Category: BiH

  • Studenti ponovo na ulicama: Naši zahtjevi su transparentni

    Studenti ponovo na ulicama: Naši zahtjevi su transparentni

    Dio sarajevskih studenata organizirao je nove proteste, te se okupio danas u 13:30 sati ispred Doma sindikata zbog nezadovoljstva uvjetima studiranja.

    Zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa i otežanih uslova studiranja, studenti su odlučili ponovo izaći na proteste, te se boriti za svoja prava navodeći kako su potpuno zanemareni od strane vlasti i institucija.

    Imaju četiri zahtjeva:

    – Da se izvrši nadzor nad provođenjem Zakona o visokom obrazovanju u kontekstu, kako su naveli, nepoštivanja normi vezanih za uslovne predmete, obaveze plaćanja članarine u biblioteci i tretiranja mladih s poteškoćama u razvoju na UNSA-i;

    – Da se obrazloži kontinuirana uplata od 20 KM za potrebe održavanja Studentskog informacionog sistema (ISSS);

    – Da se razmotri proceduralno smanjenje školarine studenata. Ovo su naveli kao zahtjev jer smatraju da ne može konvencionalno, kabinetsko i online izvođenje nastave koštati isto;

    – Da se prilikom predstojeće akademske godine implementiraju prošlogodišnja zakonska rješenja koja se odnose na prijenos predmeta iz jedne u drugu akademsku godinu.

    Protestima se pridružili i građani iz Udruženja civilnih žrtava rata.

    – Mi smo došli da podržimo studente jer mi smo roditelji studenata. Oni su zloupotrebljeni, djeca nemaju nikakva prava ni kao porodice žrtava rata ni kao žrtve rata. Ja kao roditelj ne mogu djetetu nikakve benefite da osiguram na moje ranjavanje. Ja sam civilna žrtva rata, sto postotni invalid, a moje djete nema nikakvih benefita – Amerisa Ahmetović, članica Udruženja.

    Oni su otišli do zgrade Općine Centar gdje se održava sjednica Skupštine KS i pozvali su zastupnike da izađu, a nakon toga i premijera Edina Fortu.

    Zastupnica SDP-a Jasna Duraković rekla je okupljenim studentima da će se njihovi zahtjevi razmatrati na sutrašnjoj sjednici Skupštine.

    – Zahtjevi studenata jesu pripremljeni. U značajnoj mjeri vrlo adekvatno. Neki su mimo trenutnih mogućnosti, solucija, rješenja koja postoje. Pokušat ćemo ponuditi najbolje moguće zakonsko rješenje koje se neće u značajnoj mjeri odraziti na početak akademske godine. To nam je interesu – rekla je Duraković.

    Avaz

  • U Graničnoj policiji BiH održan sastanak zbog hapšenja policajaca

    U Graničnoj policiji BiH održan sastanak zbog hapšenja policajaca


    Direktor Granične policije Bosne i Hercegovine Zoran Galić je održao Stručni kolegij u Glavnom uredu, na kojem su uz zamjenika dirketora i pomoćnika za organizaciju i operacije, prisustvovali načelnici centralnog ureda, savjetnici direktora te načelnici terenskih ureda Granične policije BiH.

    Stručni kolegij je održan povodom aktualne situacije vezano za akciju “Konak” Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštva BiH, pri kojoj su uhapšena dvojica pripadnika GP BiH.

    Podrška Tužilaštvu BiH

    – Granična policija BiH najoštrije osuđuje svaki oblik koruptivnog ponašanja, pogotovo u vlastitim redovima, čiji pripadnici bi trebali biti oni koji se bore protiv korupcije, a ne oni koji sudjeluju u istoj te Granična policija i ovim putem daje potpunu podršku Tužilaštvu BiH u borbi protiv korupcije i nastavku realizacije akcije Konak – rečeno je nakon sastanka.

    U posljednjih nekoliko godina, Centralni istražni ured Granične policije BiH je sačinio 23 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu pri kojima je osumnjičeno 40 službenika GP BiH. Provedeno je 35 internih postupaka zbog sumnje u koruptivno ponašanje, odnosno zloupotrebu službenog položaja protiv 48 policijskih službenika, za koja je podnesen zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.

    Izrečene sankcije

    U navedenim postupcima je u jedanaest slučajeva za jedanaest policijskih službenika GP izrečena sankcija prestanka radnog odnosa. Procesuirani su policijski službenici GP BiH za počinjenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, primanje dara i drugih oblika koristi, neprijavljivanje krivičnog djela ili počinitelja, pronevjera u službi i drugo.

    Na kolegiju je zaključeno da će Granična policija BiH, kao i do sada, poduzimati sve mjere sukladno zakonu da se sankcioniraju nositelji koruptivnih radnji u vlastitim redovima. Neophodno je da policijski službenik obavlja svoj posao maksimalno profesionalno kako mu to i struka zahtijeva.

  • U Tuzlanskom kantonu se razboljelo 100 mališana, ljekari pokušavaju utvrditi vrstu virusa

    U Tuzlanskom kantonu se razboljelo 100 mališana, ljekari pokušavaju utvrditi vrstu virusa

    Čak 100 djece, uglavnom predškolskog uzrasta, u minulim danima vikenda javilo se u Univerzitetski klinički centar u Tuzli s istim simptomima koji ukazuju na moguću zarazu virusom, ali njegova tačna vrsta još uvijek nije utvrđena.

    U proteklih mjesec dana tuzlanskim ljekarima javljala su se djeca predškolskog, ali i školskog uzrasta s istom kliničkom slikom koju su pratili dijareja, povraćanje i blaži oblik dehidracije.

    Međutim, stanje se znatnije usložnilo u proteklim danima vikenda, kada se u Univerzitetski klinički centar u Tuzli javilo 100 djece, uglavnom predškolskog uzrasta.

    Kako je za Klix.ba potvrđeno iz te zdravstvene ustanove, mališani su stigli iz skoro svih dijelova Tuzlanskog kantona, a najviše ih je s prostora Tuzle, zatim Srebrenika i Živinica.

    “Sva djeca dobila su adekvatnu terapiju, a od njih 100, deset je ostavljeno na bolničkom liječenju. Mi smo uradili analizu na viruse koji se pojavljuju u ovom godišnjem dobu, poput rotavirusa, ali su rezultati bili negativni. Izvršeno je i testiranje na koronavirus, međutim i ti nalazi su bili negativni”, kazao je za Klix.ba Bahrudin Hadižefendić, direktor za medicinske poslove Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.

    Tuzlanski ljekari trenutno vrše testiranja na još nekoliko vrsta virusa koji se rjeđe pojavljuju, među kojima je i takozvani norovirus, a rezultati analiza se očekuju.

    Hadžiefendić je naglasio i da bi higijensko-epidemiološke službe iz krajeva iz kojih dolaze pacijenti trebale izvršiti dodatne provjere na terenu, kako bi se eventualno pokušala napraviti poveznica s hranom, koja bi u neadekvatnom izdanju mogla izazvati istu kliničku sliku, koja je u ovom slučaju kod pacijenata aktivna tri dana, od trenutka javljanja ljekaru do oporavka.

  • Uskoro inicijativa: U Federaciji će se u penziju ići sa 67 godina starosti?

    Uskoro inicijativa: U Federaciji će se u penziju ići sa 67 godina starosti?

    Osoba koja je u Federaciji BiH počela raditi prije pet ili deset godina u mirovinu će najvjerojatnije moći tek s navršenih 67 godina, piše Večernji list BiH.

    Naime, u ovom entitetu navodno se ozbiljno razmišlja o pokretanju inicijative da se dobna granica za odlazak u mirovinu pomakne za dvije godine, odnosno sa 65 na 67 godina.

    Riječ je o inicijativi koja će zasigurno naići na svoje poklonike, ali i one koji će argumentirati njezine negativne strane.

    U posljednjih desetak godina većina europskih zemalja pokrenula je mirovinske reforme koje uključuju različite mjere za poboljšanje održivosti penzionih sistema.

    U okviru reformskih poteza predviđeno je produljenje radnog vijeka u idućih dvadesetak godina.

    Većina novih članica Europske unije drži se granice od 65 godina, pri čemu neke tu granicu tek trebaju dosegnuti nakon 2033. godine. Tako neke zemlje još uvijek nisu podigle starosni prag na 65 godina, što je Federacija BiH napravila novim Zakonom o MIO usvojenim prije nešto više od tri godine.

    Uslov za odlazak u starosnu mirovinu je 65 godina života i minimalno 15 godina staža osiguranja, odnosno 20 godina mirovinskoga staža”, navodi se u ovom zakonu.

    Iako su članice Europske unije, u Bugarskoj i Češkoj će tek 2037. stupiti na snagu produljenje radnog vijeka na 65 godina.

    Podizanje dobi na 67 i više godina propisale su stare članice Europske unije u kojima je životni vijek dulji i uvjeti rada znatno povoljniji. Pritom zakonodavci u pravilu nisu postavili fiksnu granicu, već su eventualnu promjenu uvjeta umirovljenja vezali uz stanje na tržištu rada, kretanje očekivanoga životnog vijeka i druge promjenljive parametre.

    Primjerice, Finska od 2027. predviđa pomicanje granice za starosnu mirovinu na čak 70 godina, ali će konačno rješenje ovisiti o kretanju životnog vijeka, prosječnoj dobi izlaska s tržišta rada i dostupnoj razini mirovina.

    Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema analizi Agencije za statistiku BiH, procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo ove zemlje iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godine za žene). Uzmemo li u obzir da je prosječan životni vijek muškaraca u BiH 74,4 godine, znači da će prosječni umirovljenik koji je u mirovinu otišao sa 65 godina u njoj uživati svega 9,4 godine. Ako se prag za odlazak u mirovinu poveća, tada će taj muškarac u mirovini biti svega 7,4 godine.

    Zbog dužeg životnog vijeka žene iz BiH koje su u mirovinu otišle sa 65 godina u njoj će prosječno uživati 14,4 godine.

    Žene u Srbiji odlaze u starosnu mirovinu sa 62 godine. Prosječni životni vijek žena u toj zemlji je 78 godina, dakle, u njoj će prosječno uživati 16 godina. Prosječni životni vijek muškaraca u Srbiji je 73 godine, a u starosnu mirovinu odlaze sa 65 godina. Prema navedenim podacima, prosječni muškarac u Srbiji u starosnoj mirovini uživat će osam godina, dakle, godinu i četiri mjeseca manje nego njegovi kolege u BiH.

    Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Tako ove godine žene u RH idu u mirovinu sa 62 godine i devet mjeseci, a dogodine sa 63 godine života, piše Večernji list.


    Radiosarajevo.ba

  • Ko koliko zarađuje u FBiH: Čak 60 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

    Ko koliko zarađuje u FBiH: Čak 60 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

    Federacija BiH ne može se pohvaliti dostojnim plaćama, iako to ne smeta premijeru Fadilu Novaliću da se na društvenim mrežama hvali povećanjem broja radnika. Ipak, povećanje broja radnika u FBiH ne znači da oni dostojanstveno žive od svojih plaća

    Velike razlike

    Manje od prosječne bruto mjesečne plaće, koja iznosi 1.330 KM, ima čak 60 posto zaposlenih u FBiH.

    Prema posljednjim istraživanjima, razlika između najviše i najniže plaće iznosi gotovo 3.200 KM. Najvišu plaću – 3.889 maraka mjesečno, može zaraditi osoba zaposlena na poziciji u višem menadžmentu, a najnižu plaću imaju šivači, odnosno zaposleni u tekstilnoj, kožnoj i odjevnoj industriji, i to 597 maraka.

    Nakon viših menadžera slijede osobe na pozicijama IT direktora, s mjesečnim prihodima u visini od 3.348 KM te generalnog direktora, čija plaća doseže 3.301 marku. Na nešto niža mjesečna primanja može računati leasing direktor, koji mjesečno u FBiH zaradi 3.230 KM. Direktor sektora u bankarstvu također je jedno od unosnijih zanimanja u ovoj zemlji te sa sobom nosi mjesečnu zaradu od 3.145 KM.

    S druge strane su šivači, odnosno zaposleni u tekstilnoj industriji, i to s plaćom nižom od 600 KM. Slijedi čistač na pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima, gdje plaća iznosi 612 KM, a zatim radnik u osiguranju, koji mjesečno može zaraditi 640 maraka.

    Ekonomista Admir Čavalić za „Avaz“ kaže da BiH spada u red evropskih zemalja s najnižim plaćama.

    • Čavalić: Rezultat različitih faktora

      Čavalić: Rezultat različitih faktora

      FOTO: AVAZ


    – Ovo je rezultat djelovanja različitih faktora, od čega stepen fiskalnog opterećenja na rad, ali i opće stanje ekonomije imaju najveći utjecaj. Kada je riječ o razlikama u plaćama na tržištu rada, također, uvjetovane su različitim faktorima. Najvećim dijelom, odnosom ponude i potražnje za određenom radnom snagom, ali i mogućnošću supstitucije radne snage, i to kroz uvoz nove ili automatizaciju – pojasnio je Čavalić.

    Radna snaga

    Dodao je da visinu plaće određuje i marginalni doprinos povećanju produktivnosti.

    – Poslovi koje radnici obavljaju s minimalnim plaćama su, kao što se vidi iz dostupnih podataka, oni koji se mogu prepustiti mašinama da rade, za koje postoji potencijal supstitucije drugom radnom snagom jer nema visokih barijera za ulazak, a kao što je stepen obrazovanja ili pak povećanje plaće ne doprinosi izuzetnom rastu produktivnosti – naglasio je Čavalić.

    Siva ekonomija

    Na pitanje kako objasniti život u BiH s niskim plaćama, Čavalić odgovara da, prije svega, treba računati na postojanje sive ekonomije koja je u BiH na nivou višem od 30 posto BDP-a.

    – Tu su i drugi kanali finansiranja, poput dijaspore. Visoka plaća je determinirana ponudom radne snage (u IT sektoru uvijek nedostaje), stepenom utjecaja na poslovne operacije (menadžment) ili nekim drugim, za tržište specifičnim faktorima – istakao je Čavalić.

  • Da li je hrvatskoj otimačini struje iz Buškog jezera došao kraj

    Da li je hrvatskoj otimačini struje iz Buškog jezera došao kraj

    rijedlog zakona o dopuni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, čiji su predlagači zastupnici Petar Galić i Ante Baković, podržan je po skraćenom postupku danas na sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

    Kako su obrazložili predlagači, za dopunu dosadašjeg zakona iz ove oblasti, postoji interes svih građana Federacije Bosne i Hercegovine, posebno onih u čiijim općinama su hidroakumulacijski energetski objekti.

    Dosadašnjim zakonima propisana su izdvajanja općinama koja su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, dok najbitniji faktor, potopljeno zemljište, uopće se ne vrednuje, naveli su Galić i Baković.

    Kako su obrazložili, to posebno pogađa grad Livno i općinu Tomislavgrad, na čijem području su izgrađeni objekti hidroenergetskog sistema Orlovac. U ovom slučaju su izgradnjama brana i nasipa, ogromne obradive površine Livanjskog polja i Buškog blata pretvorene u hidroakumulacije Buško jezero i kompenzacijski bazen Lipa. Voda iz ovih akumulacija se koristi za proizvodnju električne energije u Hidroelektrani Orlovac u Republici Hrvatskoj.

    Posebnost HE Orlovac, u odnosu na ostale hidroelektrane u Federaciji BiH, jeste mala proizvodnja struje u odnosu na hidroakumulacijom zauzetu površinu.

    – Smatramo kako je postojeća naknada za iskorištavanje Buškog jezera koju plaća HEP Republike Hrvatske nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine, bar donekle kompenzirala nemogućnost korišćenja u poljoprivredne i druge svrhe. Usvajanjem ove izmjene Zakona, prvenstveno bi se omogućilo plaćanje pravednije naknade prema gradu Livnu i općini Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede kao vlasnika ovih objekata, a ujedno svim jedinicama lokalne samouprave (gradovima i opiinama) u Federaciji BiH na čijim prostorima su izgrađeni hidroakumulacijski objekti, osigurava se minimalan iznos naknade – naveli su u obrazloženju predlagači akta, zastupnici Galić i Baković.

    Prema njihovom prijedlogu, godišnji iznos naknade ne može biti manji od 1.500 maraka po hektaru površine potopljene hidroakumulacijom.

    Da bi predloženi zakon stupio na snagu, treba da ga prihvati i Dom naroda.

  • Zavod za javno zdravstvo FBiH: Raste broj pacijenata na respiratoru

    Zavod za javno zdravstvo FBiH: Raste broj pacijenata na respiratoru

    Prema podacima dostavljenim Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u Federaciji BiH je zaključno s 27. septembrom, registriran 150.401 laboratorijski potvrđen slučaj Covid-19 bolesti i 5.953 smrtna slučaja povezana s Covid-19. Trenutno je evidentirano 7.426 aktivnih slučajeva Covid-19.

    Na nivou Federacije BiH, sedmodnevna incidenca iznosi 117,4 slučajeva/100.000 stanovnika. U posljednjih sedam dana, najviša sedmodnevna incidenca je zabilježena u Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Tuzlanskom kantonu.

    Zavodu za javno zdravstvo FBiH do danas su prijavljena 5.953 smrtna slučaja povezana s Covid-19. Prema dobnoj strukturi, osobe starije od 60 godina čine 85,9 posto a prema spolnoj strukturi, muški spol je zastupljen s 61 posto.

    U Federaciji BiH na bolničkom liječenju trenutno je 521 osoba zbog Covid-19 bolesti, od kojih su 43 na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Prema dostavljenim podacima, od ukupnog broja hospitaliziranih, 35 pacijenta je bilo cijepljeno s jednom dozom, a 41 s dvije doze cjepiva.

    U 38. sedmici bilježi se pad broja novih potvrđenih slučajeva Covid-19 i sedmodnevne incidence. Ostali sedmični indikatori su u daljnjem porastu, najviše broj pacijenata Covid-19 na raspiratoru, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

  • Oko 600.000 Pfizer vakcina bi trebalo doći u BiH

    Oko 600.000 Pfizer vakcina bi trebalo doći u BiH

    Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, iznio je informacije o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

    Čerkez je istakao da broj pacijenata na respiratorima kontinuirano raste i da je trenutno 46 osoba na respiratorima.

    – Trenutno je aktivan 3051. slučaj, u posljednjih sedam dana, a broj smrtnih slučajeva u ovom periodu je 89. Najteža situacija je u Sarajevskom kantonu – rekao je Čerkez.

    Dodao je da je broj testiranja zadovoljavajući u Kantonu Sarajevo te da je u Federaciji vakcinisano 24 posto stanovništva, ili 418.758 vakcinsanih sa najmanje jednom dozom vakcine, plus sedam do deset posto vakcinisanih van BiH što znači da je procenat vakcinisanih veći od 30 posto.

     U narednom periodu očekujemo i značajan dolazak Pfizera. To bi trebalo oko 600.000 Pfizer vakcina u BiH doći, što znači 400.000 za Federaciju – naveo je Čerkez u svom obraćanju.

    Istakao je da se ova varijanta virusa se brže širi u odnosu na ostale varijante.

     Moramo navesti da bi zdravstveni sistem u ovim situacijama morao biti van politike. U kantonima je u potpunosti izgubljen sistem nadzora nad epidemiološkom situacijom – zaključio je Čerkez.

  • Pitić: U 2020. prijavljeno 13 slučajeva kršenja prava muslimana u BiH

    Pitić: U 2020. prijavljeno 13 slučajeva kršenja prava muslimana u BiH

    Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je 2020. godine zaprimila 13 prijava slučajeva kršenja prava na slobodu vjere muslimana u BiH.

    U 2020. godini pristigle su tri prijave ograničavanja prava na slobodu vjere, prijavljena su četiri slučaja skrnavljenja džamija, mezarja i drugih objekata Islamske zajednice, dva fizička i verbalna napada, tri slučaja diskriminacije u javnim ustanovama i jedan slučaj govora mržnje i islamofobije.

    Predsjednik Komisije, muftija goraždanski Remzija ef. Pitić smatra da u BiH još nema demokratske kulture u kojoj se ljudi znaju boriti za svoja prava, pojedinačno i kolektivno, te da to vjerovatno zahtijeva edukaciju ljudi. Ljudi znaju samo za svoje obaveze, ali ne i za prava.

    – To je problem zašto imamo malo prijavljenih slučajeva. Diskriminacija je sistemska stvar koja se ponavlja već deceniju. Ugovor sa državom Bosnom i Hercegovinom jedino nije potpisala Islamska zajednica u BiH. To je diskriminacija prema čitavoj vjerskoj zajednici i njenim pripadnicima – kazao je Pitić na konferenciji za medije.

    Sudovi u BiH, dodao je, još nikada nisu presudili ratni zločin rušenja vjerskih objekata, kao ratni zločin. Sve slučajeve te vrste koje su do sada pokrenuli, na sudovima su bili okarekterisani kao pitanje zastare ili proceduralni propust.

    – Znamo svi da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju tretirao u više navrata rušenje vjerskih objekata kao planirani, organizirani ratni zločin – rekao je Pitić.

    Također, Pitić je kazao i to da će insistirati da se donese zakon o zabrani govora mržnje.

    Najizraženija kršenja prava i sloboda su, naglasio je, u obrazovnom sistemu, naročito u entitetu RS, gdje se zabranjuje ne samo naziv jezika, nego se uvode krsne slave škola, gradova, institucija. To je otvorena, jasna i javna diskriminacija onih koji tome ne pripadaju.

    – U stvari, ono što nas sve poražava jeste da ljudi ne vjeruju u institucije, jer su mnogi probali da ostvare svoja prava. Ali, ovo društvo neće biti društvo jednakih ljudi ako se mi ne borimo za to – poručio je on.

    Ali, dodao je, ima i dobrih primjera, a jedan od tih primjera je da je smanjen broj napada na vjerske objekte.

  • Čerkez najavio: Oko 600.000 Pfizer vakcina bi trebalo doći u BiH


    Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, iznio je informacije o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

    Čerkez je istakao da broj pacijenata na respiratorima kontinuirano raste i da je trenutno 46 osoba na respiratorima.

    – Trenutno je aktivan 3051. slučaj, u posljednjih sedam dana, a broj smrtnih slučajeva u ovom periodu je 89. Najteža situacija je u Sarajevskom kantonu – rekao je Čerkez.

    Dodao je da je broj testiranja zadovoljavajući u Kantonu Sarajevo te da je u Federaciji vakcinisano 24 posto stanovništva, ili 418.758 vakcinsanih sa najmanje jednom dozom vakcine, plus sedam do deset posto vakcinisanih van BiH što znači da je procenat vakcinisanih veći od 30 posto.

     U narednom periodu očekujemo i značajan dolazak Pfizera. To bi trebalo oko 600.000 Pfizer vakcina u BiH doći, što znači 400.000 za Federaciju – naveo je Čerkez u svom obraćanju.

    Istakao je da se ova varijanta virusa se brže širi u odnosu na ostale varijante.

     Moramo navesti da bi zdravstveni sistem u ovim situacijama morao biti van politike. U kantonima je u potpunosti izgubljen sistem nadzora nad epidemiološkom situacijom – zaključio je Čerkez.

    avaz.ba