Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Mostarci otkazali pozivnicu Stanivukoviću za skokove sa Starog Mosta

    Mostarci otkazali pozivnicu Stanivukoviću za skokove sa Starog Mosta

    ⁷Klub skakača u vodu “Mostari”, nakon jučerašnjih izjava gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, otkazali su mu ranije uručenu pozivnicu za 455. manifestaciju tradicionalnih skokova sa Starog mosta u Mostaru koja će biti održana sutra u graduna Neretvi.

    – Poštovani gradonanačelniče Stanivuković, jako nam je žao što vaš dolazak na 455.tradicionalne skokove ovim putem otkazujemo. Srebrenica je bolna rana svih nas i uvijek će biti. Na ovom mostu 11. jula skokom bez aplauza “Mostari” obilježavaju Dan žalosti. Srebrenica je otvorena rana svih nas, a vaše izjave u medijima su nešto što je dodatno potreslo sve nas i ovom narodu ponovo stavilo so na otvorenu ranu – naveli su iz Organizacionog odbora Kluba Skakača u vodu “Mostari”.

    Ranije su iz ovog kluba bili najavili da će, osim mostarskog gradonačelnika Marija Kordića skokove skupa s njima gledati i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, te gradonačelnik Banja Luke Stanivuković.

    Mostarci otkazali pozivnicu Stanivukoviću za skokove sa Starog Mosta

    24.07.2021. / 10:44

    Klub skakača u vodu “Mostari”, nakon jučerašnjih izjava gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, otkazali su mu ranije uručenu pozivnicu za 455. manifestaciju tradicionalnih skokova sa Starog mosta u Mostaru koja će biti održana sutra u graduna Neretvi.

    – Poštovani gradonanačelniče Stanivuković, jako nam je žao što vaš dolazak na 455.tradicionalne skokove ovim putem otkazujemo. Srebrenica je bolna rana svih nas i uvijek će biti. Na ovom mostu 11. jula skokom bez aplauza “Mostari” obilježavaju Dan žalosti. Srebrenica je otvorena rana svih nas, a vaše izjave u medijima su nešto što je dodatno potreslo sve nas i ovom narodu ponovo stavilo so na otvorenu ranu – naveli su iz Organizacionog odbora Kluba Skakača u vodu “Mostari”.

    Ranije su iz ovog kluba bili najavili da će, osim mostarskog gradonačelnika Marija Kordića skokove skupa s njima gledati i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, te gradonačelnik Banja Luke Stanivuković.

    GRADONAČELNICA SARAJEVA

    Podsjetimo, Stanivuković je jučer nakon odluke visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je nametnuo izmjene krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, kao i zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kazao da je to “jedan strahovito loš potez”.

    – Iako nikad ranije nisam za njegov rad to rekao, za ovaj potez mogu reći da je kukavički. Pokazujete neku vrstu hrabrosti prije nego što odete. Mislim da je to veoma loše i može tenzije dodatno produbiti, to nikako nije dobro za Republiku Srspku i za naš narod. Bilo koja vrsta nametanja nije dobra, da mi neko nameće mišljenje ili pogled na istoriju, to je za mene pogubno i štetno. Bilo koja vrsta prisiljavanja u BiH pokazla se kao veoma loša po cijelu Bosnu i Hercegovinu – izjavio je gradonačelnik Banje Luke.

  • U FBiH za sedam dana 1.500 manje radnih mjesta

    Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 19.07.2021.godine iznosio je 525.350, podaci su Porezne uprave FBiH.

    Ovaj broj manji je za 1.502 u odnosu na podatak od 12.07.2021. godine kada je broj zaposlenih iznosio 526.852.

    To je nastavak negativnog trenda jer je i u periodu od početka jula zabilježen pad broja zaposlenih.

    Naime, on je 30. juna iznosio 526.978, a 12. jula 526.852, što je smanjenje za 126.

  • Odbor za obilježavanje 11. jula: Odluka o zabrani negiranja genocida je generacijska

    Organizacioni odbor za obilježavanje 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine pozdravlja odluku koju je donio Visoki predstavnik u BiH gospodin Valentin Inzko o zabrani negiranja genocida.

    – Godinama smo istrajni u borbi za istinu o genocidu i pravdi za žrtve. Ukazivali smo u proteklim godinama na potrebu donošenja zakona o zabrani negiranja genocida zbog sve izraženijeg negiranja, omalovažavanja i ponižavanja žrtava, pogotovo od strane visokih zvaničnika – navodi se u saopćenju Organizacionog odbora.

    Dodaje se kako je krajnje vrijeme bilo da se donese odluka koja tretira pitanje negiranja genocida.

    – Sam čin donošenja odluke o zabrani negiranja genocida je prvi korak. Nadamo se da odluka i zakonske odredbe koje se odnose na zabranu negiranja genocida neće biti samo mrtvo slovo na papiru, nego da će imati praktičnu primjenu, te da će se prema onima koji negiraju genocid postupati po zakonu. Sigurno da će biti onih koji će nastaviti negirati genocid, ali mi ćemo insistirati da nadležni rade svoj posao u skladu sa zakonom i da takvi budu kažnjeni.

    Zločin genocida nad Bošnjacima u Srebrenici je generacijski zločin. Kao takav mora biti opomena cijelom čovječanstvu kako bi se spriječili novi zločini i genocidi, a negatori genocida moraju biti kažnjeni.

    – Odluka o zabrani negiranja genocida je takođe generacijska, i odluka za budućnost generacija koje tek dolaze. Generacija koje treba da žive u miru. Mi ćemo i dalje nastaviti našu borbu u nadi da ćemo pronaći, identifikovati i dostojno ispratiti na vječni počinak naše voljene koji su brutalno ubijeni i za kojima godinama tragamo.

    Pored toga, nastavit ćemo govoriti istinu i insistirati na pravdi za žrtve. Očekujemo procesuiranje odgovornih ratnih zločinaca koji se do sada nisu našli pred licem pravde, ali i svih onih koji negiraju genocid – saopćeno je iz Organizacioniog odbora za obilježavanje 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica.

  • Koliko je novca do sada potrošeno na izgradnju Koridora 5C?

    JP Autoceste FBiH je do sada za cca 113 kilometara autoceste uložilo iznos od 2,59 milijarde KM. Kako je rečeno za N1, ulaganja za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje Koridora Vc do danas iznose 258.019.087 KM. Troškovi su porasli nakon što su porasle cijene sirovina i rada tokom posljendjih godina.

    Tako su cijene dionica koje su se gradile do 2010. godine iznosile 3,46 miliona eura po kilometru, dok od 2015. godine one iznose 13,5 miliona eura.

    “Navedena kapitalna ulaganja obuhvataju izdatke za građenje, usluge nadzora nad građenjem, izdatke za projektnu dokumentaciju, troškove kamata u vremenskom periodu kada su se isti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima do stavljanja izgrađenih poddionica/dionica u upotrebu mogli kapitalizirati, te ostali zavisni troškovi”, kazali su iz JP Autoceste FBiH za N1.

    Ukupna ulaganja

    Do sada je izgrađeno 113 kilometra autoceste na Koridoru Vc kroz FBiH i to dionice: Svilaj – Odžak, Zenica sjever – Zenica jug, Zenica jug – Tarčin i Međugorje – Bijača. Najvažniji elementi koji utiču na ukupnu cijenu izgradnje pojedinih dionica su, ističu, geološki i morfološki uslovi terena kuda prolazi trasa.

    “Od toga zavise projektna rješenja, broj dužina objekata (mostovi, vijadukti i tuneli), te dužina i složenost potpornih konstrukcija na obezbjeđenju stabilnosti trupa
    autoceste”,     kazali su nam.

    Prosječna cijena po kilometru

    Prosječna cijena po kilometru za objekte na autocesti A1:

    – Tuneli: između 20 i 35 miliona eura po kilometru (radi se o dvocijevnim tunelima, ugovori za izgradnju uključuju iskop, betoniranje i opremanje tunela);

    – Mostovi/vijadukti: između 15 i 30 miliona eura (zavisno od dužine, visine stubova, načinu temeljenja i složenosti rasponske konstrukcije);

    – Trasa: između 5 i 15 miliona eura po kilometru (zavisno od iskopa i nasipa na trupu i specijalnog obima i složenosti potpornih konstrukcija koje služe za obezbjeđenja stabilnosti
    trupa).

    “Tako naprimjer izgradnja dionice Svilaj – Odžak je koštala 6,5 miliona eura po kilometru. Ova dionica je duga 10,4 kilometra i gradila se u ravnici gdje osim nekoliko potputnjaka i natputnjaka, te odmorišta, naplatnog mjesta i dvije petlje nije bilo zahtjevnih objekata na trasi. Dok s druge strane dionica Klopče – Donja Gračanica koja se gradila u izuzetno složenoj geološko-morfološkoj strukturi terena i koja se sastoji 60% od objekata (pet vijadukta I dva tunela) a ostatak trase se nalazi dijelom u zasjeku a dijelom u nasipu izgradnja je koštala 25 miliona eura po kilometru”, kazali su.

    Rast cijena sirovina i rada doveo do povećanja troškova

    Došlo je do znatnog rasta cijena sirovina i cijene rada od prije 20 godina kada je počela izgradnja autoceste na Koridoru Vc.

    “Dionice koje su se gradile u period od 2001. do 2010. godine prosječna cijena po kilometru je iznosila 3,46 miliona eura. Dionice koje su se gradile u period od 2010. do 2015. godine prosječna cijena po kilometru je iznosila 9,7 miliona eura. Dionice koje se su izgrađene ili se još uvijek grade u period od 2015. do 2021. godine prosječna cijena izgradnje je 13,5 miliona eura po kilometru”, zaključili su iz JP Autoceste FBiH za N1.

    Jeftinija gradnja u RS

    Građane FBiH u prosjeku je, za oko 50, više koštala gradnja kilometra autoputa nego građane RS. U Republici Srpskoj, kilometar autoputa koštao je u prosjeku jeftinije za 2,7 miliona eura. Skoro pet miliona KM. Republika Srpska trenutno ima 106 kilometara autoputa i to 34 kilometra autoputa E 661 Gradiška – Banja Luka i 72 kilometra autoputa “9. januar” Banja Luka – Doboj.

    “U izgradnju prvih 106 kilometara buduće mreže autoputeva u Srpskoj, uloženo je oko 1,1 milijardu maraka. Cijena po izgrađenom kilometru, sa pratećom infrastrukturom, iznosi oko 5,16 miliona eura”, kazali su Autoputeva RS.

    Slovenci imaju precizne podatke

    Mnogo preciznije podatke o gradnji puteva imaju Slovenci. Gradnja autoputa kroz ovu zemlju koštala ih je od 2,69 do 27,7 miliona eura po kilometru. U prosjeku 10,99 miliona.

    “Troškovi izgradnje dionica autoputa zavise od morfologije i geologije zemljišta, vodenih tokova, naseljenosti, pitanja bezbjednosti, te mjera zaštite životne sredine. Prosječna cijena od 10,99 miliona eura je statistički podatak, a ne ozbiljno poređenje stvarne cijene autoputa”, kazali su iz DARS-a.

    Tako su Slovenci plaćali kilometar autoputa skoro duplo više od Republike Srpske, te za trećinu više od FBiH.

    “Kada gledate opštu sliku, kakva je BiH za gradnju Autoputeva, dosta je naporna, i nije jednostavno. Ne mogu se te cijene tek tako upoređivati. Topografski uslovi, geografski, hidrogeološki, geomehanički, pa i seizmološki, to su prirodni uslovi”, kazao je Munir Jahić, profesor na Građevinskom Fakultetu.

    Postoje i oni drugi, cijena građevinskog je iz godine u godinu rasla, različite su i cijene zemljišta koje oduzima, a raspon se kreće oe nekoliko hiljada kroz napuštene predjele, do više stotina hiljada kroz urbane centre.

    N1

  • Pogledajte Dodikovu vidnu nervozu nakon odluke o zabrani negiranja genocida

    Pogledajte Dodikovu vidnu nervozu nakon odluke o zabrani negiranja genocida

    Pola sata nakon odluke visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida konferenciju za medije u Banjoj Luci održao je član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je manifestirao vidnu nervozu i bijes.

    Videosnimak konferencije za medije dokazuje koliko se Inzkova odluka direktno tiče samog Dodika, koji je posljednjih godina na retrogradnoj i agresivnoj retorici i gradio svoju politiku.

    Zanimljivo je da su drugi politički lideri iz Republike Srpske, prije svega Mirko Šarović i Branislav Borenović, bili znatno blaži od Dodika.

    Šarović je “za oživljavanje uloge OHR-a u najgorem mogućem obliku kroz vraćanje uloge visokog predstavnika optužio aktuelnu vlast (Milorad Dodik i SNSD)” te je kazao da im je ona dala opravdanje da se visoki predstavnik i dalje zadrži u BiH.

    Dodik je između ostalog kazao kako Inzko prema bonskim ovlastima nema pravo na to, a nekoliko puta je ponovio da u Srebrenici nije bio genocid.

  • Gotovo sa negiranjem genocida: Parlament BiH se ne pita, Inzkova odluka je konačna

    Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je odredbe Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici. 

    Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika ili jednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, ovisno o tome šta prije nastupi.

    Ured visokog predstavnika u proteklih 26 godina učestvovao je u donošenju desetaka zakonskih rješenja, koji bez pritiska međunarodne zajednice ne bi bili usvojeni.

    Svi ovi zakoni stupali su na snagu odmah i nije ih bila obavezna usvojiti Parlamentarna skupština BiH.

    Isti slučaj je i sa nametnutim odredbama Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, koje se uopće ne moraju upućivati u parlamentarnu proceduru. Negiranje genocida od sada će u Bosni i Hercegovini biti kažnjavano.

    Ovo su samo neki od zakona koje su visoki predstavnici tokom svojih mandata nametali:

    – Zakon o Vijeću ministara BiH, Zakon o lijekovima, Zakon o sukobu interesa, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije u BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu BiH, Zakon o raspodjeli, namjeni i korištenju finansijskih sredstava dobivenih po Aneksu C Sporazuma o pitanjima sukcesije, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Republike Srpske, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji, Zakon o dopuni Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske, Zakon o o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom FBiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama BiH, Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, Statu Grada Mostara…

    Faktor

  • Koje kazne zatvora podrazumijeva Inzkova odluka o zabrani negiranja genocida

    Koje kazne zatvora podrazumijeva Inzkova odluka o zabrani negiranja genocida

    Nametnute dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida podrazumijevaju zatvorske kazne.

    U odluci se navodi da ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

    Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

    Počinitelj kaznenog djela iz stavka ovog članka koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

    klix.ba

  • Amel Tuka: “Hajde da zajedno dobijemo ovu trku za život!”

    Amel Tuka: “Hajde da zajedno dobijemo ovu trku za život!”

    U kratkom videu možete čuti šta o značaju vakcinacije kaže naš najbolji trkač u BiH, Amel Tuka

    https://www.youtube.com/watch?v=pR7mEFjVWtg

  • Objavljena presuda važna za buduće generacije: Osnovci iz Konjević Polja bili su diskriminirani

    Nakon nekoliko godina pravne bitke, roditelji i učenici Osnovne škole “Petar Kočić” iz Konjević Polja kod Bratunca dobili su presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je utvrđena diskriminacija đaka bošnjačke nacionalnosti jer im nije osigurano pravo na obrazovanje na maternjem, bosanskom jeziku. Presuda Ustavnog suda BiH objavljena je nedavno u Službenom listu BiH.

    Apelaciju Ustavnom sudu su 2019. godine podnijela 34 apelanta, odnosno roditelji i djeca.

    – Ustavni sud je direktno utvrdio diskriminaciju djece i roditelja zbog nemogućnosti korištenja maternjeg jezika u nastavnom programu i zbog nemogućnosti da se njihov maternji jezik zove bosanski. Postupak je dugo trajao, osam-devet godina. Većina te djece su već izašla iz osnovne škole, većina se ispisala i prebacila u drugu školu. Utvrđeno je da su bili diskriminirani – kazao nam je advokat Nedim Ademović, koji ih je zastupao na sudu.

    Iako dosta ove djece nisu više osnovci, Ademović je istakao da je ova presuda važna za buduće generacije.

    – Ta odluka će imati značaja za bilo koje drugo dijete prema kojem se tako postupa. Vodit ćemo postupak do kraja – dodao je Ademović.

    Put koji su prošli ovi roditelji i djeca nije bio lagan.

    Nakon što je Ustavni sud još 2015. godine utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku, 2017. godine je Osnovni sud u Srebrenici donio prvostepenu presudu i utvrdio da ih je škola koju su tužili diskriminirala na etničkom i jezičkom osnovu. Uskraćeno im je jednako pravo u odnosu na djecu srpske nacionalnosti kada je u pitanju obrazovanje na maternjem, bosanskom jeziku, i to pravo da svoj maternji jezik nazovu bosanski jezik, da se u procesu obrazovanja koriste udžbenicima na bosanskom jeziku, pravo da koriste svoj maternji jezik u procesu obrazovanja u pisanoj i verbalnoj formi i pravo na ravnopravnu upotrebu latiničnog pisma.

    Školi je tada bilo naloženo da poduzme sve da eliminira diskriminaciju.

    U pitanju su bili učenici od prvog do petog razreda. Istovremeno, djeca bošnjačke nacionalnosti u područnoj školi u Konjević Polju, učenici od šestog do devetog razreda, imali su zastupljenu nacionalnu grupu predmeta, za razliku od ovih mlađih đaka.

    – Osnovni sud je naveo da tužena nije dokazala da za takav proces obrazovanja ima argumente u zakonskim propisima. Naprotiv, pozitivni propisi, i to Okvirni zakon, obavezuju entitet RS da sistem obrazovanja bude takav da razvija svijest o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji na način primjeren civilizacijskim tekovinama, uz uvažavanja drugih i drugačijih, uz poštovanje različitosti i slično – dio je presude Ustavnog suda.

    Ustavi sud podsjeća da je ovakvo postupanje prema osnovcima od prvog do petog razreda dovelo do protesta, ispisivanja iz škole, upisa i školovanja u improviziranim terenskim centrima škole iz Sarajeva, sa znatnim troškovima i u neadekvatnim uvjetima. Pokrenuti su i prekršajni postupci protiv roditelja zbog ispisa djece iz škole.

    Ipak, 2018. godine je, odlučujući o žalbama, Okružni sud u Bijeljini donio presudu kojom je u potpunosti odbio tužbeni zahtjev roditelja i djece. Potom je Vrhovni sud RS-a odbio reviziju kao neosnovanu, zbog čega je sve završilo na Ustavnom sudu 2019. godine, kada je podnesena apelacija protiv presude Vrhovnog suda.

    Presudom je Ustavni sud, između ostalog, utvrdio da je došlo do proizvoljne primjene relevantnog prava, i to prvenstveno odredbi Zakona o zabrani diskriminacije. Utvrdili su povredu prava na pravično suđenje, ukinuli presudu Vrhovnog suda i vratili mu predmet kako bi po hitnom postupku donio novu odluku.

    Faktor

  • Dan kada se Stari most izdignuo nad Neretvom

    Dan kada se Stari most izdignuo nad Neretvom

    Na današnji dan prije 17 godina Mostar se našao u žiži svjetske javnosti. Više od 50 državnih delegacija iz cijelog svijeta, među kojima je bio i britanski princ Čarls (Charles), doputovalo je u najveći grad na Neretvi, a kako bi svjedočili svečanoj ceremoniji otvaranja obnovljenog Starog mosta.

    Izuzetan primjer

    • Svečanosti prisustvovao i princ Čarls

      Svečanosti prisustvovao i princ Čarls

      FOTO: ARHIV

    Nakon što je barbarski srušen projektilima ispaljenim s položaja HVO-a 9. novembra 1993. godine, grandiozno djelo neimara Hajrudina se 11 godina kasnije ponovo izdignulo iznad Neretve.

    Bio je to najveći graditeljski poduhvat u poslijeratnoj BiH, a obnova Starog mosta s kulama Tarom i Halebijom i drugim objektima u njegovoj blizini trajala je šest godina.

     Svjetski eksperti

    • Prof. Pašić: Tehnološko čudo

      Prof. Pašić: Tehnološko čudo

      FOTO: ARHIV

    Profesor Amir Pašić, svjetski priznati arhitekta, koji za sebe voli kazati da je samo jedan od hiljadu učesnika u priči o obnovi, i danas se s ponosom prisjeća tog procesa u kojem je, kako nam je kazao, iskazan izuzetan entuzijazam i u kojem je učestvovalo više od 30 nacija. On je o procesu obnove Starog mosta za UNESCO održao na desetine predavanja širom svijeta.

    – Stari most je tehnološko čudo 16. stoljeća. Dakle, za to vrijeme je napravljen vrhunski i predstavlja izuzetan primjer kamene konstrukcije, a tokom obnove je korištena tehnologija 21. stoljeća. Međutim, nije ga bilo teško obnoviti, jer su, prije svega, postojali brojni dokumenti o tome kako je izgledao prije rušenja, kao i snimci koji su načinjeni tokom istraživanja zbog gradnji hidroelektrana na Neretvi. No, prije svega, proces obnove su perfektno vodili Tihomir Rozić i rahmetli Rusmir Ćišić, a puno svjetskih eksperata je bilo angažirano. Također, u cijelom procesu su učestvovali Svjetska banka i UNESCO – ispričao nam je prof. Pašić.

    Upravo je kruna cijele priče u vezi s obnovom upis Starog mosta na UNESCO-ovu listu zaštićene baštine, godinu nakon svečanog otvorenja.

    Večeras izložba

    Povodom godišnjice obnove Starog mosta, večeras će u Centru za kulturu biti otvorena izložba „Mostar Stari grad, razvoj-rušenje-obnova“, čiji je autor prof. Pašić. Zahvaljujući njegovom bogatom privatnom arhivu, publika će imati uvid u brojne dokumente, crteže, fotografije koje govore o razvoju, rušenju i obnovi Starog mosta i Starog grada.

    avaz.ba