U skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, junske penzije za mjesec biće isplaćene u ponedeljak, 5. jula, preko Jedinstvenog računa trezora FBiH.
Najniža penzija iznosi 382,18 KM, zagarantovana 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za juni iznose oko 195 miliona KM, saopćeno je iz FZ PIO.
Meteorolog Nedim Sladić kaže da smo vrhunac toplotnog vala ispratili te da se od danas snižavaju se temperature.
– Početak jula kreće umjerenijim i nestabilnijim ritmom, naročito u Bosni, ali nekih značajnijih padavina i dalje nema koje bi širokopojasno ublažile sušu. Glavnina poremećaja premješta se i ovoga puta sjevernije od naše zemlje, ali svježiji zrak dospjet će zahvaljujući jačem sjeverozapadnom strujanju u kojem će biti vlage, a koja se spušta i u niže slojeve vertikalnog atmosferskog stuba – navodi Sladić.
Dodaje da se za danas i sutra treba računati da usljed viška termičke energije na sjeveru, sjeveroistoku i djelomično u centralnoj Bosni usljed snažnog izdizanja, hlađenja, širenja i kondezovanja zraka iz prizemlja u visinu može biti vertikalnog razvoja tornjastih oblaka iz kojih može biti i lokalnih grmljavinskih nevremena praćenih gradom i jakim vjetrom.
– Iza 7. 7. ponovo računajte da se Afrika prsi prema Balkanu, što će izgledno značiti i novi, za mnoge predjele Bosne, treći toplotni val ovog ljeta – navodi Sladić.
izvor: avaz.ba
Povodom obilježavanja “Dana policije u Federaciji BiH” danas će biti upriličen svečani defile Federalne uprave policije (FUP).
Od 12:00 do 13:00 sati na relaciji Vraca – Skenderija – Vijećnica – Vječna vatra – Skenderija – Marijin Dvor – Dolac Malta – Vraca, pripadnici FUP-a će održati svečani defile u kojem će učestvovati policijski službenici sa službenim vozilima (specijalistička policijska vozila “Bov”, motocikli, kvadovi, označena i civilna policijska vozila).
Cilj defilea je da se građanstvu i predstavnicima medija predstavi samo dio snaga FUP-a i kapaciteta koje koriste u cilju stvaranja sigurnog okruženja.
Defile će biti propraćen iz helikoptera Federalne uprave policije koji ujedno čini sastavni dio ove svečane ceremonije.
“Ovo je izuzetno važan dan u kojem ćemo po ko zna koji put pokazati naše zajedništvo jer je temeljna svrha postojanja Federalne uprave policije upravo zaštita i sigurnost svakog građanina u Bosni i Hercegovini”, saopćeno je iz FUP-a.
izvor: radiosarajevo.ba
Bosni i Hercegovini će Slovenija donirati 48.000 AstraZeneca vakcina protiv koronavirusa.
Kako saznaje Klix.ba namjera je iz Ljubljane stigla u Sarajevo stoga donacija još treba biti potvrđena u državnim institucijama BiH.
U dosadašnjem procesu imunizacije bh. građani su se uglavnom vakcinisali doniranim vakcinama i onim pristiglim kroz COVAX i EU4Health mehanizam. Na samom početku masovne vakcinacije u svijet je slovenski predsjednik Borut Pahor obećao nekoliko hiljada doza donirati BiH, međutim to do sada nije realizovano.
Najveća donacija vakcina koju će bih primiti svakako je pola miliona Pfizer vakcina od Sjedinjenih Američkih Država. Ova donacija bi trebalo da pristigne u toku jula.
izvor: klix.ba
Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana i u večernjim satima u Bosni su mogući pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren u sjevernim i zapadnim područjima Bosne sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje jugozapadni. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a dnevna 28 do 34, na jugu do 36 °C.
U petak 02.07.2021., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne, kao i na sjeveru i sjeveroistoku Hercegovine. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu do 24, a dnevna 25 do 30, na jugu do 33 °C.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) danas je na obnovljenom suđenju, bivše šefove Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića osudio na po 12 godina zatvora. Ovo je prvostepena presuda na koju se mogu žaliti i Tužilaštvo i Odbrana.
Izricanje presude počelo je u 15 sati, ali je prijenos kao i u slučaju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, odgođen pola sata.
Stanišić i Simatović su bili u sudnici dok je predsjedavajući Pretresnog vijeća Burton Hall čitao presudu. Uz njega su bili i članovi Vijeća Joseph Chiondo Masanche i Seon Ki Park.
Stanišić i Simatović optuženi su za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, ubistva, deportacije, progon, počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Sudija Hall je napomenuo da su Vijeću predočeni obimni dokazi u vezi dešavanja od 1991. do 1995. i da je zadatak Vijeća bio da utvrdi individualnu krivičnu odgovornost optuženih.
Predsjedavajući Pretresnog vijeća Burton HallStanišić, bivši šef SDB-a Srbije, i Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a, terete se da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bilo uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija BiH i Hrvatske radi uspostavljanja etnički čiste srpske države.
Poslije prvostepenog suđenja, Haški tribunal je 2013. Stanišića i Simatovića oslobodio krivice, ali je Apelaciono vijeće 2015. usvojilo žalbu Tužilaštva i zbog nepravilnosti u postupku naložilo da suđenje bude ponovljeno po istoj optužnici. Žalbeno vijeće Haškog tribunala odlučilo je da prvi put za zločine u BiH u potpunosti obnovi suđenje, piše Detektor.ba.
Ponovno suđenje u ovom predmetu počelo je u ljeto 2017. godine. Stanišića i Simatovića su vlasti Srbije uhapsile 2003. godine. Stanišić se, zbog bolesti, od jula 2017. nalazi na privremenoj slobodi u Beogradu. Stanišić i Simatović vraćeni su u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija (UN) prije izricanja presude.
Suđenje je tokom 2020. godine bilo odgođeno na oko šest mjeseci zbog pandemije koronavirusa.
Stanišiću i Simatoviću se, između ostalog, na teret stavlja tačka optužnice prema kojoj su 8. aprila 1992. godine ili približno tog datuma, srpske snage, konkretno Željko Ražnatović Arkan i pripadnici Arkanove Srpske dobrovoljačke garde, napale Zvornik i preuzele kontrolu nad gradom. Tokom tog napada je ubijeno oko 20 civila nesrpske nacionalnosti.
Optužnica protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića obuhvata i ubistva šest Srebreničana na području Trnova kod Sarajeva za koje su osuđeni tzv. Škorpioni. Kada je riječ o zločinima u BiH, u optužnici se navodi Zvornik, Sanski Most, ali i drugi krajevi. U tim mjestima zločine su počinili Željko Ražnatović i pripadnici Arkanove Srpske dobrovoljačke garde.
Godinjske Bare: Šest Srebreničana Škorpioni su strijeljali 17. jula 1995.U junu 1995. godine, kako stoji u optužnici, naredili su Škorpionima, specijalnoj jedinici SDB-a, da iz svoje baze u Deletovcima otputuju na područja pod srpskom kontrolom blizu Sarajeva. Škorpioni su u BiH stigli početkom jula 1995. godine i utaborili se u selu Trnovo u podnožju Treskavice.
– U julu 1995. godine, neki od muškaraca i dječaka koji su zarobljeni poslije pada srebreničke enklave, odvedeni su u bazu Škorpiona u Trnovu. Po naređenju Slobodana Medića Boce, pripadnici Škorpiona odvezli su kamionom šestoricu zatočenika na jedno izolovano seosko područje kod Godinjskih bara, nekoliko kilometara dalje od njihove baze, gdje su ih ubili iz vatrenog oružja. Postupajući po Medićevim naređenjima, pripadnici ‘Škorpiona’ su ova ubistva snimili videokamerom – stoji u optužnici.
Ražnatović je sa svojim pripadnicima, po optužnici, u Sanski Most došao u septembru 1995. godine, kada su njegovi pripadnici strijeljali 12 osoba, od kojih je samo jedna preživjela sa teškim povredama.
U optužnici se navodi kako su napadi, ubistva, nasumično hapšenje i zatočavanje, paljenje katoličkih crkava i džamija, prisilni rad, mučenje, šikaniranje, korištenje živih štitova, pljačkanje, silovanje i ostali vidovi seksualnog zlostavljanja, kao i prijetnje daljim djelima progona usmjereni protiv civila nesrpske nacionalnosti u SAO Krajini, SAO SBZS, Bijeljini, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu i Zvorniku nagnali nesrpsko stanovništvo da s tih područja pobjegne u druge dijelove BiH, Hrvatske, te druge države. To prisilno premještanje ili deportacija imali su različite vidove, uključujući prisilno protjerivanje.
Ko su Stanišić i Simatović- crtice iz biografije
Prema podacima iz treće izmijenjene optužnice, Jovica Stanišić rođen je 30. jula 1950. u Ratkovu u Srbiji. Godine 1975. počeo je da radi u Službi državne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Do kraja 1991. godine nalazio se na položaju zamjenika načelnika Državne bezbjednosti (DB), a de facto je bio prvi čovjek DB-a i prije zvaničnog imenovanja na dužnost načelnika, odnosno šefa, na kojoj se nalazio od 31. decembra 1991. do 27. oktobra 1998. godine.
Franko Simatović zvani Frenki rođen je 1. aprila 1950. u Beogradu. Počeo je da radi 1978. u DB-u, gdje je na raznim poslovima radio do 2001. godine. Najprije je radio na kontraobavještajnim poslovima, a zatim je prešao u novoosnovanu Upravu za obavještajne poslove, takozvanu Drugu upravu, gdje je bio komandant Jedinice za specijalne operacije Državne bezbjednosti. Tokom cijelog perioda na koji se odnosi optužnica, kako se navodi, Simatović je djelovao po ovlaštenju Jovice Stanišića. Simatović i Stanišić su uhapšeni 13. marta 2003., piše Detektor.ba.
Mostarski vatrogasci imali su pomalo neobičnu intervenciju.
Oni su sinoć od 21:30 do 22:00 sati “hvatali” zmiju u stanu u Ulici Husrefovića, saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite HNK. Nije poznato o kojoj vrsti je zmije riječ. Ova pojava nije neobična za ovo doba godine, ali zasigurno nije ugodna za vlasnike stana.
Posljednjih dana govorilo se o nedostatku seruma protiv zmijskog otrova, a kako je objavljeno BiH će ipak dobiti određene količine seruma od Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” iz Beograda.
U subotu, 3. jula iz Sarajeva kreće jubilarni Marš mira Sarajevo – Nezuk – Srebrenica, pod nazivom “Marš sjećanja na žrtve genocida zaštićene zone Ujedinjenih nacija”.
Marš i ove godine organizuje Udruženje građana “Svjedoci svog vremena”, a zbog epidemioloških mjera uvedenih u cilju suzbijanja širenja novog koronavirusa, iz Sarajeva će krenuti 18 ljudi.
– Marš mira kreće 3. jula ujutro u osam sati. Iz Sarajeva će krenuti 18 ljudi, a do Nezuka će nam se priključiti još petero ljudi. Među učesnicima ima i onih koji učestvuju prvi put. Kretat ćemo se ustaljenom trasom – izjavio je jedan od organizatora Marša Muhamed Papić.
Prema planu, učesnici bi 7. jula trebali stići u Nezuk.
– Osmog jula se priključujemo tradicionalnom Maršu mira Nezuk – Potočari 2021. Imali smo oko 70 prijavljenih ali zbog mjera smo izabrali ljude koji su više puta išli i neke koji su tu prvi put – dodao je Papić.
U okviru obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica i ove godine će biti organizovan 17. po redu Marš mira, a organizatori očekuju učešće više hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.
Marš mira je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” u Srebrenici iz jula 1995. godine.
Marš mira ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovane kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida koje se uporno i sistematično nameće i zagovara od strane predstavnika srpskog naroda, institucija RS-a, Srbije i njihovih istomišljenika.
U pitanju je jedna od najmasovnijih, najbrojnijih i najzahtjevnijih aktivnosti u okviru obilježavanja godišnjica genocida, s međunarodnim karakterom i učesnicima iz mnogih zemalja svijeta.
Ova manifestacija uvrštena je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine sve do pojave pandemije COVID-19. Broj učesnika u proteklim godinama, prije pandemije koronavirusa, se kretao od 2.000 do više od 10.000.
Marš mira traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Kolonu Marša mira svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
Predsjedavajući Evropske unije (EU) Portugal sastavio je novu listu potencijalnih bezbjednih zemalja za COVID-19, među koje su uvrštene Bosna i Hercegovina i Crna Gora, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Ambasadori država članica EU odobrili su listu, a ova odluka stupa na snagu do kraja tekuće sedmice, što znači da građani ovih zemalja, uključujući i one koji nisu vakcinisani, mogu da putuju u EU članice.
Stalni predstavnici država članica Evropske unije na sastanku u srijedu, 30. juna, razmatrali su najnoviji prijedlog liste, gdje se osim zapadnobalkanskih država nalaze i Kanada, Moldavija, Jermenija, Azerbejdžan, Jordan, Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
Evropska unija ažurira liste na svake dvije nedjelje u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj državi pojedinačno.
Na prethodnom sastanku koji je održan 18. juna, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija su dodate na listu bezbjednih država.
EU je u maju usvojila takozvanu “hitnu kočnicu” po kojoj može hitno da se ponovo aktivira zabrana putovanja za određene države ako dođe do rapidnog pogoršanja epidemiološke situacije.
Države dobiju status da su bezbjedne ako u posljednjih 14 dana bude zabilježeno najviše 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.
Početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a (Novog provoznog kompjuterskog sistema), pomjeren je sa 1. jula na 1. august 2021. godine, odlučeno je danas nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini.
Na ovaj način otvoren je prostor za donošenje novog Zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine, što je preduvjet da u potpunosti zaživi nova carinska regulativa i osigura se istovremena primjena ovog i Zakona o carinskoj politici u BiH.
Podsjećamo Prijedlog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine Vijeće ministara je utvrdilo na 40. sjednici, održanoj 16. juna 2021. godine i uputilo ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj zakonodavnoj proceduri.
“Početkom primjene novog Zakona o carinskoj politici bilo je planirano da započne i novi elektronski provoz roba u kojem bi se svi dokumenti ovjeravli novim digitalnim kvalifikovanim potpisom koji izdaje UIO. Ovo konkretno znači da će i početak primjene NCTS-a na nacionalnom nivou u BiH započeti 01.08.2021. godine. Zato pozivamo sve učesnike u postupku provoza roba da ukoliko još nisu, što prije podnesu zahtjev UIO za dobijanje novog digitalnog kvalifikovanog potpisa kojim će od početka avgusta ovjeravati elektronske deklaracije prilikom slanja u sistem u UIO”, navodi se u saopćenju.