Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • ‘Vrlo moguće i realno’: Hoće li NATO baza biti uspostavljena u BiH?

    ‘Vrlo moguće i realno’: Hoće li NATO baza biti uspostavljena u BiH?

    Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez zatražio je tokom susreta sa zvaničnicima NATO-a u Briselu uspostavljanje baze NATO-a u BiH. Naveo je i da se Rusiji ne smije dozvoliti da preko zapadnog Balkana prodre u srce Evrope. Poznavaoci sigurnosne situacije i vojne politike kažu da takav scenario i nije nezamisliv. Podsjećaju da NATO svoje baze već ima u zemljama regije.

    Ministar odbrane Bosne i Hercegovine navodi da je neophodno unaprijediti saradnju između BiH i NATO-a. To bi podrazumijevalo, između ostalog, jačanje odbrambenog sistema Bosne i Hercegovine i opremanje Oružanih snaga BiH. Zato je i postojanje baze NATO-a u BiH realna opcija, navodi ministar Helez.

     

    Zukan Helez, ministar odbrane BiH

    “To je vrlo moguće, vrlo realno i zavisi od političke situacije u Bosni i Hercegovini kako će se dalje odvijati. Ja ne mogu govoriti o detaljima, ali smo precizirali i u detalje dogovorili sve što treba za Bosnu i Hercegovinu da NATO uradi, imaju procedure, ima EUFOR, ima NATO i ima bilateralna podrška najmoćnijih zemalja članica NATO-a.”

    To jeste poželjna opcija, stav je dijela vojnih analitičara. Ukoliko sigurnost nije na najvišem nivou i postoji prijetnja za članice NATO-a, taj scenario je moguć. Postoje baze već u Albaniji, na Kosovu baza SAD-a, a planirana je uspostava i u Crnoj Gori. Stoga, prije ulaska u članstvo NATO-a moguće je povećanja vojnog prisustva snaga NATO-a, iako je Althea i dalje tu, uz najavu Rusije da će najesen uskratiti podršku produženju ove misije.

     

    Nedžad Ahatović, vojni političar

    “Ne znam tačno kada će NATO i na koji način to realizirati, ali sasvim sigurno da postoji određeni prostor da se takve vrste aktivnosti NATO-a sprovedu kada je u pitanju region i da se nastavi u narednom periodu u drugim zemljama koje su neposredno prije Bosne i Hercegovine ušle u članstvo NATO-a, poput Sjeverne Makedonije i Crne Gore.”

    To je odgovor na moguće prijetnje, kažu poznavaoci sigurnosne situacije. Idealna lokacija za te namjene mogla bi biti vojni aerodrom i baza Dubrave kod Tuzle. S druge strane, neki smatraju da je to realno izvodivo koliko i da Rusija otvori svoju bazu na području Rs. Političkog usaglašavanja o ovim pitanjima nema, kaže stručnjak za sigurnost Predrag Ćeranić. Ovakvi navodi, kaže, narušavaju političko-sigurnosnu situaciju.

     

    Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta sigurnosnih nauka u Banjoj Luci

    “Ne može o tome da odlučuje ni jedan ministar, pa ni ministar odbrane Bosne i Hercegovine, pogotovo su javne politike u oblasti bezbjednosti veoma osjetljiva tema, nego se do te i drugih važnih odluka dolazi na ustavnim i zakonskim propisima određeni način.”

    Atmosferu dodatno komplikuje ruski uticaj na prostoru Bosne i Hercegovine, stav je stručnjaka za sigurnost, ali i samog ministra Heleza. Osim Rusije, tu je kineski uticaj i to sa velikim političkim interesom. Zbog toga ovaj prostor i jeste zanimljiv članicama NATO-a, piše BHRT.

     

    Hamza Višća, stručnjak za sigurnost

    “Kinezi su priznali da ipak iza toga stoji i politički interes koji podrazumijeva da bi u preslagivanju svjetskog poretka trebalo da se legalizuje postojanje autoritarnih režima, da budu jednako legalni kao demokratski i da se ne demonizuju po pitanju ljudskih prava. Tome se priključila i Rusija i izrazila interes prema Balkanu.”

    Iako smo zanimljivo tlo za različite svjetske političke interese, domaćim političarima je najteže zaštiti interes građana Bosne i Hercegovine. Većina njih bi se osjećala sigurnije da žive pod kišobranom NATO-a.

  • Izvoz manji od uvoza, Bosni i Hercegovini prijeti rekordan deficit

    Izvoz manji od uvoza, Bosni i Hercegovini prijeti rekordan deficit

    Bosna i Hercegovina u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila je spoljnotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da nam je svakog mjeseca u ovoj godini izvoz bio za milijardu maraka manji od uvoza. Nastavi li se ovaj trend do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi mogla zabilježiti rekordan minus u razmjeni sa inostranstvom od čak 12 milijardi, milijardu više u odnosu na prošlu godinu.

    U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2023. izvoz je bio manji za 8,3, dok je uvoz povećan za 5,6 odsto.

    “U periodu januar-april izvoz je iznosio pet milijardi i 320 miliona KM, a uvoz devet milijardi i 291 milion KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,3 odsto. Ostvaren je negativan trgovinski saldo u razmjeni sa inostranstvom od tri milijarde i 971 milion KM”.

    Ponovo se najviše izvozilo u Evropsku uniju. 75 odsto ili tri četvrtine našeg izvoza odnosi se na evropsko tržište. Ali, i tu je zabilježen pad od sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše su podbacila naša dva ključna izvozna sektora, elektro-metalska i drvna industrija.

     

    ZDRAVKO MARINKOVIĆ, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH

    “Mi smo u ovim sektorima uglavnom naslonjeni na izvoz u EU i uslovi koji se dešavaju u zemljama gdje izvozimo su zapravo i diktirali situaciju kada je u pitanju izvoz ova dva artikla. Stoga smo i podbacili”.

    Na pad izvoza uticalo je, kažu ekonomisti, više faktora, ali glavni je usporavanje evropskih ekonomija, prije svih Njemačke. Ne treba, poručuju, zanemariti ni rat u Ukrajini koji je ušao u treću godinu.

     

    ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar

    “Kada Evropa dobije nazeb, mi imamo upalu pluća. U smislu, nemamo porudžbina. S druge strane rat u Ukrajini i ulaganje koje EU ima prema Ukrajini jako mnogo iscrpljuju ekonomije tih zemalja, a to u prevodu znači i manje novaca za građane koji bi nešto kupili ili investirali”.

    Iako za pad izvoza nismo odgovorni mi, on će nastavi li se ovako dovesti do toga da ionako ogroman spoljnotrgovinski deficit koji imamo bude još veći.

     

    ADMIR ČAVALIĆ, ekonomski analitičar

    “Ne znamo šta će se desiti do kraja godine, duga je godina. Ali svejedno možemo zaključiti da shodno postojećim tendencijama vjerovatno će ovaj deficiti biti veći relativno u odnosu na ranije godine. I to prije svega zbog pada izvozne aktivnosti. Za nadati se da se to neće značajnije reflektovati na poslovanje naših izvoznika odnosno posljedično automatski na ostatak bh.ekonomije”.

    Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u 2023. iznosila je 44 milijarde KM. Vrijednost uvezene robe iznosila 28 , a izvezene 17 milijardi, što znači da je  spoljnotrgovinski deficit za prošlu godinu iznosio 11 milijardi KM. Na kraju ove godine vjerovatno ćemo imati još veći minus u razmjeni sa inostranstvom.

  • BHRT od ponedjeljka ukida 15 emisija

    BHRT od ponedjeljka ukida 15 emisija

    BHRT će od ponedjeljka ukinuti 15 emisija iz svog programa, dok će neke biti skraćene.
    Ovu informaciju je potvrdio generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović za Klix.ba koji je napomenuo da je ovo samo prvi korak ka mogućem definitivnom gašenju televizije.

    “Doslovno smo na koljenima”, naveo je Karamehmedović te napomenuo da Upravi odbor BHRT-a zasjeda u ponedjeljak.

    “Nismo u mogućnosti da ostvarimo prava koja nam je zakon zagarantovao u smislu finansiranja od 2017. godine, moramo polako gasiti program. Pitanje je dana koliko možemo ovako trajati”, rekao je Karamehmedović.

    Smatra i kako će se uskoro ići i sa novim smanjenjima programa. Dodatni problem koji se, poput domino efekta pojavio, jeste da ova televizija ostaje bez radnika jer ne žele raditi bez plata. Zadnju su dobili u aprilu.

    “Nećemo biti u stanju da pokrijemo program. Nemamo način da zadržimo ljude jer svakako nismo konkuretni”, dodaje direktor BHRT-a.

    Dva su rješenja

    Rješenje je, kaže, primjena zakona i to u potpunosti.

    “Tačnije, da se RTRS i FTV natjeraju da poštuju zakon onako kako je on usvojen u Parlamentu 2005. godine. Mi nikada ne bismo došli u ovu situaciju da RTRS nije 2017. izašao iz zakona i počeo zadržavati kompletnu taksu s teritorije RS te da FTV nije zadržavala 50 umjesto 20 posto takse”, pojašnjava Karamehmedović.

    Kratkoročno rješenje je da federalna vlada naloži EP BiH da rasporedi taksu između BHRT-a i FTV u procentima kako to zakon kaže: 50/25 posto.

    “Mi smo bili, između ostalog, prisiljeni da zaustavimo produkciju jer nemamo dovoljno ljudi koji mogu da proizvedu te programe. A zakonski ne možemo otpuštati radnike jer i za sistematizaciju nam treba riješen problem finansiranja. Ako ukinete radno mjesto, morate ponuditi alternativu ili otpreminu, a za to nemamo novca”, zaključuje generalni direktor BHRT-a.

    Na listi 15 emisija koje se ukidaju su “Jedan”, “Odbrojavanje”, “Putevi zdravlja”, “Nova avantura”, domaći dokumentarni program, “Propuh”, “Thinking Box”, “Art Depo”, “Moja zemlja”, “DVS – Filmski festival u Kanu”, “Identiteti”, “Global”, “Konačno petak sa Majom Miralem”, “Inbox”, “Trend” dok će emisija “Jutro za sve” trajati dva umjesto tri sata.

    Izvor: Klix

  • Više od 50 posto ispitane djece u BiH doživjelo neprijatnosti na internetu

    Više od 50 posto ispitane djece u BiH doživjelo neprijatnosti na internetu

    Prema istraživanju Vijeća Evrope, svaki peti maloljetnik doživio je neki oblik seksualnog nasilja, a 80 posto su djevojčice. Iz UNICEF-a BiH naglasili su kako je najalarmantnija prijetnja seksualne eksploatacije i zlostavljanja na internetu.

    “Više od trećine mladih u 30 zemalja prijavilo je da su maltretirani putem interneta, a svaki peti zbog toga preskače školu. Nikada nije bilo lakše prestupnicima da stupe u kontakt sa svojim potencijalnim žrtvama, podijele slike i ohrabre druge da počine prekršaje”, kazala je Feni voditeljica Odjela za komunikacije UNICEF-a u BiH Nineta Popović.

    Dodala je kako djeca mogu biti viktimizirana kroz proizvodnju, distribuciju i konzumaciju materijala za seksualno zlostavljanje, ili se mogu pripremati za seksualnu eksploataciju, pri čemu zlostavljači pokušavaju da ih lično upoznaju ili ih pozivaju na eksplicitni sadržaj.

    Popović kaže kako u digitalnom svijetu svaka osoba sa bilo koje lokacije može kreirati i pohranjivati seksualno iskorištavajući sadržaj te ističe kako je oko 80 posto djece u 25 zemalja izjavilo da se osjećaju u opasnosti od seksualnog zlostavljanja ili eksploatacije na internetu.

    “Seksualni prestupnici djece mogu čak i uživo prenositi seksualno zlostavljanje iz granica svojih domova, usmjeravajući zlostavljanje djece na zahtjev daleko. Ono što se dešava na mreži odražava stvarnost s kojom se djeca svakodnevno suočavaju kod kuće, u školi i u široj zajednici”, naglasila je.

    Istraživanje koje su u BiH proveli RAK i UNICEF kaže, između ostalog, da je više od 50 posto ispitane djece doživjelo neprijatnosti na internetu, a da više od 85 posto o tome nije ni s kim razgovaralo, istakla je Popović.

    Također, svako drugo ispitano dijete mlađe od 11 godina kaže da posjeduje profil na nekoj društvenoj mreži.
    UNICEF, kaže Popović, radi na tome da internet učini sigurnim mjestom za učenje, druženje i izražavanje djece.

    “Sarađujemo s vladama kako bismo se zalagali za neophodnu regulativu i sa tehnološkim kompanijama kako bismo promovirali korištenje prihvatljivih sigurnosnih mjera na svojim platformama. Također, podržavamo ministarstva obrazovanja da poduče djecu digitalnoj pismenosti i vještinama sigurnosti na internetu”, dodala je.

    Plavi telefon, telefonska linija za pomoć koju podržava UNICEF, primilo je tokom prošle godine 13.251 poziv. Najčešći razlozi za traženje pomoći i podrške su mentalno zdravlje (strah i anksioznost, depresija, samoubistvo i samopovređivanje), zlostavljanje i nasilje, vršnjački odnosi i odnosi u porodici.

    U izvještajnom periodu zaprimljene su ukupno 44 prijave o sumnji na nasilje, a prijavama je obuhvaćeno 69 osoba, od kojih su 22 djevojčice, 17 dječaka, 26 žena i 4 muškarca.

    Popović naglašava kako se UNICEF u BiH zalaže da ovakva usluga bude dostupna svakom djetetu 24 sata, svaki dan, ali i da se puno vise radi na prevenciji svakog oblika nasilja, kao i jačanju porodica.

    Izvor: Fena/N1

  • Prije 29 godina je ubijena tuzlanska mladost

    Prije 29 godina je ubijena tuzlanska mladost

    Danas se obilježava 29. godišnjica masakra na tuzlanskoj Kapiji. Granata ispaljena sa Ozrena, sa položaja tadašnje Vojske Republike Srpske ubila je 71, a ranila više od 200 mladih ljudi.

    Prosječna dob ubijenih bila je 21 godina, a najmlađa žrtva je dvoipogodišnji Sandro Kalesić.

    Za zločin na Tuzlanskoj kapiji pravosnažno je na 20 godina zatvora pred Sudom BiH osuđen general Vojske RS Novak Đukić, koji je bio zapovjednik Taktičke grupe Ozren. Međutim, od 2014. godine on se nije odazvao izvršenju kazne pod izlikom da se nalazi na liječenju u Srbiji.

    Iako je za njim raspisana potjernica, Bosni i Hercegovini nije izručen jer ima srbijansko državljanstvo.

    Na Tuzlanskoj kapiji 25. maja 1995. su ubijeni: Suzan Abdulismail, Edina Ahmetašević, Elvis Alagić Enko, Admir Alispahić, Lejla Atiković, Asmir Bakalović, Adnan Beganović, Damir Bojkić, Indira Borić, Ivana Bošnjaković, Elma Brguljak, Lejla Bučuk, Sanja Čajić, Selma Čaušević, Amir Čekić, Samir Čirak Ćiro, Almasa Ćerimović, Zada Dedić, Razija Djedović, Amir Đapo, Suzana Dušić, Amir Đuzel, Muris Fatušić, Ago Hadžić, Hamdija Hakić, Senad Hasanović, Šemsa Hasečić, Alem Hidanović, Nedim Hodžić, Hasan Hrustanović, Adnan Hujdurović, Elvira Hurić, Almir Jahić, Azur Jogunčić, Sandro Kalesić, Franc Kantor, Damir Kurbašić, Vanja Kurbegović, Vesna Kurtalić, Sulejman Mehanović, Pera Marinović, Nenad Marković, Amira Mehinović, Edin Mehmedović, Edisa Memić, Adrijana Milić, Nešet Mujanović, Edin Mujabašić, Samir Mujić, Elvir Murselović, Šaban Mustačević, Dijana Ninić, Selma Nuhanović, Indira Okanović, Rusmir Ponjavić, Raif Rahmani, Fahrudin Ramić, Nedim Rekić, Jasminko Rosić, Nihada Šišić, Armin Šišić, Senahid Salamović, Edhem Sarajlić, Jasminka Sarajlić, Aim Slijepčević, Savo Stjepanović, Jelena Stojičić, Ilinka Tadić, Azur Vantić, Mustafa Vuković i Adnan Zaimović.

    U znak sjećanja na tragediju i stradanja civila 25. maja 1995. godine na tuzlanskoj Kapiji, kao i na sve civilne žrtve rata u Tuzli i Bosni i Hercegovini, Opcinsko vijeće Tuzle je 2003. godine donijelo Odluku o komemorativnom obilježavanju 25. maja na području Tuzle.

    Vlada Tuzlanskog kantona je 2016. godine donijela Odluku o proglašenju 25. maja danom žalosti na području Tuzlanskog kantona.

    U skladu s tim, svi organi i institucije na području Tuzlanskog kantona 25. maja trebaju istaknuti zastave na pola koplja, odnosno jarbola.

    Odlukom se obavezuju medijske kuće, kao i organizatori manifestacija na području Tuzlanskog kantona, da prilagode svoje programske sadržaje danu žalosti, a to se odnosi i na vlasnike ugostiteljskih objekata, udruženja i organizacije.

    Za sve građane Tuzle, 25. maj je dan žalosti, bol koja ne prestaje, još od 25. maja 1995. godine. Građanke i građani Tuzle i Grad Tuzla još od 1995. godine, na dostojanstven način, komemorativnim obilježavanjem 25. maja, njeguju sjećanje na nevine žrtve ratnog zločina na Kapiji i na sve civilne žrtve rata u Tuzli i Bosni i Hercegovini.

    Izvor: BHRT

  • Donjovakufljanin Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

    Donjovakufljanin Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

    Jedan od naših najtalentiranijih i najznačajnijih slikara u prošlom vijeku Roman Petrović od prvog pojavljivanja sa svojim slikama, 1917. godine, pa do kraja života pripadao je generaciji umjetnika koji su stvarali historiju bh. slikarstva između dva svjetska rata.

    Mnogi prijatelji, kritičari i historičari umjetnosti dodjeljivali su mu epitet neponovljiv, jer je među prvima u BiH kombinirao moderne i hipermoderne smjerove slikarstva.

    – Evo, dao sam vam sebe kao kubistu, naturalistu, klasicistu, modernistu i impresionistu. Sad me tražite – izjavio je Petrović tridesetih godina prošlog vijeka, prilikom pojavljivanja na prvoj izložbi grupe „Četvorica“, koju su, uz Romana, činili slikari Karlo Mijić, Đoko Mazalić i Sigo Summerecker.

    Otac Ukrajinac

    Roman Petrović je rođen u Donjem Vakufu, 1896. godine. Njegova majka Sofija bila je Poljakinja, a otac Ivan Ukrajinac, kojeg je u vrijeme Austro-Ugarske posao kraljevskog činovnika doveo u Bosnu i Hercegovinu. Talent je Roman naslijedio od oca koji se amaterski bavio slikarstvom.

    Nakon završene gimnazije, koju je pohađao prvo u Mostaru, a kasnije u Sarajevu, Roman je studirao slikarstvo u Petrogradu, Krakovu, Zagrebu, te u Budimpešti, gdje je diplomirao. Od 1925. do 1927. godine boravio je u Parizu, gdje je na njegov rad utjecao jedan od najvećih francuskih slikara Pol Sezan (Paul Cezanne).

    Najveći i najpoznatiji ciklus slika Romana Petrovića je „Djeca ulice“, među kojima se posebno istakla „Dječak sa balonom“. Tematiku ovog ciklusa čine napuštena djeca, kako ih je on nazvao, „male skitnice“, a mnogi kritičari su saglasni da „Djeca ulice“ predstavljaju temelj kasnijem socijalno angažiranom umjetničkom pravcu u bosanskohercegovačkom slikarstvu.

    Ovaj Petrovićev ciklus slika inspirisao je bosanskohercegovačkog pisca Isaka Samokovliju da napiše istoimenu priču „Djeca ulice“ tridesetih godina prošlog vijeka, kojom je na najvjerodostojniji, najemotivniji i najljepši način iskazao duboko poštovanje i zadivljenost dobrotom i likom svog prijatelja i velikog umjetnika Romana Petrovića.

    Srčani udar

    Osim socijalne tematike, Roman je slikao autoportrete i portrete, među kojima se ističu portret njegove sestre Kazimire, dvojni portret majke i sestre, te portret pjesnika Tina Ujevića. Slikao je i pejzaže, mrtvu prirodu, aktove i sakralna djela. Uz svog savremenika i prijatelja slikara Đoku Mazalića, ikonografski je najviše obogatio bosanskohercegovačko slikarstvo 20-ih godina prošlog vijeka.

    Cijeli svoj stvaralački vijek Petrović je bio uzor, učitelj i autoritet brojnim mlađim umjetnicima, među kojima su se isticali Ismet Mujezinović i Mica Todorović. Taj utjecaj na mlade umjetnike, njegove vrhunske slike, ogromno znanje i velika empatija prema drugima rezultirali su da Roman bude izabran za prvog predsjednika Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), odmah po njegovom osnivanju.

    Romanov stvaralački rad prekinula je iznenadna smrt usljed srčanog udara, u njegovom ateljeu u Sarajevu, 25. maja 1947. godine. Živio je samo 51 godinu.

    Galerija „Roman Petrović“ u Sarajevu, koja je otvorena 1980. godine, nosi ime ovog neponovljivog i humanog umjetnika, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara prošlog vijeka.

    Ćirilica i latinica skupa

    „Blizu ulaza na Groblje svetog Josipa, ono najveće staro sarajevsko katoličko groblje, gdje među sedam hiljada pokojnika leži i pjesnik Kranjčević, neobičan je nadgrobnik. U plitkom kamenom okviru dva grobna mjesta, podijeljena na dvije grubo obrađene položene ploče, iznad kojih je, unutar okvira, zemljani pravougaonik za sadnju cvijeća, iz kojeg su i u rano ljeto 2017. rasle tri kultivirane grobljanske biljčice. Na lijevoj su ploči crnom bojom, u lijepo kreiranom fontu ispisana četiri imena. Na desnoj su nacrtane dvije djevojčice, sjede na kubusu, jedna na krilu drži lutku… Dva su imena uklesana ruskom ćirilicom, ime oca Ivana Petrovića (a zapravo Petroviča), i ime sina Romana Petrovića, a dva su uklesana poljskom latinicom, ime majke Zofje Petrowicz i sestre Kazimire Petrowicz. Po nekom samoodabranom, porodičnom redu identiteta, sin je preuzeo očevo ukrajinsko – a ne rusko – a kći je preuzela majčino poljsko podrijetlo“, napisao je književnik Miljenko Jergović.

    Izvor: Avaz

  • Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici: UN već uvrstio 11. juli u zvanični kalendar

    Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici: UN već uvrstio 11. juli u zvanični kalendar

    Ujedinjeni narodi već su u svom zvaničnom kalendaru označili 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid koji je 1995. počinjen u Srebrenici.

    Tako je i predviđeno u Rezoluciji koja je jučer, 23. maja, usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, i kojom je još, između ostalog, osuđeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Za usvajanje rezolucije glasala je 84 država dok je protiv bilo 19.

    Ovo su zemlje koje su glasale ZA: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bruneji, Bugarska, Cabo Verde, Kanada, Chad, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka, Danska, Djibouti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja, Guyana, Island, Indonezija, Iran, Irak, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kuvajt, Latvija, Libija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malawi, Malezija, Malta, Mauritanija, Mikronezija, Crna Gora, Myanmar, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Koreja, Moldavija, Rumunija, Rwanda, San Marino, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Tanzanija, SAD, Urugvaj, Jemen, Zambija.

    Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljenih, a porodice i zajednice razorene, Generalna skupština Ujedinjenh nacija:

    1. Odlučuje da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;

    2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;

    3. Također bez rezerve osuđuje postupke kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;

    4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvene sahrane i poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

    5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

    6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji počinje sa svojim aktivnostima pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, te također traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje;

    7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

    Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu obavezujuće, ali se tumači da imaju političku težinu i odražavaju stavove članica tog tijela o pitanju ili temi u vezi sa kojom su usvojene. Donošenje rezolucije inicirale su Njemačka i Ruanda, i to po ugledu na sličnu rezoluciju kojom se obilježava genocid nad narodom Tutsi u Ruandi, 1994. godine, a do trenutka glasanja, kosponzoriralo je 39 zemalja:

    Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna and Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalova ostrva, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države.

    Radiosarajevo.ba

  • Usvojena rezolucija o Srebrenici!

    Usvojena rezolucija o Srebrenici!

    Generalna skupština Ujedinjenih nacija u četvrtak, 23. maja, usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju je glasalo 84 zemlje, 18 je bilo protiv, a 68 suzdržano.

    Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. jul svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici 11. juli je odobren na isti način na koji je 27. januar određen za Dan sjećanja na holokaust, a 7. april kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima 1994. u Ruandi.

    Profimedia
    izvor: N1

    Ovo je finalni tekst Rezolucije:

    Rukovodeći se Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući se na rezoluciju Vijeća sigurnosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSJ”) i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, podsjećajući i dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. aprila 2004. (MKSJ protiv Krstića), Internacionalni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće krivičnih sudova od 20. marta 2019. (MKSJ protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida, potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog ljudskog prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljito istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih porodica je centralno, pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Vijeća sigurnosti, u skladu s Poveljom, i na osnovi od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za genocid i sprečavanje istog.

    Profimedia

    Ponavljajući da je krivična odgovornost, shodno međnarodnom pravu za zločin genocida idividualna i ne može biti pripisana bilo kojoj etničkoj, religijskoj ili drugoj grupi, odnosno zajednici kao cjelini.

    Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprječavanje genocida i odgovornost za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i podsticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu, također napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje priznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za poticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu, konstatujući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljeno, a porodice i zajednice devastirane:

  • Specijalne jedinice MUP-a RS u Srebrenici

    Specijalne jedinice MUP-a RS u Srebrenici

    U Srebrenici je danas primjetan veliki broj policijskih službenika, a primjećeni su i pripadnici specijalnih jedinica, kao i oklopna vozila u neposrednoj blizini zgrade gdje će biti održana sjednica Vlade.

    O policijskim punktovima i žandarmeriji jutros je na društvenoj platformi X među prvima je jutros javio i Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica. “Policijski punkt, kombi pun žandarmerije, 300 metara od moje kuće. Moja kuća je nekih 15 kilometara od Srebrenice gdje će se danas održavati sjednica Vlade RS-a”, napisao je Suljagić dodavši da je jedan oklopni transporter na putu Srebrenica-Potočari-Despoti. “Sve sile što imaju su danas dovukli ovdje. Mi sad, kao, treba da se prepadnemo”, kaže Suljagić.

    U Srebrenici su na nekoliko mjesta postavljeni i bilbordi sa natpisom “Mi nismo genocidan narod. Pamtimo… Ponosna Srbija i Srpska”.

    Iz Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (DKPT BiH) kažu da ja MUP RS pojačao određene sigurnosne aktivnosti, te su tri transportera upućena prema Srebrenici. DKPT BiH je dodatno pojačao osiguranje Memorijalnog centra.

    Memorijalni centar Srebrenica – Potočari radit će samo do 14 sati, a pristup će biti omogućen samo onima koji su ranije najavljeni i koji imaju odobrenje.

    Danas se u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija glasa o rezoluciji o Srebrenici kojom je predviđeno  da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici. U Srebrenici je za danas najavljena sjednica Vlade RS.

    federalna.ba

  • Povećana dobit banaka sa sjedištem u FBiH za 29 posto

    Povećana dobit banaka sa sjedištem u FBiH za 29 posto

    Banke sa sjedištem u Federaciji BiH su u prvom kvartalu ove godine ostvarile neto dobit od 174,3 milona KM ili 29,2 posto više nego u istom kvartalu prošle godine, kada je dobit bila 134,9 miliona KM.

    Dobit na prosječnu aktivu (ROAA) iznosila je 0,65 posto, a dobit na prosječni kapital (ROAE) 5,05 posto.

    Prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi iznosili su na kraju prvog kvartala 247,4 milona KM i čine 73,1 posto prihoda , dok su prihodi od naknada i provizija bili 127,5 milona KM.

    Ukupni krediti dostigli su gotovo 18 milijardi KM, depoziti su narasli na 24,2 milijarde KM, a štednja građana iznosila je 11,5 milijardi KM.

    Banke ukupno zapošljavaju 6.592 osobe, od čega je 4.201 osoba ili 63,7 posto njih sa visokom stručnom spremom.

    Banke koje imaju sjedišta u FBiH imaju 392 poslovne jedinice i 107 drugih organizacionih dijelova, 26.552 POS uređaja i 1.303 bankomata.

    Banke iz Republike Srpske posjeduju 16 poslovnih jedinica, 11 ostalih organizacionih dijelova, 458 POS uređaja i 63 bankomata.

    U bankarskom sektoru FBiH posluje 13 banaka, a iz Republike Srpske poslovne dijelove imaju Banka Poštanska Štedionica, Nova Banka i MF Banka.

    avaz