Bosnu i Hercegovinu ovih dana zahvatio je intenzivan toplotni talas, a Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je narandžasto upozorenje koje važi za cijelu zemlju. Temperature dostižu i do 39 stepeni Celzijusa, a ljekari upozoravaju da bi posljedice mogle biti pogubne ukoliko se građani ne budu pridržavali osnovnih preporuka.
Posebno su ugroženi radnici na otvorenom, kao i starije osobe, djeca i svi koji imaju hronična oboljenja. Ljekari apeluju na poslodavce da omoguće fleksibilnije uslove rada, a građane pozivaju da izbjegavaju sunce, piju dovoljno tečnosti i prepoznaju simptome toplotnog udara na vrijeme.
Hitna pomoć na terenu
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo potvrđuju da je posljednjih dana povećan broj intervencija zbog tegoba izazvanih vrućinom, posebno kod osoba koje su prisiljene raditi na suncu.
– Nama su najugroženije starije osobe, hronični bolesnici, ali i mala djeca. Poseban akcenat stavljamo na radnike na gradilištima, koji jednostavno, kako kažu, moraju da rade, jer su oni najviše izloženi. Mnogi od njih kolabiraju već tokom radnog vremena i završavaju na infuziji, a često su naše ekipe na terenu – izjavila je dr. Nudžejma Veladžić iz Zavoda.
Dodaje kako su glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica i malaksalost prvi znaci toplotnog udara.
– Ljude savjetujemo da izbjegavaju sunce, da se hidriraju redovno i konzumiraju laganu hranu. Posebno je važno da uzimaju svoje redovne terapije i prate stanje organizma – ističe doktorica.
Crijevne infekcije
Iako se u Tuzli broj pacijenata nije značajno povećao, kako navodi dr. Lejla Kuluglija Memišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći, promijenila se vrsta tegoba s kojima građani dolaze.
– Dominiraju gastroenteritisi, većinom virusnog porijekla, uzrokovani konzumiranjem termički neobrađene ili pokvarene hrane, često na roštiljima i kupalištima. Povećan je i broj pacijenata sa povraćanjem, prolivima i znakovima dehidracije, posebno u večernjim satima – navela je dr. Memišević.
Pored toga, česti su i padovi, povrede, kolapsi, te nesreće povezane s dehidratacijom i iscrpljenošću, kao i saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodima. Apeluje se na građane da budu izuzetno pažljivi sa hranom, posebno s proizvodima poput jaja, majoneze i mesa koji se brzo kvare na suncu.
– Radnici na otvorenom koji nekoliko dana zaredom rade bez odmora i pravilne hidratacije mogu doći do stanja potpunog toplotnog sloma. Tada već govorimo o zatajenju bubrega, poremećaju svijesti, zastoju srca, što može biti fatalno – upozorava doktorica.
Poseban apel upućen je poslodavcima da reorganizuju radno vrijeme, osiguraju zaklon, vodu i pauze za one koji moraju raditi na suncu.
Tihi ubica ljeta
Toplotni udar nastaje kada tijelo više ne može regulisati unutrašnju temperaturu. Tjelesna temperatura tada može preći 40°C, prestaje znojenje, dolazi do gubitka svijesti, dezorijentacije, pa i do potpunog otkazivanja vitalnih organa.
– U Tuzli smo imali situacije gdje se ljudi osjećaju loše tek u večernjim satima, jer organizam pamti cjelodnevno izlaganje suncu. Simptomi se razvijaju postepeno, a mogu kulminirati naglim pogoršanjem – ističe dr. Memišević.
Doktorica Memišević preporučuje izbjegavanje alkohola, kafe, energetskih pića i gaziranih sokova, jer to kako je kazala, samo prividno ugase žeđ.
Federalni hidrometeorološki zavod pozvao je građane da prate upute ovlaštenih institucija i ozbiljno shvate narandžasto upozorenje. Toplotni talas potrajaće još nekoliko dana, a prevencija je jedina zaštita.
Vrućina nije samo neprijatnost – ona postaje prijetnja životu. Posebno za one koji rade, voze, kreću se ili brinu o drugima na suncu. Svijest i odgovornost spašavaju živote – i vlastite i tuđe.
