Danas u Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab većinom istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C, na jugu zemlje do 29°C.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu su u avgustu 2021. godine registrovali 444 poziva, od kojih su 23 sa korisnim informacijama o krivičnim djelima i izvršiocima, na osnovu kojih je sačinjeno isto toliko kriminalističko – obavještajnih izvještaja.
Putem telefonske linije „Krimolovci“, zaprimljeno je 358 poziva, od kojih je 15 bilo sa korisnim informacijama o krivičnim djelima i izvršiocima.
Također, putem telefonskog obrasca za prijavu krivičnog djela na zvaničnoj web stranici SIPA-e, zaprimljeno je 86 prijava, od čega je osam bilo sa korisnim informacijama od kojih je šest dostavljeno na postupanje Kriminalističko-istražnom odjeljenju SIPA-e.
U avgustu je pristiglo 13 povratnih informacija po kojima je postupala SIPA ili su dostavljene od strane nadležnog policijskog tijela. Na osnovu dostavljenih povratnih informacija, utvrđeno je da su nadležnim tužilaštvima dostavljena tri izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i izvršiocima.
Pored navedenog, policijski službenici SIPA-e su dali 61 savjet građanima koji su ih kontaktirali putem anonimnog i besplatnog telefonskog broja „Krimolovci“ – 080 020 505.
Balkan se nakon dugo vremena vraća u fokus američke politike. Ponajviše je to vidljivo iz koordinirane politike administracije Joe Bidena i Evropske unije, posebno Njemačke. To i ne čudi s obzirom na činjenicu da američki predsjednik Biden izuzetno poznaje region, njegove politike i sve ono što se dešavalo od 90-ih na ovamo.
Šta onda od nove administracije može očekivati BiH, šta mogu očekivati Bošnjaci, šta Hrvati, a šta Srbi?
Prve naznake jačeg angažmana SAD-a ogledaju se u odabiru kadrova koji će u budućnosti biti zaduženi za ovaj prostor. Radi se o ‘starim’ kadrovima koji su u turbulentnim vremenima na Balkanu imali važne uloge. Jedna od pozicija na koju treba obratiti pažnju je pozicija izaslanika za Zapadni Balkan.
Matthewa Palmera na toj bi poziciji trebao zamijeniti karijerni diplomata Gabriel Escobar, sadašnji zamjenik ambasadora SAD-a u Beogradu. Radi se o izuzetnom poznavaocu prilika na Balkanu. Kada je međunarodna zajednica, uz ključnu ulogu Amerikanaca 1998. godine dovela Milorada Dodika na premijersku funkciju u RS, Gabriel Escobar je bio na čelu ureda OHR-a u Banjoj Luci, a zatim je obnašao i funkciju šefa Ureda Američke ambasade u Banjaluci.
Da takav odabir nije slučajan dokaz je i da činjenica da je na poziciju ambasadora SAD u BiH, Biden odabrao čovjek koji savršeno poznaje situaciju i političke aktere u BiH. Radi se o Michaelu Murphyju, nekadašnjem šefu političkog Odjela u američkoj ambasadi u Sarajevu u periodu od 2006. do 2009. godine.
OSLOBOĐENJE
Oboljeli od reumatodnog artritisa i drugih reumatskih bolesti, kojih u Bosni i Hercegovini ima oko 40.000, izlaze na proteste da bi, kako navode, ukazali na brojne probleme sa kojima se susreću u liječenju.
Iz Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH, koje okuplja oko 3.500 članova, ističu kako se nad njima, svjesno ili nesvjesno, godinama vrši diskriminacija.
Terapija izostala sa esencijalne liste
Predsjednica Alma Serdarević-Stefanišin razočarano ističe kako se bazna terapija oboljelih nije našla ni na najnovijoj esencijalnoj listi.
– Šta reći, nakon višegodišnje uzaludne borbe, ponovo niko nije imao sluha za nas. Naših lijekova nema na esencijalnoj listi, što znači da smo ih i dalje primorani kupovati. Riječ je o lijeku Matotrexat, koji je na esencijalnoj listi za onkološke i gastroenterološke pacijente, ali ne i za nas. S druge strane, oboljeli u entitetu RS i drugim zemljama taj lijek dobijaju preko esencijalne liste. Apsurd je i to što je lijek u RS-u, nekoliko kilometara od Sarajeva, u slobodnoj prodaji 16 KM, a kod nas između 22 i 25 maraka, zavisno od apoteke. Koliko vam jedno pakovanje može biti, zavisi od doze koju je ljekar propisao – govori Serdarević-Stefanišin.
Dodaje kako su suočeni i sa odbijanjem za liječenje biološkom terapijom.
– Naše bolesti “vuku” i druga oboljenja, pa, primjera radi, osim primarne bolesti, mnogi imaju problem sa crijevima jer lijekovi koje primamo razaraju i sistemske organe. Kad nam se predloži biološka terapija za bolesti crijeva, odbijaju nas jer je osnovna bolest reumatološka. Osuđeni smo da se sami snalazimo, molimo, posuđujemo… Zar to nije diskriminacija – pita naša sagovornica.
Problema nisu pošteđeni ni mladi kada navrše 18 godina.
– Kada oboljela djeca sa navršenih 18 godina sa Pedijatrije prelaze u odjeljenje za odrasle bolesnike, automatski gube pravo na liječenje biološkom terapijom jer do punoljetstva njihovo liječenje bilo je finansijski pokriveno. Pa zar ta djeca nemaju pravo na nastavak liječenja ili su i oni osuđeni kao i mi odrasli na milost i nemilost onih koji odlučuju. Na sreću, za tu djecu Udruženje se nešto izborilo, zahvaljujući našim reumatolozima dr. Mevludinu Mekiću i dr. Samiru Mehmedagiću sa KCUS-a, ali je veliko pitanje dokle će i to trajati – kaže Serdarević-Stefanišin.
Reumatoidni artritis je bolest koštanog vezivnog tkiva, koji često kod oboljelog, zbog neadekvatnog liječenja, uzrokuje sto posto invalidnost. Zbog toga u Udruženju pitaju nadležne nivoe vlasti, je li BiH toliko bogata da svjesno proizvodi invalide i osobe radno nesposobne.
– Sa zapuštenim ili neadekvatnim liječenjem postajemo invalidi i radno nesposobni. Takvi dolazimo na teret državi za rane invalidske penzije, invalidnine i tuđe njege. Da li o tome iko ovako razmišlja i je li našoj vlasti jeftinije uložiti u liječenje, pa da budemo društveno korisni i radno sposobni ili u invalidnine? Pitamo to često, ali odgovora nema – kaže Serdarević-Stefanišin.
Problemi i kod vakcinacije
Udruženje je do sada kucalo na brojne adrese, ali, kako kaže predsjednica, odgovor je uvijek bio – da nema novaca.
– Budžet entiteta RS po visini sličan je onom Vlade Kantona Sarajevo. Međutim, u RS-u ima više od 500 oboljelih na biološkoj terapiji, u KS nema ih ni 70, a u cijeloj Federaciji BiH ni 150. Pitam gdje se usmjerava novac, i gdje je otišlo 50 miliona KM koje je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja KS uštedio prošle godine? Zamina nas jer nijedan reumatiodni pacijent u međuvremenu nije dobio lijek po esencijalnoj listi niti smo povećali broj pacijenata na biološkoj terapiji. Naš stav je da novca ima, ali nije dobro raspoređen – navodi Serdarević-Stefanišin.
Kaže da su do sada bezbroj puta pokušali stupiti u kontakt sa federalnim ministrom zdravstva Vjekoslavom Mandićem, ali i Harisom Vranićem, ministrom zdravstva u KS, te da im je Vlatka Martinović, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, bila voljna pomoći, ali da im je kazala kako su joj u mnogim stvarima “ruke vezane.”
– Ministra Mandića nažalost znamo samo preko televizije, a do Vranića nismo nikako uspjeli doći. Pokušavamo to cijelu 2021. godinu. Znamo da je pandemija, ali mora se naći vremena i za druge pacijente. Strahovitih problema imali smo i kod vakcinisanja ove populacije. Udruženje se obraćalo i Ministarstvu zdravstva KS i Kriznom štabu KS da članovi budu prioritet kao i onkološki pacijenti jer se naša terapija sastoji i od citostatika. No, odgovor nikada nismo dobili. Zato ćemo na ulicu da tražimo svoja prava, a vlast neka je stid – poručila je Serdarević-Stefanišin.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) nastavio je ove sedmice vakcinacija zaposlenika kompanija koje djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona, ali i članova njihovih užih porodica.
Nakon što su protekle sedmice vakcinisani radnici ArcelorMittala u Zenici, Madija u Tešnju, mobilni tim INZ-a ove sedmice boravio je na gradilištima autoputa A1, u Topčić Polju kod Zenice i Donjoj Golubinji kod Žepča. Samo ove sedmice vakcinisano je skoro 250 zaposlenika turske kompanije Džengiz (Cengiz Insaat), Bosanaca i Hercegovaca i Turaka, koji rade za ovu, ali i kompanije podizvođače.
Ranije je vakcinisano više od 150 zaposlenika, čime ova kompanija osim društvene odgovornosti pokazuje primjerom i da je obezbijedila sigurnije radno okruženje svojim zaposlenicima. Tim INZ-a proces imunizacije je proveo u prostorima mobilnih ambulanti na svega nekoliko metara od ulaznih “cijevi” tunela koji se gradi na spoju općina Žepče i Zenica.
Bitno radi zdravlja, porodice i djece
– Ovo je jedna od niz kompanija, koje smo na ovakav način vakcinisali u posljednjim mjesecima, što je u skladu sa našim kantonalnim planom za borbu protiv COVID-a, sa Planom za vakcinaciju, također kantonalnim, te u skladu na Preporukama i Naredbama Kriznog štaba ZDK. Cilj nam je vakcinisati što veći broj radnika. Kolektivi su poznati kao mogući veliki klasteri i veliki izvori za dalje širenje. Cilj nam je provakcinisati što veći broj ljudi. Četvrti val epidemije se razvija dosta velikom brzinom i ovo je jedina specifična mjera prevencije koja je nama sada dostupna. Veoma je bitno da se što više ljudi odazove, jer ćemo jedino tako postići zaštitu zdravlja stanovnika i funkcionisanje društva u svim njegovim segmentima, na svim nivoima, ističe dr. Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Institut je bio “pionir” u BiH u vakcinisanju interesnih grupa još prije nekoliko mjeseci. Posljednjih sedmica interes kompanija iz cijele BiH, koje rade na području ZDK, sve je veći. Amel Keško iz Tarčina je jedan od vakcinisanih na uspostavljenom punktu u Donjoj Golubinji.
– Vakcinisan sam prije petnaestak minuta. Osjećam se super, nema nikakvih problema, ništa se ne osjeti, brz je proces. Pozivam građane na imunizaciju je bitno radi zdravlja, djece, porodice. Pozvao bih sve koji su u prilici da to učine, nema potrebe da se boje, rekao je Keško.
U ZDK je prvu dozu vakcine primilo oko 18 posto, a potpuno je vakcinisano oko 10 posto stanovništva. Dio građana je, obzirom da je BIH relativno kasno primila naručene doze vakcina, zaštitu potražio u susjednim državama. Zato raduje svaki ovakav masovniji vid imunizacije, tim prije što olakšava i radnicima da pristupe procesu imunizacije.
Na više od 60 punktova
– Vakcina je jedini i pravi i najbolji lijek za izlaz iz ove krize i pandemije koronavirusa. Krizni štab, Vlada, Ministarstvo zdravstva, Institut za zdravlje i sigurnost hrane i svi zdravstveni radnici daju sve od sebe da omoguće što komotniji život našim građanima. Ovdje nastavljamo tradiciju, koja se pokazala vrlo dobrom u privrednim subjektima, jer na taj način na jednom mjestu možemo svi da ispunimo svoju obavezu. Ja garantujem da ćemo u narednom periodu nastaviti da pružamo pomoć za sve one koji vode brigu o zdravlju sebe i svojih najmilijih. osim ovog načina, u ZDK smo organizovali vakcinaciju na više od 60 vakcinalnih punktova u svim općinama i gradovima, imamo dane otvorenih vrata, gdje ljudi bez ikakve najave mogu doći i vakcinisati se. Ja koristim i ovu priliku da naglasim potrebu imunizacije, što je vidljivo iz niza država, u kojima je veći stepen vakcinacije, već razmišljaju o ukidanju svih restriktivnih mjera i vraćanje na neki normalan način života. Nadam se da ćemo i mi brzo slijediti taj put i doći do tog cilja, istakao je dr. Adnan Jupić, ministar zdravstva u Vladi ZDK.
Nadležni još jednom pozivaju sve građane da što prije pristupe vakcinisanju, jer je to jedini način da se ova krizna situacija prevlada sa što manje ograničenja i “zatvaranja”. .
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci danas će igrati utakmicu polufinala na Paraolimpijskim igrama u Tokiju protiv selekcije Irana.
Mnogi ovaj meč nazivaju “finale prije finala” jer su ove dvbije selekcije od 2000. godine igrale u svakom finalu paraolimpijskih igara tako da će ovo u Tokiju biti prvo nakon 21 godinu u kojoj neće biti BiH ili Irana.
Do sada na turniru, BiH je slavila protiv Japana i Egipta, dok su poraženi od selekcije Ruskog paraolimpijskog komiteta.
Meč između BiH i Irana igra se u 13:30 sati po našem vremenu, a direktan televizijski prijenos osiguran je na kanalu BHT1.
izvor: avaz.ba
Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine odigrala je odličnu utakmicu u Strazburu, te protiv favorizirane Francuske odigrala 1:1. Hrabri “Zmajevi” su odolijevali moćnim “Trikolorima”, a onda je kapiten bh. tima Edin Džeko u 36. minuti utakmice potegao i sjajno matirao Ugu Ljorisa (Hugo Lloris).
Džeki je to bio jubilarni 60. gol u najdražem dresu. Nažalost, Francuska je za tri minute izjednačila, a s(p)retno je pogodio Antoan Grizman (Antoine Griezmann), nakon što je lopta na putu do gola zakačila Denisa Hadžikadunića (Dennis).
Na startu drugog dijela Žil Kunde (Jules Kounde) žestoko startuje na Seada Kolašinca i zarađuje crveni karton. “Zmajevi” su od tog momenta uglavnom držali loptu u svojim nogama, ali bez mnogo rizika da se krene prema naprijed. U 85. minuti Smail Prevljak je imao odličnu šansu, ali je šutirao preko gola.
Na kraju veliki bod “Zmajeva” kojima se uoči utakmice nisu davale ni najmanje šanse za pozitivan rezultat.
Standings provided by SofaScore LiveScore
izvor: avaz.ba
Na današnjem panelu regionalnih i evropskih lidera na temu “Budućnost Evrope – Proširenje”, koji je održan u sklopu Bledskog foruma u Sloveniji, obratio se i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Podsjećamo, iako je poziv prihvaćen ranije, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik jučer je objavio da neće ići u Sloveniju i da odluka o službenom putovanju Predsjedništva BiH ne postoji.
Kao razlog je naveo da će u Sloveniji biti i Christian Schmidt koga on ne priznaje za visokog predstavnika.
“Ako neko ode, on je otišao u privatnom aranžamanu i ne može zastupati BiH. Na tom skupu će se pričati o NATO-u. BiH nije na putu ka članstvu u NATO-u i to je veoma jasno”, rekao je Dodik.
Na panedlu su danas govorili predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Komšić je rekao da niko u BiH neće biti manje Bošnjak, Hrvat ili Srbin, ako se odrekne konstitutivnosti jer tako žive građani širom Evrope.
Džaferović je dodao da anovništvo BiH ogromnom većinom želi da BiH postane članica EU i da bi njen ulazak relaksirao odnose na Zapadnom Balkanu.
klix.ba
Iz porodilišta bolnice u Nevesinju danas su stigle najljepše vijesti, za četiri sata su rođene četiri djevojčice.
Glavna sestra nevesinjskog ginekološko-akušerskog odjeljenja Žana Tomović rekla je za Srpskainfo da su sretne majke dvije iz Trebinja, jedna iz Bileće i jedna iz Berkovića.
“Sve je proteklo u najboljem redu. Dvije djevojčice su rođene carskim rezom, a dvije prirodnom porodom uz epiduralnu anasteziju. Bebe i majke su dobro”, navela je Žana Tomović.
Tomić je dodala da bolnica u Nevesinju stalno bilježi blagi porast novorođenčadi, a majke su iz cijele Hercegovine.
Gradonačelnik Banje Luke Draško Štanivuković kazao je da visoki predstavnik Christian Schmidt ne bi trebao smijeniti Milorada Dodika.
– Pozivam gospodina Schmidta da ne smjenjuje Milorada Dodika već da to zadovoljstvo ostavi narodu i nama – kazao je Stanivuković.
On je komentirao izjavu člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferović da očekuje da Schmidt pomogne da “profunkcioniše BiH“ uključujući i smjenu Dodika.
– Bez obzira na sve, gospodin Dodik priželjkuje smjenu, kako bi se narodu predstavio kao heroj, zato ne treba vući taj potez. On treba da ostane ono što jeste – kukavica i lopov koga je narod smijenio i tako treba da bude zapisano u istoriji – poručio je Stanivuković, prenosi Srpskainfo.