Category: BiH

  • Majka koja je rodila u automobilu na tramvajskoj stanici u Sarajevu: Radila sam po instinktu i osjećaju

    Amina Katerji je početkom mjeseca rodila djevojčicu u privatnom automobilu na tramvajskoj stanici kod Katedrale u Sarajevu.

    To je nesvakidašnja situacija koja je zabilježena u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

    Amini Katerji (27) ovo je drugo dijete.

    – Imamo sina od dvije godine i osam mjeseci. Lagani bolovi koje sam lahko podnosila i osjetila su se pojavili dok sam još bila u kući. Zvala sam supruga da dođe sa posla da se spremimo u bolnicu, jer su bolovi postajali malo jači – kazala je Katerji.

    Kako je istakla, dok su se spremili i ušli u auto situacija se naglo promijenila i rekla je suprugu da ima osjećaj da neće izdržati do bolnice.

    – Pri izlasku iz kuće, čim smo sjeli u auto, suprug je odmah nazvao hitnu i objasnio situaciju. U međuvremenu smo došli do glavne ulice i mjesta gdje se beba rodila. Na tom mjestu, tramvajskoj stanici, suprug je parkirao auto gdje je porođaj i nastupio, te je nazvao hitnu da ih obavijesti – pojasnila je Katerji.

    Hitna je došla u kratkom periodu.

    – Suprug je sve vrijeme bio tu pribran i savjestan da uradi ono što treba u datom trenutku. Kada sam osjetila da beba neće čekati do bolnice, strahu nije bilo mjesta, jer se sve odvijalo neočekivano brzo. Radila sam po instinktu i osjećaju. Vjera u Boga je ono što je bilo temelj. Pojedine situacije, kao što je ova, nije moguće zaobići i ostane samo da se čovjek snađe najbolje što može odmah, bez razmišljanja, zbog života. Dijete sam odmah uzela u naručje. Suprug nas je prekrio, a u tom trenutku je hitna i došla – ispričala je Katerji.

    Istakla je da joj je drago što su bili tu baš kada se beba rodila, pupčana vrpca je imala vremena i da otpulsira, a doktor je prerezao, te su preuzeli odgovornost za dalje.

    – Nakon toga su prerezali pupčanu vrpcu i odveli nas na pedijatriju i ginekologiju KCUS-a gdje su se pobrinuli za nas. Sve je proteklo u najboljem redu i sutradan smo izašle iz bolnice. Obje smo dobro i svakim danom smo svjesniji i ponosniji onoga što se i kako se desilo. Beba se zove Merjem – dodala je Katerji.

    Medicinska ekipa, koja je uspješno zbrinula majku i bebu, u rekordnom vremenu stigla je na mjesto događaja iz punkta Hitne medicinske pomoći Stari Grad.

    Kemal Kadrić, specijalista urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, podsjetio je da su 4. oktobra, tokom obavljanja redovnih aktivnosti, dobili poziv od dispečera koji je rekao da se u privatnom automobilu ispred Katedrale porađa žena.

    – Pošto smo već bili u autu, na mjesto događaja smo došli za dvije minute. Zatekli smo mlađu ženu u autu koja se već porodila, a u rukama je držala dijete. I majka i beba (djevojčica) bile su dobro – pojasnio je Kadrić.

    Završili su standardnu proceduru nakon poroda.

    – Poroda je bilo i bit će u kućnim uvjetima, ali nisam imao situaciju da se to desi na javnom mjestu, a radim već 14, 15 godina, niti sam čuo od starijih kolega. Nije uobičajno da se desi na javnom mjestu – rekao je Kadrić.

    Govorio je i o novootvorenom punktu Hitne pomoći u Starom Gradu i njegovom značaju.

    – Svaki punkt hitne pomoći, pa i u Starom Gradu koji je zadnji otvoren, je jako bitan zbog brzine odazivanja na poziv. Svaka općina ima veliki broj stanovnika i jako je bitno da imaju svoj punkt i da ekipa na lice mjesta može doći u roku od pet do deset minuta – pojasnio je Kadrić.

  • Narodno pozorište Sarajevo postalo članom Asocijacije balkanskih nacionalnih teatara

    Narodno pozorište Sarajevo postalo članom Asocijacije balkanskih nacionalnih teatara

    U godini obilježavanja stote godišnjice, Narodno pozorište Sarajevo pristupilo je Asocijaciji balkanskih nacionalnih teatara – ABNT.

    Potpisivanjem memoranduma o pristupanju Asocijaciji balkanskih nacionalnih teatara direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić ozvaničio je početak aktivnog članstva najveće teatarske kuće u BiH u ovoj asocijaciji. Uz Narodno pozorište Republike Srpske, Makedonski narodni teatar, “I.L. Calagiale” Narodno pozorište Rumunije, Narodno pozorište Priština, Narodno pozorište Albanije, Crnogorsko narodno pozorište, Slovensko narodno pozorište, Hrvatsko narodno kazalište, i Narodno pozorište Sarajevo aktivno će doprinositi razvoju teatarskih perspektiva i kapaciteta u regiji.

    Prema riječima direktora Dine Mustafića, značaj pristupa ovoj asocijaciji ogleda se u regionalizaciji programa i umjetničkoj, kako produkcijskoj, tako i autorskoj saradnji na više razina. To je, navodi on, jedan od prvih poteza na putu ka boljem pozicioniranju Narodnog pozorišta u Sarajevu na evropskoj mapi kulture.

    “Centralno pozorište mora biti važno u ovom gradu, u ovoj državi, pa u regiji, pa potom i u Evropi. To je naš cilj. Pred nama je veliki umjetnički izazov. Praviti repertoar koji će imati odjeka kod domaće publike, a ujedno i biti prepoznat na međunarodnoj pozorišnoj sceni. Moramo senzibilizirati publiku za široki spektar tema kako bi u njima pronalazila identifikacijske olakšice, jer pozorište više ne znači modu, nego potrebu. Ali kada jednom izađemo iz predugog tranzicijskog razdoblja, doći će i neko novo vrijeme i za pozorište i za naša očekivanja. A ona moraju biti evropskog scenskog standarda”, naglašava Mustafić.

    Podsjećamo, 2021. godina je godina u kojoj se navršava sto godina od početka rada “kuće na Obali”. Naime, 21. oktobra 1921. godine, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, premijernim izvođenjem dramske predstave “Protekcija” po tekstu Branislava Nušića, a u režiji Nikole Hajduškovića, najstarija i najveća teatarska kuća u BiH, zvanično je počela sa radom. Da je Nušićeva satira svevremeno aktuelna, pokazat će i prikazivanje istog naslova u režiji srbijanskog redatelja Kokana Mladenovića. Premijera je zakazana za četvrtak, 21. oktobra u 19:30, a prva i druga repriza na rasporedu su u petak i subotu, 22. i 23. oktobra u istom terminu.

    Adaptaciju teksta i songove u predstavi “Protekcija” potpisuje Milena Bogavac, kompozitorica je Irena Popović Dragović, dramaturginja Džejna Hodžić, saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić. Marijela Hašimbegović je scenografkinja, dok je za kostime zadužena Lejla Hodžić.

    U predstavi igraju: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić.

    klix.ba
  • Brojevi su porazni: Bosna i Hercegovina i demografski ubrzano propada

    Bosna i Hercegovina, uz sve druge probleme, i demografski ubrzano propada, bilo da su u pitanju ekonomski, podaci o obrazovanju ili pak neki tehnički podaci. Bilo da je riječ o školskoj djeci, broju studenata ili pak registriranih vozila.

    Jedan od najpreciznijih indikatora o ubrzanom iseljavanju ljudi je onaj o broju registriranih vozila koje imaju osiguravateljne kuće.

    Inače, u protekloj, 2020. godini u Bosni i Hercegovini bio je ukupno registriran 1,1 milion cestovnih vozila, što, u odnosu na 2019. godinu, predstavlja smanjenje od 67.020 vozila, odnosno od 5,7 posto.

    Vidljivo je, piše Večernji, da je u Federaciji BiH ukupno registrirano 671.108 cestovnih motornih i priključnih vozila ili 60,5 posto od ukupnog broja registriranih vozila na području BiH, u RS-u 401.412 ili 36,2 posto, dok je u Distriktu Brčko registrirano ukupno 39.768 vozila ili 3,3 posto. U odnosu na 2019. godinu, kada je u FBiH ukupno bilo nešto više od 703.000 vozila, u prošloj godini, koja je doduše bila i pogođena koronavirusom, registrirano je čak 30.000 vozila manje.

    Tokom 2020. godine registrirano je 671.108 vozila, što je za 4,54% manje u odnosu na godinu dana ranije.

    Najveći pad događa se u Posavskom i Unsko-sanskom kantonu, u kojoj je posebno pogođen Bihać kao jedina veća sredina u kojoj je to slučaj u Bosni i Hercegovini. U Posavskom kantonu bilo je manje registriranih vozila za 17 posto, a u Unsko-sanskom 7,6 posto.

    Najmnogoljudniji Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton imali su pad od 6,3 odnosno 4,5 posto. U Sarajevskom kantonu je u samo jednoj godini bilo 3000 manje registriranih vozila, a on je, zajedno s Hercegovačko-neretvanskim i Zapadnohercegovačkim imao najmanji pad s nešto više od dva posto.

    Dio stručnjaka smatra kako su rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini krajnje nerealni te da podaci o nešto više od 3,5 miliona stanovnika apsolutno nisu tačni. Po tome popisu, Bošnjaka je bilo 1,76 miliona, Hrvata oko 544.000, a Srba nešto više od milion, dok se nacionalno nije izjasnilo 27.055 stanovnika, a 96.539 ih se deklariralo kao ostali.

    Dodaje se i kako je samo u Federaciji BiH broj upisanih prvačića bio dvostruko manji nego prije deset godina.

    U odnosu na nešto više od 18.000 djece, što je čak u odnosu na godinu dana ranije manje za tri posto, a na razdoblje od prije desetljeća predstavlja pokazatelj potpunog sloma. Naime, za razliku od ove školske godine, u onu 2011./2012. upisalo se gotovo 36.000 djece. Identična su kretanja i u srednjim školama.

    Čak i ekonomski pokazatelji govore da su rezultati popisa stanovništva iz 2013. nategnuti. Naime, vlasti stalno tvrde kako se u ovoj godini smanjio broj nezaposlenih. Prema podacima, broj nezaposlenih smanjen je s 311.000 na 185.000 u samo pet godina, dok broj zaposlenih nije porastao. To se očito dogodilo zbog iseljavanja.

    I dok podaci UN-a navode kako bi se BiH u sljedećih 30-ak godina mogla suočiti s time da u njoj neće biti ni 2,5 milijuna stanovnika, dr. Žarko Dugandžić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koji predaje populacijsku politiku te demografiju, tvrdi kako je to već sada slučaj. Po njegovim navodima, ovaj trend nastavlja se te prijeti potpunim slomom za sve narode i državu BiH.

    radiosarajevo.ba

  • Anketa pokazala da je 23 posto potpuno imunizovanih u BiH

    Agencija Ipsos je tokom septembra 2021. provela istraživanje o imunizaciji bh. građana prema kojem je oko 30 posto građana primilo bar jednu dozu vakcine protiv koronavirusa, a 23 posto je potpuno imunizovano.

    Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana Bosne i Hercegovine, koristeći metodu terenske ankete licem u lice.

    Istraživanje je pokazalo da je 30 posto građana BiH (18+) primilo barem jednu dozu vakcine protiv COVID-19. Oko 23 posto ljudi je potpuno imunizovano, odnosno primilo obje doze protiv koronavirusa. Osobe koje se nisu revakcinisale čekaju svoj termin za revakcinaciju, odnosno postoji mali, zanemariv postotak osoba koje se neće revakcinisati zbog intenzivnih nuspojava od prve doze vakcine protiv COVID-19.

    Većina ispitanih građana je vakcinisana u Bosni i Hercegovini.

    Kada govorimo o vakcinama protiv COVID-19, najveći postotak ljudi je primio Pfizer vakcinu za zaštitu od korona virusa, a slijede AstraZeneca i Sinopharm/Sinovac.

    Kao glavni razlog izostanka želje za vakcinacijom, građani navode da vakcine nisu dovoljno ispitane. Građani u velikoj mjeri ne vjeruju da je vakcina efikasna protiv koronavirusa, te ne žele da se vakcinišu zbog mogućih nuspojava. Jedna petina građana dobi 65+ je općenito protiv vakcina i ne vakciniše se.

    Značajan broj osoba koje su u penziji je vakcinisan, dok je taj broj značajno manji kod osoba koje su nezaposlene. Nešto veći udio građana koji žive u urbanom dijelu Bosne i Hercegovine je vakcinisan barem jednom dozom. Četiri petine osoba dobi 25-34 godine nije vakcinisano niti jednom dozom vakcine protiv koronavirusa.

    Značajan udio građana Tuzlanskog Kantona čeka na poziv za vakcinaciju protiv koronavirusa.

  • Prilikom sanacije urušio se dio lokalnog puta i otkrio ulaz u veliku pećinu

    Prilikom sanacije urušio se dio lokalnog puta i otkrio ulaz u veliku pećinu

    Prilikom sanacije regionalnog puta R442a, na dionici Gornja Grkarica – Krupac, i iskopa rova drenaže saobraćajnice došlo je do urušavanja materijala i otvaranja svoda pećine direktno u trupu saobraćajnice.

    Kako su rekli iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo, uočena rupa je promjera oko dva metra.

    “Nalazi se na lokaciji od oko 10 km od Krupca, a prema oštećenjima na cesti moguće je da se pećinski prostor pruža cijelom dužinom ispod ceste”, kažu iz Ministarstva saobraćaja KS.

    Iz Ministarstva saobraćaja KS su dodali da su trenutno nadležne službe na terenu.

    “Na ovom putnom pravcu privremeno se saobraćaj teških teretnih vozila zabranjuje i preusmjerava na alternativne putne pravce te se mole vozači da izbjegavaju pomenutu dionicu”, dodaju iz ministarstva.

  • Ukinute skoro sve mjere zabrane optuženima u slučaju Dženan Memić

    Ukinute skoro sve mjere zabrane optuženima u slučaju Dženan Memić

    Sud BiH je ukinuo gotovo sve mjere zabrane optuženima u slučaju Dženan Memić, potvrđeno je iz više izvora za portal Radiosarajevo.ba.

    Podsjetimo, Alisa Mutap – Ramić, njen otac Zijad MutapHasan DupovacMuamer Ožegović i Josip Barić uhapšeni su početkom ove godine i zadržani u pritvoru.

    Nakon toga, Sud BiH je donio odluku da ih pusti iz pritvora na slobodu uz određene mjere zabrane. Tako, primjera radi, Alisa je mogla iz svoje Opštine Stari Grad otići samo u Općinu Centar i to radi pregleda kod doktora jer je trudna.

    Danas su njoj i ostalim optuženim u ovom predmetu ukinute skoro sve mjere zabrane. Samo je ostala jedna – optuženi se ne mogu međusobno sastajati.

    Podsjetimo, suđenje u ovom predmetu počelo je prošli četvrtak. Nastavak se očekuje ovog četvrtka kada će biti saslušan prvi svjedok, Muriz Memić.

    Ono što je trenutku aktuelno, a vezano je za ovaj slučaj, je priča da je zaštićeni svjedok pretučen prije nekoliko dana. Za sada nije poznato da li ovo ima veze sa optuženim u predmetu Dženan Memić.

    radiosarajevo.ba

  • Novi udar na džepove građana: Evo koliko poskupljuje gorivo u BiH

    Novi udar na džepove građana: Evo koliko poskupljuje gorivo u BiH

    U svijetu cijene plina, električne energije i goriva rastu već duže vrijeme. U Bosni i Hercegovini također su primijetne oscilacije u cijenama.

    Tim povodom portal Radiosarajevo.ba pitao je Federalno ministarstvo trgovine i Vanjskotrgovinsku komoru BiH hoće li poskupjeti gorivo u BiH i za koliko.

    U skladu sa zakonom propisanim nadležnostima u oblasti cijena, Federalno ministarstvo trgovine prati i prikuplja odgovarajuće podatke o kretanju maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH i zemljama regiona, kao i podatke o kretanju kursa dolara i sirove nafte na svjetskom tržištu.

    S tim u vezi, u skladu sa obavještenjima o promjeni cijena i marži (OPC obrasci), koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 12. oktobar 2021. godine za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,32 KM/litru i za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 2,27 KM/litru.

    Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na dan 12.10.2021. godine u Federaciji BiH je sljedeći:

    • Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 iznosi od 2,16 do 2,41 KM/litru;
    • DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 2,16 do 2,41 KM/litru.

    “Ističemo da je Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/21).

    Navedenom Odlukom privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata. Predmetna Odluka je na snazi i primjenjuje se od 03.04.2021. godine”, poručuju iz Federalnog ministarstva trgovine za Radiosarajevo.ba.

    Vezano za dešavanja na svjetskom tržištu naglašavaju da je počev od utorka prošle sedmice evidentan rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, cijena sirove nafte tipa Brent na dan 4.10.2021. godine iznosila je 78,49 USD/ barelu, a danas 12.10.2021. godine ista iznosi 83,65 USD/barelu.

    “Napominjemo da sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših.

    Za Android uređaje mobilna aplikacija je dostupna na platformi Google Play Store i za Apple mobilne uređaje iPHONE i iPAD na App Store servisu. Također, aplikacija se može preuzeti i putem linka ili skeniranjem QR koda koji su postavljeni na web stranici Federalnog ministarstva trgovine: www.fmt.gov.ba“, istakli su iz ovog ministarstva.

    Iz Vanjskotrgovinske komore također ističu da cijene nafte koje na svjetskom tržištu rastu za posljedicu svakako ima i porast cijena goriva u Bosni i Hercegovini.

    “Mnogima nije jasan razlog tako visokog rasta budući da nafte ima na tržištu i da distributeri naftnih derivata nemaju problema prilikom nabavke. Shodno navedenom nije moguće predvidjeti ni za koliko će cijene u BiH rasti, ono što je evidentno je da su u proteklih sedam dana cijene rasle u iznosu od 0,05 do 0,15 feninga u zavisnosti od pumpi“, tvrde iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Radiosarajevo.ba.

    Iako i u Bosni i Hercegovini cijene goriva rastu iz sedmice u sedmicu i dalje su ipak nešto niže nego u susjednoj Hrvatskoj, zbog čega mnogi u pograničnim područjima prelaze na teritoriju naše države kako bi natočili pun rezervoar.

    radiosarajevo.ba

  • Građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u regiji

    Građani naše zemlje plaćaju najviše cijene lijekova u regiji, a odgovornost za to snose svi nivoi vlasti. Jedan od razloga je zakonska regulativa u interesu vele-trgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka. Interes građana je malo kome bitan.

    Vildana Malkić je onkološki pacijent već pet godina, a sa hroničnim bolestima, bori se punih 20. Isto toliko ima godina radnog staža, ali penzija od 210 KM jedva pokriva mjesečni iznos osnovnih lijekova koji joj trebaju za liječenje. Nerijetko ih nabavlja i u susjednoj Srbiji. Bez pomoći svoje djece, pojašnjava Vildana, ne zna kako bi uspjela.

    Moje potrebe za mjesečnim lijekovima ne mogu biti pokrivene sa 210 KM. Invalidska penzija mi je 210 KM, a ja potrošim nekad, i više na same suplemente i ovaj Plavix koji moram koristiti, koji je neizbježan. Ne smijem ga preskakati. Ovdje je 25 KM, a 10 je u Srbiji. Da ne govorim o ostalim lijekovima, za pritisak, za štitnu žlijezdu, za ostalo…, a koji ne idu na recept”, rekla je Vildana Malkić, onkološki pacijent.

    Devet od trinaest posmatranih najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplji su u regionu, a odgovornost za to snose svi nivoi vlasti. Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1.000 KM, apoteka u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, u Federaciji 250, u Crnoj Gori 180 KM, Hrvatskoj 100, dok u Srbiji svega oko 15 KM.

    Primjer za to nam navodi i Verica Tadić, iz Udruženje žena oboljelih od raka dojke “Iskra”.

    Imam jednu članicu koja ima metastaze na kostima. Njen lijek ovdje košta 6.000 KM. Ona ga nabavlja u Srbiji za 4.400 KM. Razlika jedne kutije lijeka je 1.600 KM”, priča nam Verica Tadić.

    Ono što posebno zabrinjava je činjenica da nadzor nad tržištem vrijednim više od 700 miliona KM u BiH praktično ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka u državi, koji ubiru najveći profit.

    O opstrukcijama koje se dešavaju u ovom području, govorio je i Uroš Vukić, projekt menažer udruženja “Misli dobro”.

    Samim Pravilnikom je definisano da se to nadzorno tijelo treba imenovati 60 dana od dana stupanja Pravilnika na snagu. Pravilnik je stupio na snagu 1. januara 2017. godine, a nadzorno tijelo je imenovano tek u decembru 2018. Tu je bilo raznih opstrukcija da se uopšte dođe do tog nadzornog tijela”, naveo je Vukić.

    Na kraju šestomjesečnog istraživanja, iz ovog udruženja navode da su došli i do deset preporuka. Neke od njih pojasnio nam je Saša Stevanović, doktor ekonomskih nauka.

    Ako imamo tržište lijekova od 750 miliona maraka, samo ako pet odsto uspijemo da smanjimo cijenu ljekova, znači mi smo 35 miliona maraka uštedjeli građanima BiH. Tu ima i pitanje PDV-a. Sve preporuke će biti javno dostupne”, izjavio je Stevanović.

    Zanimljivo je da je BiH do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala Pravilnik o cijenama lijekova.

    U odnosu na region njime je definisana i najviša veleprodajna marža, od 8 posto.

  • Povećana proizvodnja pšenice u Federaciji BiH ove godine

    Povećana proizvodnja pšenice u Federaciji BiH ove godine

    U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2021. godini proizvedene su 93.173 tone pšenice, što je za 8 posto više od ostvarene proizvodnje pšenice u 2020. godini.

    Povećanje je zabilježeno kod proizvodnje zobi za 24,5 posto, dok je smanjenje zabilježeno kod proizvodnje raži za 0,3 posto i ječma za 9,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku kod ranog voća ostvarena proizvodnja u 2021. godini manja je u odnosu na raniji period.

    Tako je proizvodnja trešanja u ovoj godini manja za 16,2 posto, višanja za 4 posto, te kajsija 8,7 posto u odnosu na 2020. godinu.

  • Dvadeset godina konvertibilne marke koja garantuje monetarnu stabilnosti BiH

    Dvadeset godina konvertibilne marke koja garantuje monetarnu stabilnosti BiH

    Navršilo se 20 godina kada je određen službeni devizni kurs prema kojem je 1 KM=0,51129 EUR, odnosno 1 EUR=1,95583 KM.

    O službenom deviznom kursu konvertibilne marke prema euru 11. oktobra 2001. godine saglasilo se Upravno vijeće Centralne banke BiH, utvrđujući odredbe Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Navedeni službeni devizni kurs utvrđen je u skladu sa zvaničnim kursom za konverziju njemačke marke (DEM) u odnosu na euro koji je uspostavilo Vijeće Evropske unije.

    Poznato je da je CBBiH organizovana po modelu valutnog odbora (engl. currency board), koji, u praksi, predstavlja vrlo jednostavno pravilo koje znači da svako onaj ko želi imati domaći novac – konvertibilnu marku (KM), mora je kupiti za strani konvertibilni novac. S obzirom na to da je KM vezana za valutu “sidro”, euro, kupovina KM obavlja se po fiksnom deviznom kursu, koji je svih ovih godina doprinio ostvarivanju ciljeva monetarne politike kroz:

    Očuvanje monetarne stabilnosti, očuvanje finansijske stabilnosti, nisku inflaciju, povećavanje štednje građana, izraženo kroz konstantni rast depozita, kreiranje klime za strane investicije, rast deviznih rezervi, podršku privrednom rastu, blagovremeno servisiranje vanjskog duga, navodi se u saopćenju Centralne banke BiH.

    Dakle, da bi valutni odbor funkcionisao, devizne rezerve moraju biti dovoljne da svima onima koji posjeduju novčanice i kovanice KM, uključujući sredstva banaka na računima rezervi u CBBiH i depozite deponenata Centralne banke, omoguće da ih mogu konvertovati u rezervnu valutu. Jednostavnije rečeno, svaka emitovana KM ima pokriće u stranoj valuti ili, izraženo jezikom struke, monetarna pasiva ne smije nikada biti veća od devizne aktive CBBiH.

    Puna konvertibilnost marke nikada nije dovedena u pitanje, a domaća javnost, relevantne domaće i međunarodne institucije i investitori nikad nisu doveli u pitanje fiksan kurs KM prema “sidrenoj” valuti koja predstavlja temelj stabilnosti. I u ekonomskom programu Evropske unije za BiH, valutni odbor je ocijenjen kao sidro stabilnosti, monetarne, a time i finansijske, na koje se oslanjaju međunarodne finansijske institucije, međunarodne agencije za procjenu suverenog kreditnog rejtinga. Na temelju te stabilnosti i strani investitori baziraju svoje ocjene o mogućnostima investiranja u BiH.