Category: BiH

Koliko je pandemija utjecala na naše živote, osobito u oblasti obrazovanja, pokazuje akademski kalendar Sarajevskog univerziteta. Zbog vanrednog septembarskog ispitnog roka, do prekjučer je bio produžen i upis brucoša. Indekse je dobilo njih 3.800, uključujući i preostala slobodna mjesta na 16 od 25 fakulteta.

Uz neizvjesnost i dileme počinje akadmska godina za sve čiji roditelji izdvajaju velika sredstva za kiriju te očekivani studij po klasičnom modelu, a ne opet online. Iako je vakcinisano 76 posto nastavnika s mogućnošću imunizacije i za studente, još ima bolesnih. Stoga, epidemiološku sigurnost određuje broj studenata i prostorni kapacitet.

“Nama je u sali ograničenje 50. Na većini prvih godina daleko premašujemo tu brojku. Drugo, ako vi studente rasporedite s tim kapacitetima, onda ostajete van prostora za one grupe koje su manje”, navodi prof. dr. Dušanka Bošković, prorektorica za kvalitet na UNSA.

Zbog posljedica pandemije, Studentski parlament je od Kantonalne vlade isposlovao pomalo medvjeđu uslugu prijenosa tri predmeta u narednu akademsku godinu. Ali tek počinje njihova borba za veća prava i bolji standard.

“Pokrenuto je niz inicijativa u samoj Skupštini KS-a i o izradi Zakona o izvrsnosti i, naravno, zapošljavanju studenata koji su ostvarili zlatne značke Univerziteta u Sarajevu proteklih godina”, kaže Faruk Dević, predsjednik Studentskog parlamenta UNSA.

Sve je mogao popraviti propali Nacrt zakona o visokom obrazovanju s transparentnim kriterijima zvanja, znanja, upravljanja. Kreirala ga je te, pod sumnjom u komercijalizaciju studija, oborila sama akademska zajednica, piše Federlana.ba.

“To vam je bila floskula koja je bila plasirana od strane onih koji su taj nacrt htjeli da blokiraju. Da bismo podigli kvalitetu visokog obrazovanja prije svega moramo da podignemo kvalitetu kadrova koji rade na Univerzitetu”, ističe dr. Damir Marjanović, profesor na UNSA.

Dok se čeka imenovanje nove ministrice, važno je znati da profesor nije samo prenositelj znanja, već onaj ko ga kreira. Zato se uz 260 studijskih programa prvog ciklusa priprema i dualni studij od četiri semestra.

“Dualni studij podrazumijeva kombinaciju učenja i podučavanja između Univerziteta i radne organizacije pri čemu student koji počinje svoj studij dobija i radno mjesto u radnoj organizaciji”, objašnjava prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica za nastavu na UNSA.

Univerzitet koji je prije 10 godina imao 57.000, a danas 27.000 studenata, uglavnom zbog demografskog pada, migracija i nelojalne konkurencije privatnih fakulteta, treba veliko pospremanje – oslobođeno politike i dugogodišnje trakavice o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima. Naprosto zato što nam uz IT sektor međunarodni identitet čuvaju i vrijednosti kulture, umjetnosti, jezika.

---

Radiosarajevo.ba

Od početka oktobra Federalnom ministarstvu trgovine pristiglo je čak 955 obavijesti o poskupljenju goriva za pet feninga po litru.

S obzirom na to da je u Federaciji BiH registrirano 705 benzinskih pumpi, to znači da su na nekim za 15 dana dva puta podizane cijene derivata.

Sirova nafta

Maloprodajna cijena BMB 95 u Federaciji BiH sredinom ovog mjeseca porasla je za 4,02 posto u odnosu na avgust. Istovremeno, maloprodajna cijena dizela u Federaciji BiH viša je za 6,51 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 kreću se od 2,16 do 2,46 KM po litru, a dizela (10 ppm) od 2,16 do 2,41 KM po litru. Prosječna maloprodajna cijena benzina je 2,33 KM po litru, a dizela 2,29 KM.

– Porast cijena naftnih derivata uzrokovan je rastom cijena sirove nafte na berzama na globalnom svjetskom tržištu i rastom kursa dolara. Ta dinamika cijena sirove nafte utječe i na berzanske kotacije naftnih derivata na referentnim berzama u Mediteranu koje se koriste za obračun cijena goriva u južnoj Evropi, uključujući BiH. Stoga je evidentno da je vanjski faktor utjecao na povećanje rafinerijskih cijena, odnosno nabavnih cijena derivata, a BiH kao uvoznik na to ne može utjecati – rečeno je za Avaz iz Ministarstva.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj su u porastu u prosjeku za četiri feninga po litru za sve vrste derivata, kao i cijene tečnog naftnog plina.

Jeftinije u RS

– Cijena gasa je drastično skočila u posljednjih dvadesetak dana, a varirat će i u narednom periodu jer se konstantan rast berze reflektuje na tržišta – rečeno je iz Privredne komore RS.

Cijene na benzinskim pumpama u RS kreću se u prosjeku za benzin 2,26 KM, a za dizel 2,24 KM po litru. Cijene su u odnosu na Federaciju BiH niže u prosjeku za 10 feninga.

Hrvatska ograničila cijene

Vlada Hrvatske na posljednjoj sjednici odlučila je zaustaviti kontinuirani rast cijena goriva. Trgovcima su odredili maksimalnu cijenu dizela i benzina. Takvu odluku Vlada je donijela jer je trenutna cijena goriva viša od 11 kuna (oko 2,80 KM), što je rekordna cijena u ovoj državi ikad zabilježena. Odlukom Vlade određena je maksimalna maloprodajna cijena benzina na 11,10, a dizela na 11 kuna, piše Avaz.

Loša godina za pčelare“, „Država uskače u pomoć“, „Pčelari zabrinuti“ i „Pčele umiru od gladi“, naslovi su koji su slikovito odražavali stanje u pčelarstvu zadnjih godina. Posebno je prošla bila kritična zbog pandemije korona virusom. Ove godine, situacija slična. Prvih paša skoro da i nije bilo, a zalihe meda su davno potrošene u masovnoj pomami očuvanja zdravlja zbog korone.
No, izuzetaka uvijek ima. Posebno su seleći pčelari uspjeli nešto meda izvrcati.

-Ja nisam selio pčele, tu su gdje su, po livadama oko kuće, ali, mogu reći da sam zadovoljan. Ovdje kod nas u Austriji noću bi padala kiša, a sa izlaskom sunca, pčele bi napuštale košnice i baš sam pratio unos na digitalnoj vagi, ma to je bio unos za ne povjerovati. Po košnici, u zavisnosti od broja nastavaka, izvrcao sam od 30 do 60 kg meda! Trenutno imam oko sto košnica pa je računica jednostavna – kaže Jusuf Kljun pčelar iz malog mjesta Leonstein, inače Višegrađanin porijeklom.
On se kaže, ne žali ni na ovu ni na prošlu godinu.

-Ja inače vrcam med samo jednom godišnje, neke moje kolege i po pet puta, ali to je već neka druga priča. Ja se ne bavim komercijalnim pčelarstvom, ne moram ništa siliti, ima šta ima. A ove godine, bog dao baš dobar, kvalitetan livadski med. Ovdje su livade bogate medonosnim biljem, nema nešto ni puno pčelara u okolici, tako da je i vrijeme poslužilo, sve se posložilo i mogu reći da je okus meda prefantastičan. Em ga ima, em je vrhunski – pohvalio nam se Jusuf.  (BHP)

Modernizacija, globalizacija i pristup širokopojasnom internetu u cijelom svijetu mijenja način kako ljudi žele da žive. To je posebno prisutno kod mlađih generacija, koji za razliku od svojih roditelja ne žele da budu vezani na jednom mjestu, u kućama s previše praznog prostora koje godinama moraju otplaćivati na kredit.

Tako je proteklih godina, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama, zaživio Tiny House Movement, odnosno arhitektonski i društveni pokret sićušnih kuća, koji potiče život na manjem prostoru. Ljudi iz svih sfera života su došli do zaključka kako je veliki dom, tačnije veliki troškovi života koji dolaze s “ogromnim” kućama nepotreban te ujedno i štetan za njihovu sreću. Stoga se sve više ljudi okreće kućnom životu u malom prostoru kako bi smanjili finansijsko, ali i emocionalno preopterećenje, a ujedno sebi pružili priliku da ne budu vezani za jedno mjesto.

Ideja jeste nastala u SAD-u, ali najveći dio razrade i projektiranja je podnio tim iz Tuzle (Ustupljeno Al Jazeeri)

A tim stručnjaka iz Tuzla želi da milionima ljudi pruži upravo to, pa su kroz kompaniju Wilderwise BH dizajnirali i počeli proizvoditi kuće na točkovima, koje iako tako zvuče, nemaju skoro ništa zajedničko sa tradicionalnim kamp kućicama kakvim je decenijama bila ukrašena obala Jadranskog mora, ali i brojna jezera regije. Ovim projektom dana je nova dimenzija izreci “manje je više”.

Ideja je nastala kao freelance posao kada se sadašnji direktor kompanije Mirza Mešanović javio na oglas na platformi Uppwork, prisjeća se Senand Kasumović iz ove kompanije. Projektu su se brzo priključili Mirza Spahić i Azrina Delić koji su počeli sa razradom koncepta i prvim crtežima.

“Nakon početnog ispitivanja snaga i dokazivanja potencijala tima iz BiH, naša firma majka Wilderwise Inc. iz SAD-a krajem 2019. godine odlučuje da osnuje firmu u BiH koja će osim inženjeringa bi zadužena i za proizvodnju kuća na točkovima. Tokom 2020. i 2021. rastemo na ukupno šest uposlenih i realizujemo izradu, a prva kuća je otpremljen za SAD početkom septembra”, dodaje on.

Kućica u svojoj punoj, rasklopljenoj verziji ima dovoljno prostora da zahvaljujući stručnosti bh. inženjera i majstora ponudi sve ono što veće stambene jedinice imaju (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ono što bosanskohercegovački proizvod razlikuje od konkurencije jeste dodatni sprat. Rijetkost je da ovakve mobilne kuće imaju mogućnost dodatnog sprata, što tuzlanski tim nudi.

“To je upravo naš as u rukavu”, s ponosom govori sagovornik Al Jazeere.

Kako pojašnjava, kućica dizajnirana i napravljena u BiH je u sklopljenom stanju pogodna za vožnju, nalik na klasične prikolice. Međutim, kada vlasnici dođu na željenu lokaciju, mobilna kućica iz Tuzle se pomoću pomičnog krova pretvara u “dvospratnicu” sa 30-ak kvadratnih metara korisnog prostora.

Iako mnogima to zvuči malo, upravo zaljubljenici u projekt Tiny Houses smatraju da je to dovoljno za sretan i slobodan život.

S tim se slaže i Kasumović koji govori da njihova kućica u svojoj punoj, rasklopljenoj verziji ima dovoljno prostora da zahvaljujući stručnosti bh. inženjera i majstora ponudi sve ono što veće stambene jedinice imaju, ali ipak prilagođeno datim dimenzijama i takozvanoj tiny životnoj filozofiji.

Kućica ima i funkcionalan, veliki krevet (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Kod drugih proizvoda ovakav komfor izostaje, osim osnovnog sprata i eventualno možete dobiti loft pogodan samo za spavanje, što nas svakako stavlja u prvi prioritet prilikom kupnje. Druga stvar je cijena, sigurni smo da na tržište nudimo premium proizvod po zaista prihvatljivoj cijeni. To je isto tako rezultat naših nastojanja da se zajednici ponudi objekat za stanovanje dostojan čovjeka i koji si mogu priuštiti. Na žalost, svjedoci smo da i u našoj državi krov nad glavom postaje nedosanjani san mnogih ljudi”, govori Kasumović.

Iako pripadaju pokretu Tiny House, Wilderwise kuća osim dnevnog boravka te kuhinje sa punim setom uređaja, nudi i tuš, kupatilo i toalet, a ujedno pruža i mogućnost spavanja u pravom, velikom krevetu.

Pored toga, ove kuće imaju i potpuno funkcionalnu radnu sobu, što je pogotovo bitno u vrijeme kada sve više ljudi radi od kuće umjesto iz ureda.

Cijena ovakvih kuća ide od 80.000 dolara pa naviše.

Jedna od ideja vodilja pokreta ‘sićušnih kuća’ jeste i zaštita okoliša i Majke prirode, a s povećanom sviješću o racionalizaciji i optimizaciji resursa, koja je sve bitniji faktor mlađim generacijama, ključno je dobiti više uz manje potrošnje.

I timu Wilderwise BH te ideje bliske, stoga je posebna pažnja data ne samo dizajnu kompaktnog, modernog i funkcionalnog životnog prostora već i energetskoj efikasnosti.

Ono na šta su posebno ponosni u ovoj kompaniji jeste da je veći dio projekta zasluga bosanskohercegovačkih stručnjaka. Kako kaže Kasumović, ideja jeste nastala u SAD-u, ali najveći dio razrade i projektiranja je podnio tim iz Tuzle.

Nakon toga bilo potrebno izraditi i specijalne alate i nabaviti nužan materijal, a sve to je urađeno u BiH, te se u konačnici ove kuće mogu smatrati čistim bh. proizvodom.

Jedna od ideja vodilja projekta da u ovoj avanturi učestvuju domaći stručnjaci i kompanije, za koje smatraju da mogu odgovoriti ovakvom izazovu (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Na cijelom putu smo imali podršku naših partnera iz inostranstva, ali najvažniji su nam u BiH i to pogotovu ovi iz našeg bližeg okruženja. Kućicu u SAD je na kraju otpremila domaća kompanija. Bez udruživanja i dobre saradnje ovakvi projekti nisu mogući”.

Stoga je jedna od ideja vodilja projekta da u ovoj avanturi učestvuju domaći stručnjaci i kompanije, za koje smatraju da mogu odgovoriti ovakvom izazovu.

“Mi prije svega vjerujemo u sebe i vjerujemo da ovo društvo ima ljude koji mogu odgovoriti na zahtjeve svih standarda, samo je potrebno naći najbolji model kako bi svi bili zadovoljni i plaćeni za svoj trud”.

U vrijeme kada sve više mladih u potrazi za poslom odlazi iz BiH, projekti poput mobilne kuće za američko tržište pokazuju da ipak postoji i druga mogućnost.

Prvi cilj kompanije je zadovoljiti potrebe tržišta SAD-a, nakon čega će mobilne kuće učiniti dostupnim za domaće i tržište Evropske unije (Ustupljeno Al Jazeeri)

Što se tiče budućnosti kompanije iz Tuzle, Kasumović navodi da je prvi cilj zadovoljiti potrebe tržišta SAD-a, nakon čega će mobilne kuće učiniti dostupnim za domaće i tržište Evropske unije.

“Raznim varijacijama modela i dostupne opreme želimo da budu dostupne široj populaciji”.

“Za sada nudimo naš postojeći model, ali svakako će svaki novi imati karakteristiku više. Isto tako naši kupci će imati veliki uticaj na izgled i dizajn, pošto se ipak radi o personalizovanim jedinicama. Trenutno radimo na projektovanju novih jedinica i pripremamo se za selidbu u novu proizvodnu halu u Živinicama, nakon čega nas čekaju slatke muk serijske proizvodnje”, s ponosom kaže Kasumović.

Izvor: Al Jazeera

Violeta grupa u prošloj je godini ostvarila prihod iznad 300 miliona maraka, broji oko 1.200 zaposlenih, a preko 50 posto ukupne proizvodnje Violetinih proizvoda prodaje se van tržišta Bosne i Hercegovine, kazao je predsjednik Uprave Violete Petar Ćorluka, najavivši novu investiciju, također u proizvodnju, vrijednu oko dvadeset milijuna eura.

Udjeli Violeta proizvoda u regiji se kreću između 20 i 60 posto, ovisno o kategorijama. Najviše izvoze u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Mađarsku, Austriju, Albaniju, Slovačku i Kosovo, a manji dio izvoza odnosi se na ostala tržišta u Europi i izvan nje.

Ambalaža od 100% recikliranog materijala

U BiH su lideri u papirnoj konfekciji, pelenama za djecu, dječjim vlažnim maramicama i higijenskim ulošcima. U Hrvatskoj prednjače također u papirnom asortimanu i dječjim vlažnim maramicama, a u Sloveniji su broj jedan u vlažnim maramicama.

“Što se tiče novih investicija trenutno smo u finalnoj fazi istraživanja za jedno novo ulaganje. Točnije, radi se o srodnoj djelatnosti, također proizvodnji. Vrijednost investicije je oko dvadeset milijuna eura i u ovom trenutku je to sve što možemo reći, uskoro će se znati i više o tome”, kazao je Ćorluka u razgovoru za Fenu.

Spomenuo je i novi proizvod koji su nedavno izbacili na tržište, Violeta toaletni papir koji je po svom sastavu 100% recikliran, proizveden od 100% obnovljivih izvora celuloze.

“Ali kako bi otišli korak dalje u promicanju naših vrijednosti, dizajnirali smo ambalažu od 100% recikliranog materijala koji ima dvojnu upotrebu. Prvo da služi kao ambalaža za reciklirani toaletni papir, a zatim kao vreća za smeće”,  ističe Ćorluka.

Unutar Violeta grupacije nalaze se tri tvornice, dvije u Grudama i jedna u Sv. Ivanu Zelini u okolici Zagreba. Pored proizvodnje u Grudama imaju i osam poslovnica diljem BiH, dok u Hrvatskoj osim proizvodnje imaju četiri poslovnice, a u Sloveniji jednu.

Shopping centar s hotelom u Grudama gotov do kraja 2023.

Kad je u pitanju Hotel u Grudama koji je grupacija također kupila, a na čijem se mjestu planira gradnja shopping centra s hotelom, Ćorluka navodi kako je po srijedi veća investicija i da se trenutno radi na idejnom rješenju koje nije još usvojeno.

“Čim se finalizira krenut će se sa samom realizacijom te se očekuje da će do kraja 2023. biti gotovo”, kazao je.

Buduća ulaganja i radna mjesta

Govoreći o novim ulaganjima, uz već spomenutu novu investiciju, predsjednik Uprave Violete kaže kako uvijek osluškuju i istražuju tržište te prate svjetske trendove i inovacije.

“Želimo zadovoljiti potrebe potrošača i ponuditi tržištu uvijek kvalitetan proizvod. Naravno, kao i do sada uvijek smo otvoreni za nova ulaganja i investicije ukoliko prepoznamo potencijal pojedinog proizvoda ili usluge. Mislimo da je vrijeme da napravimo iskorak iz regije, trenutno smo u pregovorima s jednom firmom iz Austrije”,  naglašava.

Dodaje kako je interes Violeta grupe na prvom mjestu, što im je vodilja kada razmatraju nova ulaganja.

Bilo kakvom novom ulaganju se pristupa sustavno i sistematično, ističe Ćorluka, a sukladno tome, kaže, detaljno se analizira što je najbolje za firmu u smislu sinergije s nekim drugim djelatnostima i slično.

“Violeta je uspjela i uspijeva uz puno rada, i upornosti primjenom modernih tehnologija, znanjem, i inovacijama održati i širiti svoje poslovanje kako na domaćem tržištu tako na regionalnom i šire. Skladnim odnosom između kvaliteta i cijene proizvoda ostvarujemo adekvatna tržišna učešća i njihov rast. Efikasni smo i svjesni da moramo biti bolji i drugačiji od drugih kako bi se dokazali na tržištu”,  navodi Ćorluka.

Ističe kako danas nije dovoljno biti isti te da kvalitetu svojih proizvoda drže na vrhunskoj razini jer to je prava ulaznica u tržišnu utakmicu.

Uz to, kontinuirano rade na razvoju brenda i inovativnim proizvodima.

Čak 80 posto mladih u Violetu je primljeno bez radnog iskustva

Violeta grupacija zapošljava mlade ljude bez iskustva, a čak 80 posto novozaposlenih je bez radnog iskustva.

Predsjednik Uprave Violete smatra kako su timski rad, komunikacija i stalno ulaganje u edukaciju zaposlenika i međusobno povjerenje važni elementi kojima se vode.

“Otvoreni smo za zapošljavanje mladih željnih znanja. Svjesni da ne možemo naći ljude koji imaju znanje koje trebamo, unajmimo i platimo konsultante iz svih zemlja, tako da smo otvoreni i primamo ljude iz cijele regije, a i šire. Trenutno su kod nas tri inženjera iz Indije koja su se odlučno uklopila. Školstvo u Indiji je napredno, a oni su dobri istraživači i mentori. Naši inženjeri zajedno s njima daju neku novu vrijednost tvrtki”, naglašava.

Dodaje kako upošljavaju mlade ljude, educiraju ih i tako im pružaju priliku da zarade svoj kruh i ostanu u zemlji.

Minimalac ne smije biti ispod 1.000 maraka

Što se tiče primanja radnika u Violeti, Ćorluka ističe kako u cijeloj grupaciji nitko nema plaću ispod 1.000 maraka, ni početnik, ni radnik s najnižom kvalifikacijom.

“Moj je prijedlog bio da se u BiH uredi da minimalac bude 1.000 maraka jer bi to motiviralo ljude da traže posao u našoj zemlji”, naglašava.

Drži da bi i država trebala smanjiti davanja na plaće koja su kod nas veća nego npr. u Hrvatskoj.

“Normalno je da država mora imati prihode, no mislim da bi tu s poslodavcima trebalo naći neki kompromis, da se više isplaćuje radnicima, a da doprinosi budu isti kao u susjednim zemljama. Tada bi bilo više potrošnje, više zaposlenih i više motiva za ostanak u našoj zemlji”,  kaže Ćorluka i dodaje da je važno da ljudi vide svoju budućnost u ovoj zemlji, da ovdje mogu egzistirati i živjeti.

U BiH postoje ogromne mogućnosti i resursi koje treba iskoristiti

Ćorluka smatra da u BiH definitivno postoje ogromne mogućnosti i resursi koje treba iskoristiti na najbolji mogući način.

Po njegovim riječima, ništa nije ni sasvim crno niti sasvim bijelo, treba jednostavno zasukati rukave i ići naprijed u korak s vremenom i onima koji su bolji od nas.

“Svi zapravo u ovoj državi utičemo na imidž države i rejting za pozitivnu poslovnu klimu i jačanje konkurentnosti, a i država tu treba odigrati svoju ulogu (obrazovanje, energetika, infrastruktura). I sama covid kriza je pokazala koliko je važna domaća proizvodnja”,  zaključuje predsjednik Uprave Violete.

N1

Zulfo Salihović, odbornik u Skupštini Opštine Srebrenica preminuo je jučer u 55. godini. Ovu vijest potvrdio je i Ćamil Duraković iz koalicije “Moja adresa: Srebrenica”.

“Bez riječi sam. Na bolji svijet otišao je moj ahbab Zulfo. Jedan od rijetkih na koje sam mogao računati i osloniti se, u svakom smislu. Srebrenicu je nosio u srcu. Prijatelju, čitam naše zadnje poruke i ne vjerujem da te više nema. Da ti Bog dragi da sve blagodati onoga svijeta. Svi smo Allahovi i Allahu se vraćamo”, napisao je na Facebooku Duraković.

Adem Mehmedović, dugogodišnji novinar, a sada jedan od načelnika odjeljenja u Općini Srebrenica na svom Facebook profilu oprostio se od Salihovića.

“Zulfin odlazak je veliki gubitak za Srebrenicu. Ako je iko znao politiku onda je to bio Zulfo. Godinama je bio odbornik u Skupštini opštine Srebrenica, pa tako i zadnji mandat. Jedan od ključnih bošnjačkih političara u Srebrenici dugi niz godina. Ono što mogu tvrditi o Zulfi jeste da je bio iskren patriota i da je volio svoj narod i zemlju. Živio je Srebrenicu i sigurno da ga je koštala mnogo. Ostat će velika praznina iza njega koju nećemo moći popuniti, a bojim se da nismo dovoljno učili iz njegovog djelovanja”, naveo je Mehmedović.