bude na hiljade sadnica, zatim čišćenje, oranje, frezanje, sadnja, pa đubrivo, mnogo je posla kad se baviš poljoprivredom, a svaki izgubljen sat moraš nadoknaditi. Problem je što u Goraždu nažalost nema pijace, ali nekako se snalazimo – ističe.

Navodi da podrške nisu imali izuzev podsticaja čija isplata konstantno kasni i njen iznos nije kakav bi trebao biti, na temelju zakona, ali to ove vrijednu porodicu ne obeshrabruje.

Sve bi mnogo bolje bilo da nije korone, dosta zeleni nam je propalo, 80 posto proizvedene salate i luka. Sve je neizvjesno i ne možeš biti pametan u ovoj situaciji, ali mi ćemo raditi pa šta god Bog da jer mušterije su nam najvažnije i stalo nam je da su zadovolji. Mnogo je odricaja, truda i rada i ovo niko neće da radi. Daješ maksimum od sebe pa i više. Neki ne vjeruju koliko radimo, ali onda dođu na lice mjesta i uvjere se – poručuje Amina Muhović.

izvor: Fena / bhrt.ba