Category: BiH

  • Krišto u Briselu: Očekujemo da će BiH do kraja godine dobiti konačan datum otvaranja pregovora s EU

    Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zajedno s domaćinom, europskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Olivérom Várhelyiem, supredsjedavala je 2. političkim forumom na visokoj razini između EU i Bosne i Hercegovine koji se danas održao u Bruxellesu, radi nastavka praćenja provedbe nužnih reformi koje je pred Bosnu i Hercegovinu stavila Europska komisija.

    Tijekom susreta svi sudionici su informirali povjerenika Várhelyia o postignutim rezultatima i evidentnim koracima u vezi s njihovim nadležnostima u razdoblju nakon održavanja 1. političkog foruma na visokoj razini između BiH i EU u Sarajevu. Razgovarano je i novom EU Planu rasta za regiju Zapadnog Balkana.

    Predsjedateljica Krišto je se u svojoj izjavi za medije rekla kako sama brojnost izaslanstva dužnosnika Bosne i Hercegovine, koje je u Bruxelles stiglo s usuglašenim tekstom zaključaka, govori o apsolutnoj opredijeljenosti i posvećenosti kada je u pitanju EU put naše zemlje. Kazala je kako je značajan iskorak napravljen i u proteklih mjesec dana, u razdoblju od objave Izvješća EK o BiH, te da već sutra Europskoj komisiji službeno predajemo dokument Plana reformi koji je u rekordnom roku izradila Ad hoc radna skupina Vijeća ministara BiH.

    „Vjerujem da smo zaista sazreli i da možemo osigurati sve nužne pretpostavke za jačanje dijaloga između institucija BiH, kao i političkih lidera u BiH, koji će nas dovesti do ispunjavanja svih onih uvjeta koji stoje pred nama. Očekujemo da će Bosna i Hercegovina do kraja ove godine dobiti konačan datum otvaranja pregovora s EU“, istaknula je predsjedateljica Krišto.

    Naglasila je da samo kroz iskreni dijalog i koncenzus u donošenju odluka kroz uspostavljeni mehanizam koordinacije, te poštivanje ustavne strukture i nadležnosti institucija na svim razinama vlasti možemo osigurati trajnu stabilnost, prosperitet, provedbu reformi i konačnu integraciju u europsku obitelj.

     

    Na kraju obraćanja predsjedateljica Krišto je zahvalila povjereniku Várhelyiju na kontinuiranoj potpori, te dosadašnjem trudu i posvećenosti europskom putu Bosne i Hercegovine. Naredni, treći po redu politički forum na visokoj razini planiran je za svibanj naredne godine.

  • U Hrvatskoj će biti izgrađena cesta kojom će se skratiti put od BiH do Makarske rivijere

    U Hrvatskoj je planirano 20 cestovnih projekata, a jedan od njih je projekat kojim će se iz pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine skratiti put do Makarske rivijere.

    Predsjednik uprave preduzeća Hrvatske ceste Josip Škorić je potvrdio da je riječ o projektima čija će realizacija početi sljedeće godine, s ukupnom vrijednosti višom od milijardu eura.

    Projekat kojim će se skratiti put iz pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine do Makarske podrazumijevat će izgradnju ceste Ravča – Drvenik. Riječ je o spojenoj cesti od čvora Ravča na autoputu A1 do trajektne luke u Drveniku na jadranskoj magistrali.

    Ova saobraćajnica će biti duga 7,36 kilometara te će uključivati tunel kroz planinu Rilić dug 5,6 kilometara. Veći broj hrvatskih primorskih općina je iskazao zainteresovanost za izgradnju ove ceste, kao i pojedini hercegovački gradovi, među kojima su Ljubuški, Čapljina, Čitluk, Grude i Široki Brijeg.

    Sabor Hrvatske je prošle sedmice usvojio finansijski plan Hrvatskih cesta za sljedeću godinu s projekcijama za 2025. i 2026., čime je odobren plan izgradnje novih saobraćajnica, prenosi Jutarnji list.

  • U RS-u četiri slučaja velikog kašlja, u FBiH ih nema: Ljekari upozoravaju na teške simptome i pozivaju na vakcinaciju

    Nema novih prijaveljenih slučajeva velikog kašlja (hripavac, magareći kašalj, pertusis) u Bosni i Hercegovini, nakon što je krajem prošle sedmice Institut za javno zdravlje Republike Srpske objavio da su u ovom entitetu evidentirana četiri slučaja obolijevanja.

    – Nemamo novih prijava, do sada su zvanično potvrđena četiri slučaja obolijevanja od velikog kašlja – kazali su nam danas iz Instituta za javno zdravlje RS-a.

     

    Izbjeći epidemiju

    Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH navode kako se epidemiološka situacija, u vezi s velikim kašljem, kontinuirano nadzire i procjenjuje na kantonalnim nivoima i u cijeloj FBiH, ali da do sada oni nisu informisani da je u nekom kantonu potvrđen slučaj ove zarazne bolesti.

    Dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo KS, kaže da do danas nisu evidentirali nijedan slučaj zarazne bolesti.

    – Kako se radi o vakcinama preventabilnoj bolesti, apelirala bih na sve roditelje da odvedu djecu u dom zdravlja kojem pripadaju kako bi nadoknadili sve vakcine koje su propustili dok nema prvih simptoma bolesti, odnosno epidemije. Govorim to zato što imunitetu trebaju dvije, odnosno tri sedmice da dođe do replikacije virusa – kaže Kurtagić-Pepić.

    Veliki kašalj je visoko zarazna bolest, koja je zbog karakterističnog kašlja dobila naziv i hripavac ili magareći kašalj. Izaziva je bakterija Bordetella pertussis, iz klase Betaproteobacteriae (fam. Alcaligenaceae). Blaže oblike velikog kašlja izaziva srodna bakterija Bordetella parapertussis. Ova bolest se prenosi kapljično, putem zraka, a posebno su, prema riječima prim. dr. Jasminke Smlatić-Muhadžić, specijaliste pedijatrije u JU Dom zdravlja KS, osjetljiva djeca od jedne do pete godine života.

    – Inkubacija bolesti traje od šest do 20 dana. U kliničkoj slici postoje tri stadija kroz koja prolaze oboljeli, kateralni ili početni stadij manifestira se znacima prehlade. U paroksizmalnom, drugom stadiju bolest je najizraženija, dok je treći stadij rekonvalescencije. Bolest je prilično dugog toka jer svaki od navedenih stadija traje po dvije sedmice. Naglasila bih da je drugi stadij vrlo težak sa znacima zakocenivanja i teškog disanja. Pacijenti nezadrživo kašlju bez mogućnosti zaustavljanja i teško dišu – naglašava Smlatić-Muhadžić.

     

     

    Dodaje kako je jedina moguća prevencija – vakcinacija.

    – Oni koji su vakcinisani neće oboljeti, a kasnije u životu i ako obole, osjetit će blage simptome. Nevakcinisani, naročito najosljetljivija populacija male djece, najviše stradaju – navodi pedijatrica.

    Današnje vakcine koje štite od velikog kašlja su tzv. acelularne vakcine i obično dolaze u kombinaciji sa vakcinom protiv difterije (D) i tetanusa (T), te je skraćenica za ovu vakcinu DTaP.

    Na pitanje, kada vakcinacija protiv velikog kašlja počinje, Smlatić-Muhadžić kaže kako se daje sa dva, četiri i šest mjeseci života, a kasnije se dijete podvrgava revakcinaciji u drugoj i šestoj godini.

    – Kod male djece simptomi zaista mogu biti teški, u nekim slučajevima i kobni jer kod beba postotak smrtnosti od posljedica velikog kašlja kreće se od 0,3 do jedan posto. Vakcina protiv velikog kašlja postoji od 1959. godine, čak je i moja generacija vakcinisana. Nažalost, u proteklih nekoliko godina, naročito u godinama pandemije koronavirusa, postotak vakcinisane djece protiv pertusisa znatno je opao, zahvaljujući i antivakcinalnim lobijima. Zato smo sada u situaciji da nam prijeti epidemija – kazala je Smlatić-Muhadžić.

     

    Zarazne bolesti i vakcinacija

    Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH napominju kako je imunizacija najbolja mjera kojom se utječe na smanjenje obolijevanja i umiranja od zarazih bolesti.

    – Zarazne bolesti protiv kojih se vakcinišu djeca su: tuberkuloza, hepatitis B, difterija, pertusis, tetanus, poliomijelitis, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbili, rubeola i parotitis. Odgodom ili odbijanjem vakcinacije djeca se izlažu riziku obolijevanja od ovih bolesti koje mogu izazvati teške posljedice – naveli su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

  • U Sudu BiH izricanje presude bivšem ministru sigurnosti BiH Selmi Cikotiću

    U Sudu Bosne i Hercegovine za danas je zakazano izricanje prvostepene presude bivšem ministru sigurnosti BiH Selmi Cikotiću za zloupotrebu položaja.

    Cikotiću je optužen da je od 2009. do 2011. godine, u dogovoru s drugim osobama, s ciljem pribavljanja koristi iskoristio službeni položaj i pogodovao firmi “Scout” iz Zagreba.

    U optužnici se navodi da je Cikotić, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obvezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci municije. Prema optužnici, on je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije potpisane 2003. i 2004. godine.

    Izricanje presude Cikotiću najavljeno je za 10 sati.

  • Brisel: Politički forum o evropskim integracijama BiH

    U Briselu će danas biti održan drugi politički forumu na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, na kojem bi trebalo da bude riječi i o napretku na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    Portparol Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Kenig rekao je da će forumu prethoditi sastanak stranačkih lidera iz BiH sa komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljijem.

    “Drugi politički forum na visokom nivou održaće se pod predsjedavanjem Varheljija i predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto”, precizirao je Kenig.

    On je naveo da su na forum pozvani članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, zamjenici predsjedavajuće Savjeta ministara, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.

    Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler uručio je 8. novembra predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto izvještaj Evropske komisije o BiH za ovu godinu u kojem se uslovno preporučuje početak pregovora za članstvo.

    Evropska komisija predložila je u oktobru da BiH bude dodijeljen kandidatski status za prijem u EU.

  • Porodica vijećnika iz Tuzle sumnja da je samoubistvo počinio zbog ucjena, u toku vještačenje mobitela

    Članovi porodice i brojni prijatelji Damira Muratovića, koji je tragično preminuo 3. jula ove godine, danas su se okupili u centru Tuzle kako bi javno iskazali sumnju na okolnosti tog događaja. Održali su i kraću protestnu šetnju.

    Muratović je bio gradski vijećnik u Tuzli te nekadašnji direktor Zavoda za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju, a vijest o njegovom samoubistvu mnogi su dočekali s nevjericom.

    Protestna šetnja za Damira Muratovića u Tuzli

    Međutim, članovi porodice od prvoga danas su izražavali sumnju u okolnosti događaja. Sumnjaju da je Muratović počinio samoubistvo zbog ucjena i pritisaka koje je trpio.

    “Moj sin je stradao pod nerazjašnjenim okolnostima u ulici Drage Karamana na broju 14, a već puna tri mjeseca praktično je šest porodica razoreno. S prijateljima i pravnicima sam se savjetovao te smo došli do osnovane sumnje da je tu umiješano više osoba, a posebno dvije ‘sponzoruše’ – majka i kćerka. Cijeli grad ih zna po aferama jer one već deset godina imaju dosijee i strašno je šta rade”, kazao nam je Damirov otac Redžep Muratović.

    Više na: Klix.ba

  • Hajdarevićev doprinos bh. kulturnoj sceni i normiranju bosanskog jezika

    Iz Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu podijelili su duboko saosjećanje nakon vijesti o smrti istaknutog bosanskohercegovačkog književnika Hadžema Hajdarevića, naglašavajući njegov značajan doprinos u oblasti očuvanja i institucionalizacije bosanskoga jezika.

    Hadžem Hajdarević je kao jedan od autora Rječnika bosanskog jezika te Pravopisnog priručnika, iz ugla pisca, tj. onoga kome je jezik glavno sredstvo rada, ugla kojem su najbolji normativci oduvijek davali značajno mjesto u standardizaciji jezika, dao doprinos normiranju bosanskog jezika, pored toga što je svojim tekstovima i pismenim i usmenim, u raznim prilikama doprinosio stabilizaciji i prihvatanju te norme. Stoga smo i mi iz Instituta za jezik pogođeni viješću o njegovoj iznenadnoj smrti – rekla je za Fenu Zenaida Karavdić iz Iz Instituta za jezik.

    Povodom smrti bosanskohercegovačkog književnika Hadžema Hajdarevića, predsjednik PEN centra Bosne i Hercegovine Asmir Kujović je rekao da će mu Hajdarević ostati u sjećanjima kao čovjek izrazitih ljudskih vrijednosti.

    –  Iznenadila me i šokirala vijest o njegovom odlasku. Dugo godina sam sarađivao sa Hedžemom, od njega sam i učio kada sam tek počinjao, kada sam ušao u književni život. On je svakako jedan od naših najznačajnijih savremenih pjesnika, bio je izvrstan i prozaista. Kao esejista i publicista svakako je obilježio našu kulturni i književnu scenu i bio jedan od onih koji su je kreirali i kao urednik u izdavačkim kućama, kao neko ko je bio na na čelu međunarode manifestacije Sarajevski dani poezije i na čelu Društva pisaca – naveo je Kujović za Fenu uz izraze saučešća porodici.

    Književnik i književni kritičar Željko Ivanković je rekao za Fenu da smrt Hajdarevića predstavlja veliki gubitak za našu književnost i kulturnu scenu.

    – Sve nas je to zateklo, bio je zdrav fizički i mentalno i najednom ga nema. On je u našoj generaciji jedan od značajnih pisaca i kroz poeziju, pisanje tekstova, pa i prozu, dakle romane, kratke priče ostavio je dubok i važan trag. Budući da je radio u Institutu za jezik bio je veoma aktivan u onome što se zove građenje i očuvanje bosanskog jezika, posebno u dijaspori – dodao je Ivanković.

    Naveo je da su bili prijatelji 50-ak godina i da će Hajdarevića pamtiti kao pristojnog, skromnog, duhovitog i šarmantnog čovjeka koji je i u teškim situacijama ostajao čvrst i stabilan.

    Vijest o Hajdarevićevoj smrti zatekla je i književnicu Feridu Duraković.

    – Jako mi je žao, zbunjena sam i zatečena. Čini mi se da nije bilo vrijeme umiranja. To je veliki gubitak. Hadžem je bio aktivan u svemu. Možda je požurio i tako žureći potrošio svoje korake. Mir njegovoj  duši – rekla je za Fenu Duraković.

    Pisac, pjesnik i naučni radnik Hadžem Hajdarević preminuo je jutros 68. godini života.

    Objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kad je u pitanju žanr, ubraja u najrazrodnije savremene bosanskohercegovačke autore.

    Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkoga Društva pisaca. Posljednjih dvadesetak godina, radio je u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

    federalna.ba/Fena

  • Mehmedović za BHRT: Izlazim iz SDA i formiraću novu stranku

    Izvor: BHRT (B.E.G)

    Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Parlamentu Bosne i Hercegovine gostujući u emisiji “Jutro za sve” govorio je o svom izlasku iz Stranke demokratske akcije (SDA) i formiranju nove političke platforme.

    “Došlo je vrijeme za formiranje novog političkog bloka”, kazao je Šemsudin Mehmedović. 

    “Ja bi to drugačije postavio. Nisam bitan ja u svemu ovome nego kako će BiH izaći iz ovog začaranog političkog kruga u kojem se našla zbog niza okolnosti, prije svega zbog Dejtona kakav jeste, zbog ustavno pravnog okvira kakav nam je nametnut, zboggeopolitičkih okolnosti koje se tiču evo i Bosne i Hercegovine. Prema tome došlo je vrijeme za potpuno novi pristup u političkom organiziranju BiH, a naravno to iziskuje i nove ljude nove politike i naravno nove strategije.Zbog toga kažem da proteklih nekoliko nedjelja intenzivno radi jedan politički tim koji pravi programska dokumenta nove političke opcije, da tako kažem, zapravo to je na bazi političke platforme koju sam ja najavio već ranije, to je nova bosanska politika koja će ponuditi potpuno drugačiji pristup u organiziranju politićke zbilje u BiH generalno i naravno demokratizaciju političkih stranaka u BiH što je nužno potrebno da bi se govorilo o bilo kakvom ozbiljnom političkom zaokretu i BiH”, kazao je Mehmedović.

    Tokom razgovora sa Zvonkom Komšićem, Mehmedović je rekao i da je “ljevica dobila šansu i da sada ide iz greške u grešku”.

    “Stranke desno od centra su imale priliku. Sada se otvara veliki prostor na političkom centru i to je prilika za ljude da se probude. Stranka će biti građanske orijentacije”, podvukao je  Mehmedović.

    Komšić je imao zanimljivo pitanje “Ko će od ljudi biti u partiji”, a Mehmedović je rekao da će se to znati te odbio reći konkretna imena.

    “Koliko znam, Denis Bećirović je još formalno član SDP-a i ne treba ništa mijenjati dok je član Predsjedništva BiH”, naglasio je Mehmedović. 

  • Ispovijest bh. porodice Vukmanović: Švedske službe su nam oduzele unučad Edvina, Ajnu i Ajdina

    Institucije Švedske oduzele su nam troje unučadi: Edvina, Ajnu i Ajdina, prije više od tri godine i od tada ih nismo vidjeli, niti znamo gdje se od tada nalaze i u kakvim uslovima odrastaju.

    Navode ovo u bolnoj ispovijesti za “Glas Srpske” Senada i Slavko Vukmanović iz Dervente koji nakon smrti kćerke Slađane Sandre 2021. godine, vode donkihotovsku borbu protiv švedskih vlasti i socijalnih službi ove skandinavske zemlje da povrate najveće blago koje imaju, a to su im unučad. Nažalost bezuspješno.

    Pod čudnim okolnostima ostali su bez unučadi, a filmska priča sa tužnim krajem porodice Vukmanović počinje kada se njihova kćerka Slađana Sandra prilikom rođenja blizanaca verbalno sukobila sa osobljem bolnice u Švedskoj prije četiri godine. Tamošnje socijalne službe oduzele su joj nakon toga djecu sa obrazloženjem da ona nije sposobna da vodi računa o njima. U prihvatilištu njih samo povremeno može vidjeti otac, dok djed i baba sa njima nemaju nikakav kontakt.

    Više od 30 godina Vukmanovići žive u Švedskoj, a njihov košmar počinje kada im je kćerku na ulici udario automobil. Tada je imala deset godina. Vukmanovići pričaju za da se oporavila nakon svih nedaća i počela da živi svoj život. Slavko priča da je saobraćajna nesreća ostavila posljedice, često se zamarala, psihički i fizički.

    – Na drugoj godini fakulteta udala se za zeta rodom iz Travnika sa kojim je imala odličan brak. Prvo je rodila Edvina koji uskoro puni šest godina u i sve je bilo super. Nakon toga je ponovo zatrudnjela, ali prije nego što će roditi blizance Ajnu i Ajdina loše se osjećala, imala je visok pritisak – počinje priču Slavko dok graške znoja idu niz lice.

    Prema njegovim riječima, u Švedskoj je takav zakon da ako osoblje iz zdravstvene ustanove primijeti ili nešto posumnja ili procijeni da osoba nije podobna za odgajanje djece, odmah se javljaju službi sličnoj našim centrima za socijalni rad.

    – U sedmom mjesecu trudnoće došla je u porodilište i rekli su joj da mora da se porodi, a ona je mislila da je to prerano. Tada je imala prepirku sa osobljem i oni su posumnjali da ona ima, kako su naveli, nešto protiv djece. Međutim, nije to bilo u pitanju nego joj personal nije odgovarao. Bila je uplašena. Uspavali su je i na carski rez porodili u septembru 2019. godine, nakon čega su iz bolnice slučaj prijavili socijalnim službama. Njihova priča je bila da ona nije sposobna sa bude sa djecom, ali ništa konkretno nisu naveli, nisu imali nikakav dokaz – rekao je Slavko.

    Kako kaže, u toj zemlji koju neki i zovu državom blagostanja i nije baš sve idealno, što su oni najbolje osjetili na svojoj koži.

    izvor: Glas Srpske

    – Možeš da pričaš šta hoćeš, ali ako oni nešto kažu tako mora biti. Izašla je iz bolnice, ali su je nedugo nakon toga iz tih službi zvali na razgovor i to je na nju uticalo, bila je zabrinuta. Pošto je dobro poznavala kako socijalne službe rade, plašila se da će im oduzeli djecu. To se i dogodilo. Rekli su joj da Edvin, Ajna i Ajdin sa roditeljima idu u ustanovu na dva mjeseca na procjenjivanje kako familija funkcioniše nakon čega su svi vraćeni kući – kazao je Vukmanović.

    Najveći problem nastaje kada nedugo nakon toga socijalne službe zovu policiju i tada počinje novi zaplet, koji će, potvrdilo se, biti koban.

    – Kad su izašli, zet, kćerka i djeca došli su kod nas kući u Švedskoj. Nakon toga su tri mjeseca bili u BiH i kada su se vratili nazad u Švedsku stigao je poziv od suda da moraju da se jave sa objašnjenjem da moraju da im oduzmu djecu. Kada je došao poziv, ona je bila uplašena, pod stresom, a kad se bližio dan odlaska na sud imala je sve više psihičkih problema – rekao je Slavko.

    Na kraju nije imala snage da ode na sud, a dva dana kasnije, policija u civilu, u deset časova naveče došla im je na vrata sa namjerom da oduzmu djecu. To se i dogodilo. Sve se događalo u porodičnoj kući Slavka i Senade.

    – Na vrata su pokucali policajci, ali nisam htio da ih pustim unutra. Kada su vidjeli da ne želim da se sklonim, dva policajca su se odmakla i čuo sam da zovu pojačanje. Nakon toga je došlo još pet policijskih auta. Opkolili su cijelu kuću, bio je tu i pregovarač kao da mi držimo neke taoce, a ne svoje unuke. Osvijetlili su kompletnu kuću i onda su razbili vrata. Ušlo ih je pet-šest, a jedan od njih je udario kćerku u stomak iako je tada bila trudna sa četvrtim djetetom – rekao je Slavko.

    Te noći su im oteli unučad i uništili život.

    – Odvela su ih što je za djecu bio veliki šok. Naveli su da je naša kćerka pružala otpor. Nju su odveli u policiju i tek sutradan pustili. Djecu su odveli i zadržali u tom prihvatilištu. Zetu su dozvolili da djecu viđa svaki mjesec dana – rekao je Slavko.

    Trudna Slađana vraća se nakon toga u BiH i boravi u Derventi. Porađa se u Republici Srpskoj i dobija kćerku Elu. Plašila se da će joj službe oduzeti i nju i zato je boravila u domovini.

    – Boraveći u Derventi jednog dana joj je pozlilo, utvrđeno je da ima upalu mozga. Hitna pomoć ju je odvezla prvo za Doboj, kasnije i Banjaluku gdje je umrla. Uvjeren sam da se sve dogodilo zbog traume koju je doživjela – rekao je Vukmanović i dodao je kćerku sahranio u Švedskoj.

    Mala Ela je ostala u BiH kod zetovih roditelja, ali ostalo troje djece i dalje je u prihvatilištu.

    – Posljednji put smo ih vidjeli u maju 2020. godine, odnosno u noći kada su ih odveli – istakao je Slavko.

    Senada Vukmanović naglašava da su preživjeli košmar, a stravično je bilo gledati kako su odnijeli bebe sa devet mjeseci i tvrdi da to Švedska radi namjenski i da tu nisu čista posla

    – Država izdvaja jako puno para za to zbrinjavanje i tako otvara nova radna mjesta. Oni gledaju djecu kroz novac. Po zakonu, kada djeca postanu punoljetna, odlučuju šta dalje. Otac ih i dalje povremeno viđa, ali mi kao baba i djed se ne smijemo približiti djeci, čak ni da ih čujemo telefonom – kroz suze priča Senada.

    Tamošnje institucije uništile su im porodicu.

    – Oni nama ne daju da kažemo riječ, niti nas je policija zvala, niti smijemo da kontaktiramo advokata, niti socijalne službe, jer tvrde da djed i baba nisu porodica niti rodbina nego su to samo otac i majka. Čak su svojevremeno predlagali zetu da ostavi kćerku, jer je navodno nestabilna, da je odbaci, a on to nije htio. Advokat mu je rekao da se mora razvesti od nje, zaboraviti na punca i punicu. Nije pristao – rekla je Senada.

    Slavko i Senada i dalje žive na relaciji Derventa – Švedska i svjesni su da će veoma teško moći da pobijede sistem u toj skandinavskoj zemlji, ali su željeli da za tragičnu priču o njihovoj kćerki i unucima sazna javnost u BiH.

    Tinja nada

    Kako kaže Slavko Vukmanović, još tinja nada da će djecu vratiti nazad.

    – Uvijek ima nade, ali oni traže od zeta da se odrekne da je staratelj, ali on na to nikad neće pristati. Djeca imaju i švedsko i državljanstvo BiH. Oni kažu da smo moja supruga i ja opasni, zato što ih nismo podržali kad je trebalo da oduzmu djecu.

  • Kolovoz mjestimično zaleđen, vozite oprezno

    Jutros se u većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća po suhom ili vlažnom kolovozu, bez vanrednih ograničenja. Magla smanjuje vidljivost na putevima na području: Ključa, Sanskog Mosta, Prijedora, Banovića, Gradačca i Kalesije. U zasjenjenim stranama viših planinskih predjela upozoravamo na mjestimično zaleđen kolovoz. Također, skrećemo pažnju i na odrone kamenja na kolovoz.

    Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno, da drže odstojanje između vozila i da obavezno posjeduju zimsku opremu.

    Sanacioni radovi izvode se na magistralnim putevima: Jablanica-Mostar (na mostu Begića i Begovića), Novi Travnik-Bugojno (preko Rostova), Bilješevo-Lašva, Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka) i Čevljanovići-Nišići. Na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

    Na graničnim prelazima promet putničkih vozila za sada protiče uz kraća zadržavanja. Zbog protesta u Hrvatskoj, preko graničnog prelaza Orašje-Županja ne mogu saobraćati autobusi i teretna vozila.

    BIHAMK