U Neumu su danas ribari ulovili morskog psa modrulja, riječ je o mladunčetu koje je teško oko 12 kilograma.
Modrulja je morski pas koji je još poznat pod nazivima modri kučak, pas modrac, pas modrak, pas modrulj ili zupka.
Kako navodi Hercegovina.info ovakvi ulovi u Neumu nisu česti, ali ne bi trebali ni biti jer ih je dozvoljeno uloviti samo ukoliko spadaju pod tzv. slučajne ulove te ih se ne smije planski ili organizirano loviti.
(Foto: Hercegovina.info)
Modrulj su morski psi koji žive u dubinama i rijetko se približavaju obali, ali nisu rijetkost u Jadranskom moru. Smatra se jednim od najopasnijih na svijetu i najopasnijim morskim psom Jadrana jer ga poput velike bijele psine privlači krv pa zabunom, vrebajući plijen poput riba, ali i galebova koji plivaju na površini mora može napasti čovjeka.
Podsjećamo, nedavno je na vanjskoj strani otoka Mljeta u Hrvatskoj uočena peraja kako viri iz mora i kruži pučinom. Zaprepašteni viđenim pomislili su kako se radi o velikoj bijeloj psini, ali stručnjaci smatraju da nije riječ o velikoj bijeloj psini već o nekoj drugoj vrsti morskog psa.
Na snagu su danas stupile izmjene Ustava Federacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit prošle godine.
Podsjećamo, one prošle godine nametnuo kratkoročno rješenje kojim je omogućio izbor Vlade FBiH i spriječio blokadu Federacije BiH. Osim toga, on je donio i dugoročno rješenje za izbor Vlade FBiH, ali je dao i političarima rok od jedne godine da sami izvrše korekcije ovog prijedloga ili će one stupiti na snagu.
Ipak, u prethodnoj godini političari nisu uopšte ni pokušali da dođu rješenja po ovom pitanju.
Od danas na snagu stupa odredba prema kojoj će, ukoliko u prva kruga ne bude saglasnosti predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, moći biti izabrana Vlada FBiH uz preglasavanje jednog od njih troje.
U slučaju preglasavanja predsjednika ili jednog od dva potpredsjednika o izboru Vlade FBiH bi odlučivala oba doma, a tri petine delegata u Domu naroda niti u jednom klubu naroda ne smjeli biti protiv.
U skladu sa Zakonom o penziono-invalidskom osogiranju, isplata penzija za mjesec april počinje u subotu, 4. maja, saopćeno je iz Federalnog zavoda PIO.
U skladu s odlukom Upravnog odbora FZ PIO, o konačnom iznosu redovnog usklađivanja od 6,55 posto, najniža penzija za mjesec april iznosi 573,56 KM, zagarantovana 684,48 KM, dok je najviša penzija 2.867,65 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za april 364.560, iznosi 722,21 KM. Penziju za maj primit će ukupno 446.315 korisnika.
Pored uvećanih penzija za april, korisnici će primiti i razliku za prva tri mjeseca između iznosa isplaćenih i iznosa penzije po odluci o konačnom usklađenju.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za april, s uključenim razlikama za prva tri mjeseca te troškovima isplate, iznose oko 305 miliona KM, navodi se u saopćenju.
S druge strane, cijena lubenice po kilogramu iznosi oko 4,5 KM, pružajući nešto povoljniju opciju za potrošače koji tragaju za osvežavajućim letnjim voćem.
Nestabilni vremenski uslovi tokom ovog proljeća predstavljaju izazov kako za voćare, tako i za potrošače na pijacama širom Bosne i Hercegovine. Dok se voćari trude da se izbore sa posljedicama promjenljivih vremenskih prilika, potrošači su suočeni sa neočekivanim posledicama – porastom cijena voća.
Kilogram trešanja, tradicionalno omiljenog voća tokom proljeća, sada doseže cijenu od oko 9 KM, što predstavlja značajan skok u odnosu na prošlogodišnje cijene. Ovaj nagli porast cijena, koji je rezultat kombinacije faktora kao što su nepredvidive vremenske promjene i povećana potražnja, stavlja dodatni pritisak na budžete potrošača.
Voćari se suočavaju sa izazovima održavanja prinosa i kvaliteta svojih proizvoda u teškim vremenskim uslovima. Nakon neočekivano visokih temperatura u martu, april je donio zahlađenje praćeno mrazom. Prve su kulture koje su osjetile posljedice ovog nestabilnog vremena.
S druge strane, cijena lubenice po kilogramu iznosi oko 4,5 KM, pružajući nešto povoljniju opciju za potrošače koji tragaju za osvežavajućim letnjim voćem.
Uprkos izazovima koje donose promjenljivi vremenski uslovi, voćari i potrošači nastavljaju da se prilagođavaju novim okolnostima. Dok voćari nastoje da održe prinos i kvalitet svojih proizvoda, potrošači se trude da se prilagode novim cijenama na pijacama, tražeći najbolje opcije u datim okolnostima.
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke proteste održane u Chicagu (SAD) dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
To, 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.
Dana 1. maja 1886. u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhapšeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
U sjećanje na krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će 1. maja svake godine održavati radničke proteste. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.
Tokom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije.
Ubrzo je, kao dotadašnji znak mučeništva ubijenih u Chicagu, kao simbol radničkog bunta prihvaćen crveni karanfil.
Radnici u Sarajevu su 1905. godine od austrougarske vlasti tražili dozvolu za obilježavanje 1. maja. Zahtjev je odbijen, ali uporni radnici su se izborili za prvi radni ugovor u Sarajevu koji je podrazumijevao desetosatno radno vrijeme (do tada je radno vrijeme bilo 12 do 14 sati) i povišicu nadnice. U Sarajevu su u maju 1906. godine radnici stupili u generalni štrajk, koji je zatvorio čaršiju, predstavljajući najsnažniju i najmasovniju radničku akciju pod austrougarskom upravom. Od prvog maja 1907. godine, radnici u Sarajevu i ostatku zemlje su slavili 1. maj – Međunarodni praznik rada.
Danas se Prvi maj obilježava kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika ili u slobodnom prevodu dan borbe prava na život dostojan čovjeka. Borba za radnička i ljudska prava traje još i danas i vrlo je izgledno da će i naša djeca i djeca njihove djece na svoj način voditi borbu za svoja prava.
Na našim prostorima obilježavanje Prvog maja više se veže uz roštilje i slavlje u prirodi, a manje se sjećamo historije i borbe za radnička prava, pa je zbog toga važno podsjetiti se zašto je ovaj dan bitan…
BHmeteo preporučio je građanima koji 1. maj planiraju provesti na otvorenom, da sve aktivnosti završe u prvoj polivini dana zbog najave padavina.
“Sutra (1.maj) ko planira roštiljati ili okrenuti nešto na ražanj neka to uradi po mogućnosti u prijepodevnim satima, odnosno do sredine sutrašnjeg dana. Sutra od sredine dana razvojem oblačnosti nestabilno vrijeme širom zemlje uz lokalno kišu i pljuskove sa grmljavinom”, saopćili su iz BHmeteo.
Najavljeno je da maj počinje sa nestabilnim vremenom, a takvo vrijeme će nas, prema trenutnim prognozama, pratiti u narednih desetak dana.
Prije 21 godinu Bosnu i Hercegovinu je potresao slučaj koji je podsjetio mnoge na tragičnu sudbinu Danke Ilić (2) iz Srbije. Tada je u Bugojnom udred dana nestao dječak Enes, ali ni nakon potrage, nikada nije pronađen.
O tome je pisala i njegova sestra Alijana koja je na društvenim mrežama objavila apel da se jave svi koji imaju bilo kakve informacije.
“Moja životna priča počinje. Enes Ribić rođen 13. 2. 1997. godine u Bugojnu. Živjeli smo u jednom mjestu koje se zvalo Novo Naselje, ulica je bila Poljice 4. Živjeli smo mama, otac, stariji brat Enes i ja. Nadimak mu je bio Enci. Dana 1. aprila, u 11:30 sati, mama je pravila ručak u kući i rekla mi je: ‘Hajde, ćeri, zovni brata da jede.’ Izašla sam. Bila su neka djeca. Pitala sam ih gdje je Enci, drug mi kaže: ‘Otišao je na jedan krug.’ Tada je počela naša noćna mora. Izašla sam i tražila ga, ali ga nigdje nije bilo. Krenula sam u drugu ulicu. Dolje je bila riječica zvana Vesočnica. Bila je plitka. Kao djeca smo gradili vir da se kupamo. Ako je upao u tu riječicu, nije mogao proći ograđeni vir”, napisala je Alijana.
Kazala je da je u blizini rijeke pronašla njegov biciklo koji je bio uredno spušten što njen brat nikada nije radio.
“On je na sebi imao plavi džemper, crnu trenerku i, sjećam se, klopice crne boje. Nalazim biciklo pored obale, mislim da je pao u rijeku. Otac ide s druge strane, naravno. Stigli su ronioci iz Zenice, koji su ronili tri dana zahvaljujući mojoj tetki, koja je novčano pomagala svim silama, samo da se nađe živ ili mrtav. Imao je malog kućnog ljubimca, psa koji se zvao Deri. Bio je sa njim taj dan. Deri se vratio, ali nije vodio dolje prema rijeci, već se zaustavljao kod smetljišta gdje ponjuši i vrati se kući“, napisala je sestra nestalog dječaka.
Ronioci su, kako navodi, u viru pronašli uginulu ovcu, ali deteta nigde nije bilo.
“Ronioc reče mome ocu: ‘Ova riječica je mala. Mislimo da nije u vodi’. Otac, onako uplakan, kaže: ‘Ronite, upao je.’ Došla je policija, traga nema. Ronilo se dan i noć, noć i dan. Nije se ništa našlo. Džemper u kojem je bio Enes je malo širi i zakačio bi se za granu”, kazala je sestra.
Alijana navodi da tada počinje košmar. Njeni roditelji su krneuli vidovnjacima koji su tvrdili da je Enes živ.
“Da napomenem, sve to je finansirala moja tetka. Bez nje se ništa ne bi moglo. Nije odustajala, samo je govorila: ‘Nemojte pitati za pare, tragajte.’ Od tog dana, 1. aprila 2003. godine, svaki trag se gubi. Jedan vidovnjak je bio iz Korčule i rekao: ‘Dijete nije u vodi, ukradeno je’”, kazala je Enesova sestra.
Iako je prošlo više od 21 godinu, Enesova sestra vjeruje da je njen brat živ te je uputila apel svima koji imaju bilo kakve informacije.
“Ako je živ, a jeste, znam i ako čita neko, neka se sjeti ožiljka na nozi, gdje se posjekao sjekirom. Mali ožiljak, duža kosica. Bio je onako temperamentan, veseo. Imao je repić na glavi, kao što sam napomenula, duža kosica je bila”, kazala je ona.
Mnogi su reagovali na objavu sestre nestalog dječaka, izrazili saučešće porodici i nadu da će momak pronaći svoju porodicu, a nekoliko korisnika je ovaj slučaj uporedilo sa nedavnim strašnim ubistvom djevojčice Danke Ilić (2) u Srbiji. A dok su se jedni prisjećali sličnih tragedija, drugi su pisali pretpostavke šta se moglo dogoditi s dječakom.
Redovna 33. sjednica Vlade Federacije BiH bit će održana danas u sjedištu Vlade u Sarajevu, s početkom u 10.00 sati.
Dnevni red sjednice bit će objavljen na web stranici Vlade FBiH odmah po njegovom usvajanju.
Kamermani i fotoreporteri mogu snimiti početne kadrove sjednice, a po njenom završetku bit će dostavljeno saopćenje za javnost, najavljeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću
Bruto proizvodnja električne energije u Federaciji BiH u martu 2024. godine iznosila je 707 GWh, dok je u istom mjesecu 2023. godine iznosila 823 GWh, podaci su Federalnog zavoda za statitiku.
U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije, hidroelektrane su učestvovale sa 51,34 posto, termoelektrane sa 43 posto, a vjetroelektrane sa 5,66 posto.
Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u martu 2024. godine iznosila je 288.622 t, a u istom mjesecu 2023. godine 380.401 t.
Proizvodnja lignita u FBiH u martu 2024. je 141.884 t, a u istom mjesecu 2023. godine bila je 104.192 t.
Proizvodnja koksa u martu ove godine je 58.862 t, a u martu 2023. godine 70.211 tona.
Uvoz naftnih proizvoda u martu 2024. godine je 95.428 tona, a u istom mjesecu 2023. je 94.974 t. Od ukupnog uvoza, u martu je uvezeno dizel goriva 78,72 posto, bezolovnog motornog benzina 11,49 posto, a mazuta i lož ulja ekstra lakog 4,12 posto i ostalih naftnih proizvoda 5,67 posto, podaci su Federalnog zavoda za statitiku.
