Kamp mladih Crvenog križa Federacije BiH “Čuvari humanosti” počeo je zvanično sa radom 11.avgusta , a dobrodošlicu volonterima poželjeli su generalni sekretar Društva Crvenog krsta/križa BiH/Red Cross Society of B&H Rajko Lazić i generalni sekretar Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić
Kampu prisustvuje više od 40 volontera iz različitih gradova Federacije, koji će proći edukaciju o temi “Smanjenje rizika od prirodnih katastrofa i klimatskih promjena”
Kampu također prisustvuje i grupa volontera i predavača iz Crveni krst Vojvodine, koji su značajna podrška.
Mladi iz strukture Crvenog križa Federacije BiH, zajedno sa gostima iz Crveni krst Vojvodine danas su podijeljeni u grupe imali zadatak napraviti preporuke o zdravlju u kriznim situacijama. Na ovom kampu ispred Crvenog križa općine Donji Vakuf učestvuje vrijedna volonterka Emina Emma Taslidžan.
Teme su poplave, zemljotresi, klizišta, požari i druge slične situacije koje bi ih mogle zadesiti.
Vrijeme je godišnjih odmora, kada veliki broj bh. državljana iz zemalja svijeta stiže u posjetu našoj državi, a tada su neizostavne i njihove posjete stomatolozima, mehaničarima i frizerima, s obzirom na to da u našoj zemlji ostvare velike uštede, ali i “daju injekciju” našoj privredi.
Veliki priliv građana iz dijaspore našoj državi uveliko doprinosi punjenju budžeta, razvoju svih grana privrede, a posebno onih koje su među najcjenjenijim u zemljama Evropske unije. Najtraženije su usluge frizera, automehaničara i stomatologa. Upravo tim povodom razgovarali smo s radnicima u ovim strukama kako bismo provjerili da li imaju pune ruke posla, koje usluge najčešće traže i da li su “široke ruke”.
Foto: E. M./Klix.ba
Adis Jažić, voditelj automehaničarske radnje Energia, koja posluje i u drugim bh. gradovima, nam je kazao da je ove godine puno više posla u ljetnom periodu nego prošle godine, a da tome uveliko doprinosi i broj vlasnika automobila stranih registarskih oznaka.
Adis Jažić (Foto: E. M./Klix.ba)
“Sigurno je da je više posla nego je to bilo prošle godine, kada nisu toliko dolazili u BiH. Posla ima i trudimo se da smo na raspolaganju svima. Nisu toliko zahtjevni, uglavnom ovdje rade redovne servise i popravke na trapu vozila, ali tu su i vanredne intervencije. Sve plate uredno, ne cjenkaju se, poslušaju šta treba uraditi, to uradimo i idu dalje”, kazao nam je Jažić te dodao da su cijene dijelova u BiH i EU skoro pa identične, ali su usluge montiranja u zemljama EU dosta skuplje te upravo zbog toga vozila popravljaju u BiH.
Pune ruke posla u ljetnoj sezoni imaju i frizeri, a jedan od njih je i Ahmed Heco iz frizerskog salona “Urban”, koji ističe da je veliki broj onih koji i bez potrebe za šišanjem ipak dođu u salon, dotjeraju se i plate uz bakšiš.
Ahmed Heco (Foto: E. M./Klix.ba)
“Posao je prošle godine bio smanjen kako zbog epidemioloških mjera tako i zbog smanjenog broja ljudi koji su trebali naše usluge. Ovo je dosta bolja godina, a s obzirom na to da radimo na termine, znamo ko nam kada dolazi i možemo reći da je danas 50 posto građana iz dijaspore, a 50 posto stanovnika BiH. Povećali smo broj uposlenika, radimo više kako bismo bili što više na raspolaganju našim ljudima iz dijaspore”, izjavio je Heco te dodao da osim plaćanja usluge ostavljaju i bakšiš.
Ističe da su cijene šišanja u BiH niže, ali da se primijeti da oni više vole doći u salon porazgovarati i još uvijek biti dio grada.
“Oni kada dođu, uglavnom provode vrijeme ovdje kako bismo popričali, jer su otišli prije nekoliko godina i interesuje ih kakva je situacija, šta se dešava, da čuju ‘iz prve ruke’ kako grad kuca. Iako nemaju potrebe da šišanjem, ipak dođu, skrate kosu i porazgovaramo”, dodaje Heco.
Opće je poznato da dijaspora često godišnji odmor iskoristi i kako bi posjetila stomatologa u BiH, a Vildana Karamustafić iz Stomatološke ordinacije DentIN iz Gornjeg Vakufa nam je kazala da tokom ljetnog perioda često radi prekovremeno zbog povećanog broja klijenata.
“U tom periodu dolazi mnogo ljudi iz inostranstva i to uglavnom iz Švicarske, Austrije, Njemačke, SAD-a i Slovenije. Primjetan je porast broja pacijenata iz navedenih država u odnosu na prošlu godinu. Svako ipak ima svoj termin, ostavi se vremena da se ispoštuju i zahtjevi naših domaćih pacijenata i sav posao završi do kraja”, kaže Karamustafić.
Vildana Karamustafić (Foto: E. M./Klix.ba)
Dodaje da bh. dijaspora uglavnom radi zahvate iz domena estetske stomatologije, kao što su izbjeljivanje zuba i protetski radovi i da svako od njih prije početka procesa rada bude upoznat o cijenama, koje uredno plate.
“Zadovoljna sam radom ordinacije, a posebno me raduje da pored usluga u evropskim državama ipak izaberu da svoje vrijeme i novac potroše u BiH, što nama daje mogućnost da pratimo svjetske trendove, edukacije i kupujemo što kvalitetnije materijale”, dodaje Karamustafić.
Važno je spomenuti da je Bosna i Hercegovina u vrhu ljestvice zemalja Evrope po novčanim transferima emigranata iz BiH te da to čini oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U prijevodu, prema informacijama iz posljednje studije koju je provela Westminster Foundation for Democracy – WFD uz podršku Ambasade Ujedinjene Kraljevine u BiH, dijaspora u BiH godišnje pošalje 2,5 milijardi eura.
Prema jutrošnjim satelitskim snimcima s European Forest Fire Information System (EFFIS), požar na lokalitetu Komadinovo Vrelo na Čvrsnici u blizini Jablanice i dalje je aktivan.
Iz Udruženja Eko akcija upozoravaju da bi, ukoliko što prije ne bude ugašen požar, vatra mogla zahvatiti lokalitet s najviše endemskih vrsta u našoj zemlji.
“Požar koji je prije dva dana izbio kod restorana Komadinovo Vrelo se dramatično proširio. Ako već jutros helikopteri ne budu gasili požar, izgorjet će Plasa, lokalitet s najviše endemskih vrsta u Bosni i Hercegovini”, kazali su.
Federalna uprava civilne zaštite jučer je navela kako je požar kod Komadinovog Vrela i dalje aktivan te da su ekipe za gašenje na terenu. Također, istakli su da stanovništvo i kuće nisu ugroženi.Osim u Općini Jablanica, požari bukte i u općini Čapljina i Stolac. Najteža situacija odvija se u naseljima Stupište i Zaušje u Općini Stolac. Međutim, vatra u ovom trenutku ne prijeti kućama.
Požar u Budisavini kod Čapjine je također i dalje aktivan, ali je stavljen pod kontrolu. Na području Konjica jučer je također gorjela šuma na Bolobanovom brdu.
Avkiokompanija Wizz Air najavila jedvije nove rute po povoljnim cijenama iz Tuzle.
WIZZ-ove nove rute povezivat će Tuzlu sa Milanom (aerodrom Malpensa) i Italiji i Nurnbergom u Njemačkoj. Karte do novih destinacija dostupne su na wizzair.com ili putem mobilne aplikacije sa cijenama od 19,99 eura/38,99 KM.
Najnovije Wizz Airove rute iz Tuzle bit će pokrenute od decembra 2021. godine i očekuje se da će stimulisati avijaciju i sektor ugostiteljstva u regiji, a putnicima iz Bosne i Hercegovine omogućiti da po najnižim cijenama putuju u Italiju i Njemačku. Zajedno s ovim novim uslugama, Wizz Air sada nudi 17 linija iz Tuzle ka sedam zemalja.
– Sretni smo što možemo najaviti širenje naše mreže letova u Bosni i Hercegovini dodavanjem dvije uzbudljive rute. Nove rute iz Tuzle za Milan Malpensu i Nurnberg donose više prilika za putovanje i putnici sada mogu uživati u izuzetno povoljnim cijenama i sigurnom putovanju. Naši moderni avioni i unaprijeđene mjere zaštite osiguravaju najbolje zdravstvene uslove za putnike, dok istovremeno letimo s najnižim mogućim utjecajem na okoliš. Naša prijateljski raspoložena posada se raduje dočekivanju putnika u avionima naše mlade i moderne flote, rekao je Robert Carey, predsjednik Wizz Air Group.
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva prateći situaciju sa koronavirusom u Federaciji BiH, naložio je kantonima da oni odrede način početka nove školske godine.
Također je omogućeno kantonima da, shodno situaciji na terenu, uvode i rigoroznije mjere. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, kaže za Faktor kako je evidentan porast zaraženih u Federaciji u odnosu na protekli period.
– Na posljednjoj sjednici Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva je evidentirano da postoji određen rast broja zaraženih u odnosu na prethodnu sedmicu, čak za 80 posto. To je povećalo incidencu na 20 u Federaciji, ali to još možemo smatrati niskom incidencom i epidemiološki stabilnom situacijom. Činjenica je da tri kantona odudaraju od te incidence, to su Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Sarajevski kanton. Krizni štab je imajući sve to u vidu produžio postojeće mjere za narednih 15 dana, uz uvođenje samo jedne nove mjere, a to je da kantoni odrede način početka nastave. Da to urade ministarstva obrazovanja u saradnji sa kriznim štabovima i zavodima za javno zdravstvo – govori Čerkez.
Podsjeća da kantoni također mogu donositi i rigoroznije mjere.
– Kantonalni krizni štabovi trebaju da prate stanje na kantonu i u skladu s tim da donose rigoroznije mjere. Ukoliko se nastavi rast zaraženih, oni mogu u svakom trenutku napraviti sjednicu kriznog štaba i donijeti strožije mjere koje bi spriječile dalje širenje virusa – kaže Čerkez.
Upitali smo šta ukoliko kantoni ne reagiraju.
– Pazite, svako ima odgovornost zakonsku i sektorsku u zaštiti zdravlja stanovništva da reaguje. Svako je odgovoran za činjenje ili nečinjenje. To je vrlo jasno. Dakle, oni imaju svoju odgovornost. Mi se pripremamo za četvrti val iako je situacija još stabilna. I do naredne sjednice Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva mi smo pripremili novi set mjera koji će biti postupanje prema incidenci. Imat ćemo postupanje prateći broj novozaraženih, stopu hospitalizacije, smrtnost i testiranje – objašnjava Čerkez.
Za pola godine našu državu napustio je cijeli jedan grad, čak 85.000 građana, među njima najviše mladih.
U Sarajevu veliki broj turista, što je dobra vijest za našu državu. Ali ono što je surova istina i realnost je da naši državljani nisu u druge države otišli turistički, već pretežno zbog egzistencije. Jedan od njih je i 16-godišnji Hamza Orman, koji je prije četiri godine otišao u Njemačku s porodicom, gdje se školuje i radi. Došao je na odmor u Sarajevo na 30 dana.
– Tamo je puno bolje. Kao 16-godišnjak radim i dijelim novine, imam svoj posao. Primam platu za to, i sve mi se ubraja u penziju. Tamo je lijepo i sve je uređeno. Sam sebi zarađujem i kupujem stvari, što ovdje ne bih mogao priuštiti – priča Hamza.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u prvih šest mjeseci ove godine našu državu je napustilo 85.000 osoba. Mladi su svjesni teške situacije iz koje izlaz pronalaze samo van granica BiH.
Mladi u Bosni i Hercegovini su u nezavidnom položaju, gotovo na marginama društvu u kojem živimo, smatra doc. dr. Amer Osmić, profesor na Odsjeku za sociologiju FPN UNSA.
– Teme koje zanimaju mlade, o perspektivi, o budućnosti, o njihovom statusu u društvu skroz su marginalizirane i zanemarene jer, nažalost, dominiraju neke druge teme koje su mladim ljudima na margini, te teme koje se tiču nekih etničkih problema – ističe Osmić za Federalnu televiziju.
Naša država definitivno ostaje bez mladog sposobnog stanovništva. Za to vrijeme, BiH puni budžet novcem od ispisnica iz knjiga bh. državljana, kojih je sve više. Domaći političari ignorišu ovaj problem i izgleda čekaju da postanemo zemlja staraca, ako već i nismo.
Svjetskim premijerama dva bosanskohercegovačka filma večeras će biti otvoren 27. Sarajevo Film Festival. BHRT je i ove godine glavni medijski partner SFF-a, a sva festivalska dešavanja tokom narednih osam dana možete pratiti u programima BHT1, BH Radija1, kao i na našem portalu bhrt.ba i društvenim mrežama BHRT-a.
Ekskluzivno u programu BHT1 i na portalu bhrt.ba, večeras od 19:30 sati prenosimo atmosferu sa crvenog tepiha ispred sarajevskog Narodnog pozorišta, a ceremoniju otvaranja 27. SFF-a možete gledati u direktnom prijenosu od 20:00 sati.
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Foto: Samır Jordamovıc – Anadolu Agency
Na ceremoniji otvaranja u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva njemačkom reditelju Wimu Wendersu, jednoj od centralnoj ličnosti svjetske kinematografije. U sklopu programa “Posvećeno” (Tribute to) bit će prikazana retrospektiva njegovih odabranih filmova.
Bh. filmovi otvaraju ovogodišnji SFF
Sarajevo Film Festival će biti otvoren svjetskim premijerama dva bosanskohercegovačka filma – “Deset u pola” Danisa Tanovića i omnibusom “Pisma s krajeva svijeta” filmskog kolektiva Bistrik7, međunarodne grupe reditelja prve generacije na sarajevskoj film.factory kultnog reditelja Béle Tarra.
Festival će prvi put biti otvoren na svim lokacijama – zbog smanjenih kapaciteta kina uslijed pandemije, povećan je broj lokacija da bi što više onih koji žele mogli pogledati filmove. Film Danisa Tanovića danas će biti prikazan na čak 14 lokacija.
Film DESET U POLA će na otvaranju Festivala biti prikazan u Narodnom pozorištu, u Ljetnom kinu Coca-Cola, u Ljetnom kinu “Safet Zajko”, u Dječijoj kući Novo Sarajevo, u kinu na Ilidži te na dvije nove festivalske lokacije: u Cineplexxu Sarajevo gdje će biti prikazan u nekoliko sala, uključujući i jednu dodatnu i u Ljetnom kinu Stari grad (plato preko puta Vijećnice). Svjetskom premijerom ovog filma počinju i projekcije Sarajevo Film Festivala u Mostaru – u Ljetnom kinu Cineplexx Plaza Mostar. Film se prikazuje u sklopu Open Air programa Sarajevo Film Festivala.
Omnibus PISMA S KRAJEVA SVIJETA svjetsku premijeru će imati u Ljetnom kinu Vatrogasac, u sklopu programa Specijalne projekcije.
Više od 250 filmova, 48 u konkurenciji za Srce Sarajeva
Tokom 27. Sarajevo Film Festivala bit će prikazano više od 250 filmova iz blizu 60 zemalja.
Za nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskim programima 27. Sarajevo Film Festivala ukupno će se takmičiti 48 filmova. U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – 18 filmova će zabilježiti svjetsku, tri međunarodnu, jedan europsku, 25 filmova regionalnu i jedan bosanskohercegovačku premijeru.
U okviru Takmičarskog programa – igrani film 27. Sarajevo Film Festivala, u konkurenciji za nagrade je 10 igranih filmova po izboru selektorice Elme Tataragić, od kojih je osam debitantskih, a dva filma su drugi igrani film njihovih autora. Osam filmova su režirale žene, a dva muškarci.
Ovogodišnji program BH FILM, čiji je nosilac Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine, u svom šesnaestom izdanju, u sklopu 27. Sarajevo Film Festivala, donosi 52 naslova.
Ove godine u sklopu programa biće prikazano sedam dugometražnih igranih i 12 dugometražnih dokumentarnih filmova, dva omnibusa, 17 kratkih igranih i dokumentarnih filmova i 14 studentskih filmova.
Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 12 filmova, od kojih će četiri imati svjetsku, tri međunarodnu, a pet regionalnu premijeru.
Foto: sff.ba
Atraktivan Open Air program 27 SFF-a
U programu Open Air ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala je osam filmova, uključujući i film “Toma” Dragana Bjelogrlića, čijom će svjetskom premijerom 20. augusta biti zatvoren 27. Sarajevo Film Festival.
Ulaznice za filmove u programu Sarajevo Film Festivala možete kupiti ONLINE te u Glavnom Box Officeu u Bosanskom kulturnom centru, koji je otvoren od 13. do 20. avgusta od 9:00 do 22:00 sata.
“Dvadeset sedmi Sarajevo Film Festival je COVID-siguran događaj koji će se održati u skladu sa mišljenjem Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i prema mjerama i uputama koje je za održavanje Sarajevo Film Festivala izdao Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo”, saopćili su organizatori SFF-a.
Vlada Kantona Sarajevo utvrdila je danas Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom. Novina je uvećanje dječijeg dodatka u porodicama koje imaju troje ili više djece, a posjedovanje automobila nije više smetnja za ostvarivanje prava.
Nacrt će biti dostavljen Skupštini Kantona Sarajevo na dalje postupanje.
“Resorno ministarstvo je analizirajući dosadašnju primjenu odredbi Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom prepoznalo potrebu za drugačijim načinom regulisanja određenih prava, preciziranjem pojedinih zakonskih odredbi, proširivanjem obima prava i potencijalnih korisnika kada su u pitanju dodatak na djecu i stalna novčana pomoć, te potrebu za proširivanjem kataloga usluga Doma za djecu bez roditeljskig staranja koje ima za cilj preveniranje institucionalizacije”, navode iz Vlade KS.
Pomoć u prehrani djeteta
Nacrtom zakona predviđeno je uvećanje dječijeg dodatka u porodicama koje imaju troje ili više djece. Vlasništvo ili posjedovanje motornog vozila kao smetnja za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć i prava na dodatak na djecu je brisana.
“Predviđeno je također da se pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majku-dojilju dodjeljuje kao jednokratna novčana pomoć, da pravo na zdravstvenu zaštitu imaju i osobe koje su bile osigurane putem Javne ustanove Služba za zapošljavanje KS i pravo na zdravstvenu zaštitu izgubile neredovnim javljanjem, te se ukida dobna granica za ostvarivanje prava na rehabilitaciju”, navodi se u saopćenju.
Također, u skladu sa novim odredbama Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo bi svake godine u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima bilo u obavezi donositi socijalni program, kao jedan vid mjera i aktivnosti u cilju zaštite socijalno ugroženih kategorija stanovništva u Kantonu Sarajevo.
Unaprjeđenje sistema socijalne zaštite
“Predložene izmjene propisa su minimalne iz razloga što se moramo kretati u okvirima onoga što je finansijski izvodivo, ali su veoma značajne. Kao što je svima već poznato, stanje Budžeta KS je dodatno usložnjeno pandemijom. Utvrđeni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom pokazuje opredjeljenje Vlade KS da radi na unapređenju sistema socijalne zaštite i zaštite porodica sa djecom, te uspostavljanju temelja pronatalitetne politike. Članovima Vlade KS se zahvaljujem na podršci i opredjeljenju da pravimo iskorake uprkos suženom prostoru za manevar u ovom izazovnom vremenu pandemije”, rekla je ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS Ivana Prvulović.
Procjenuje se da će za realizaciju predloženih izmjena biti potrebna dodatna sredstva do 4.700.000 KM godišnje.
Očekuje se da će Nacrt zakona biti na dnevnom redu Skupštine KS već na nekoj od narednih sjednica.
MOSTAR, 12. kolovoza 2021. (Hina) – Pripadnici Gorske službe spašavanja pokrenuli su akciju izvlačenja hrvatskog planinara iz Velike Gorice koji je zalutao i zatražio pomoć na putu prema iznimno opasnom vrhu na planini Čvrsnici u sjevernome dijelu Hercegovine.
Kako je za Hinu potvrdio voditelj Gorske službe spašavanja iz Jablanice Ajdin Jašarević, planinar iz Velike Gorice nalazi se na dijelu okomice duge čak 1000 metara.
Pripadnici Gorske službe spašavanja pokrenuli su akciju izvlačenja hrvatskog planinara iz Velike Gorice koji je zalutao i zatražio pomoć na putu prema iznimno opasnom vrhu na planini Čvrsnici u sjevernome dijelu Hercegovine.
Kako su saoopćili iz Gorske službe spašavanja, nešto iza podneva su dobili poziv za pomoć hrvatskom državljaninu na prilazu vrhu Veliki Kuk na planini Čvrsnici. Po istome izvoru, u akciju spašavanja krenuli su gorski spašavatelji GSS Jablanica, HGSS Čitluk, GSS Mostar i HGSS Mostar.
Kako je za Hinu potvrdio voditelj Gorske službe spašavanja iz Jablanice Ajdin Jašarević, planinar iz Velike Gorice nalazi se na dijelu okomice duge čak 1000 metara, prenosi Index.hr.
Opasan uspon
On je planinareći promašio stazu i došao do iznimno opasnoga dijela uspona na vrh Veliki Kuk na planini Čvrsnici.
Prema Velikome Kuku vodi jedan od najatraktivnijih uspona na bh. planinama iz kanjona Dive Grabovice. Veliki Kuk je stijena koja sa svojih 1350 metara predstavlja najvišu stijenu na Balkanu. Ova stijena ima status via ferrata, što znači da se radi o zaštićenoj penjačkoj ruti, čijeg pravca se očito planinar iz Velike Gorice nije pridržavao.
Olujni trag koji je dominirao sjevernim dijelom kontinenta ići će polako prema jugu, što će predstavljati olakšanje za neke dijelove Njemačke, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i Francuske.
Intezivna vrućina od ljeta čini se da će se zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni.
Mogući su i toplinski valovi tokom prve polovine ovog godišnjeg doba u balkanskim zemljama te u Grčkoj.
Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima Balkanskog poluotoka nastave do jeseni, navodi se na ovoj stranici.
Veće količine kiše očekuju se krajem oktobra i početkom novembra.
Prijetnja od poplava tako će se, prema najaviti, proširiti iz Italije ka Balkanu.
Prosječne temperature koje se očekuju na Balkanu i u Grčoj su oko 29-32 te između 16 i 21 stepena.
