Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Povećanje plata jedini način da se zadrži radna snaga

    Povećanje plata jedini način da se zadrži radna snaga

    Vlada RS planira da naredne godine u povećanje plata svih zaposlenih u Srpskoj uloži dodatnih od 90 do 100 miliona konvertibilnih maraka, saznaje Srpskainfo.
    Cilj je da svaki zaposleni ima veću platu za 30 do 40 KM mjesečno, a krajni cilj svih socijalnih partnera je da za tri godine prosječna plata u Srpskoj bude oko 1.300 KM, odnosno, da svake godine raste u prosjeku za stotinak maraka.
    Kako pomenuti portal podsjeća, i ministarka finansija RS Zora Vidović u četvrtak, 4. novembra, najavila da će u idućoj godini doći do povećanja plata i penzija u Srpskoj, te da će bruto domaći proizvod na kraju ove godine imati rast iznad očekivanog.Vlada RS je već dva puta povećavala neoporezivi dio dohotka u cilju povećanja plata zaposlenima.

    Prvi put je to bilo 2019. godine kada su plate povećane za 30 KM, a drugi put ove godine kada su plate povećanje za 20 KM.

    Kako saznaje Srpskainfo, ovaj put neće biti povećan neoporezivi dio dohotka već se traži model drugačijeg obračuna plata u Srpskoj na osnovu čega bi plate bile povećane.

    Predviđeno je da detalji uskoro budu objelodanjeni javnosti.

    Prosječna plata u Republici Srpskoj trenutno iznosi 1.026 KM. Međutim, prosječne plate u realnom sektoru su znatno ispod prosjeka i iznose oko 800 maraka.

    Povećanje plata u ovom trenutku je, kako su svjesni i sami poslodavci, jedini mogući pokušaj da zadrže radnu snagu. Neki od njih su, zbog nedostatka radnika, primorani da imaju samo jednu smjenu i to u uslužnoj djelatnosti.

    Osim toga, sve više poslodavaca se odlučuje da uvozi radnu snagu, a u čemu prednjače u građevinarstvu.

    Izvor: ba.ekapija.com
  • Svjetski dan posvojenja: Kakva je procedura u BiH?

    Svjetski dan posvojenja: Kakva je procedura u BiH?

     

    Svjetski dan posvojenja obilježava se 9. novembra. Cilj obilježavanja ovog dana je senzibilizacija javnosti i podizanje svijesti o važnosti porodičnog okruženja za psihosocijalni razvoj svakog djeteta. Dajući djetetu dom, dajemo mu i priliku za bolju i sretniju budućnost i odrastanje u skladu sa vrijednostima porodičnog  života.

    Približno polovina njih odrasta u određenim ustanovama. Novinari Federalne televizije istražili su procedure za posvajanje djece u BiH. Dug je i težak put do dječjeg zagrljaja.

    Zahtjeva za posvajanje djece u Bosni i Hercegovini je puno više u odnosu na broj usvojene djece. Proces posvajanja u BiH je kompliciran, a problem je i to što sva djeca iz domova nisu podobna za posvajanje. Dijete se smatra podobnim za posvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će odrastati u biološkoj porodici.

    Tek njih 30 je usvojeno

    U domovima za djecu i mlade bez roditeljske skrbi, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2020. godini boravilo je 1.103 djece. Tek njih 30 je usvojeno – 13 dječaka i 17 djevojčica. Najčešće su to djeca uzrasta do 10 godina. Od tog broja čak 18 djece je usvojeno kao djeca napuštena od roditelja.

    Na posvajanje idu djeca koja pripadaju nekoj od sljedećih kategorija: djeca čiji roditelji nisu živi, djeca nepoznatih roditelja, djeca roditelja lišenih roditeljskih prava, djeca roditelja spriječenih da vrše roditeljsku dužnost, djeca ugrožena porodičnom situacijom te djeca napuštena od oba roditelja.

    Nepoznanica je i koliko točno obitelji u BiH želi usvojiti dijete jer ne postoji jedinstvena baza podataka ni registar potencijalnih usvojitelja ni u jednom entitetu, a činjenica da se potencijalna usvojiteljska porodica  može prijaviti u više centara za socijalni rad u BiH, kojih u BiH zemlji ima više od 120, dodatno otežava dolazak do brojčanih podataka.

    Uslovi  za posvajanje

    Uslovi za posvajanje maloljetne djece u FBiH propisani su Obiteljskim zakonom Federacije BiH, a ukratko, riječ je o sljedećem: da su podnositelji zahtjeva prije svega psihofizički zdrave osobe, da su državljani BiH (u izuzetnim situacijama i stranci), da nisu stariji od 45 godina, da nisu kažnjavani i da im nije oduzeto pravo na roditeljsko staranje, da imaju riješeno stambeno pitanje, da imaju dovoljno prihoda za izdržavanje djeteta.

    Zanimljiv je podatak da često imamo više evidentiranih potencijalnih usvojitelja nego djece koja ispunjavaju zakonom propisane uvjete za posvajanje.

    U svakom slučaju ovo je izuzetno osjetljiva i važna tema kojoj treba posvetiti više pozornosti u smislu zakonske regulative i sustavnog rješenja, ali i ne zaboraviti da se ipak radi o malim osobama, koje pripadaju najosjetljivijim kategorijama društva. Do nas je hoćemo li im omogućiti da ostvare sav svoj potencijal, navodi Federalna televizija.

     

     

  • Pomozi.ba i HIFA Petrol u akciji nabavke specijalnih invalidskih kolica za djecu i ljude u potrebi

    Pomozi.ba i HIFA Petrol u akciji nabavke specijalnih invalidskih kolica za djecu i ljude u potrebi

    Zahvaljujući saradnji Pomozi.ba i kompanije HIFA PETROL, Mensuru Lemešu iz Visokog život je uveliko olakšan nakon donacije elektromotornih invalidskih kolica u vrijednosti od 5.074,87 KM.
    Mensur je osoba sa invaliditetom prve grupe sa 100% oštećenja organizma, a preživio je i “plućni infarkt” ili emboliju pluća.
    Živi sa suprugom Amirom i dvije kćerkice, Emelom i Ajišom koje su njegov razlog za život. Mi se nadamo da će ova donacija uveliko unaprijediti kvalitet života našeg Mensura, kako bi na pravi način učestvovao u odrastanju svojih djevojčica.
    Podsjećamo, zajedničkom akcijom HPLUS Rally, prvog bosanskohercegovačkog rallya luksuznih automobila i kompanije Hifa Petrol prikupljena su sredstva u iznosu od 25.000 KM za nabavku specijalnih invalidskih kolica za djecu i ljude u potrebi.
    Udruženje Pomozi.ba također je iz svojih programskih sredstava osiguralo dodatnih 25.000 KM, tako da su obezbijeđena sredstva za nabavku prijeko potrebnih pomagala u ukupnom iznosu od 50.000 KM.
    Sa donacijama elektromotornih skutera nastavljamo i dalje, a još jednom zahvaljujemo kompaniji Hifi Petrol što nastavlja sa podrškom onima kojima je pomoć najviše potrebna.
    izvor: Pomozi.ba

  • Džaferović putuje u Brisel, brojni susreti s evropskim dužnosnicima

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović boravit će u srijedu i četvrtak, 10. i 11. novembra, u posjeti Briselu gdje će se susresti s brojnim dužnosnicima Evropske unije, potvrđeno je Feni u Kabinetu člana Predsjedništva BiH.
    Protokolom posjete predviđen je susret s predsjedavajućim neformalne Grupe prijatelja BiH u Evropskom parlamentu Klemenom Grošeljom iz Slovenije te izvjestiocem iz sjene za BiH uime Zelenih za izvještaj za 2019. – 2020. godine Tineke Strik iz Holandije.
    izvor: Fena
  • Skokom bez aplauza obilježana godišnjica rušenja Starog mosta

    Skokom bez aplauza obilježana godišnjica rušenja Starog mosta

    Uz zvuke sirena za uzbunu, bacanje cvijeća u zamućenu i nabujalu Neretvu i simboličan skok bez aplauza, koji je izveo Admir Delić Guma, u 10 sati i 16 minuta obilježena je 28. godišnjica rušenja Starog mosta u Mostaru.

    Najtužniji dan u historiji Mostara obilježen je u organizaciji Kluba skakača u vodu Mostari tačno u vrijeme kada je luk prepoznatljivog Starog mosta 1993. godine srušen u Neretvu granatama s položaja Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

    Obilježavanje rušenja simbola Mostara i sjećanja na trenutak kad je svijet zanijemio na Starom mostu okupilo je skakače svih generacija, ali i učenike osnovnih i srednjih škola, brojne građane, predstavnike gradske vlasti i sportske klubove među kojima su bili i igrači FK Velež.

    Stotine posjetitelja Starog mosta bacanjem cvijeća u Neretvu i razgovorima o historiji poručilo je da se zlo koje je snašlo Mostar nikada ne smije ponoviti.

    Legendarni šampion mostarskih skokova s rekordnih trinaest pobjeda i predsjednik kluba skakača u vodu Mostar Lorens Listo kaže da je važno obilježavanje godišnjice rušenja, kao i godišnjice obnove Starog mosta u Mostaru.

    “U historiji Mostara je najtužniji dan, dan kada je srušen Stari most, ali Most je obnovljen i treba da spaja ljude, a ne da ih razdvaja”, kazao je Listo za Klix.ba te dodao da će skakači ovaj dan obilježavati sve dok postoje, kao i dan kad je Stari most obnovljen.

    Sa Starog mosta poručeno je da je on uvijek bio mjesto susreta i druženja i da će to ostati.

    Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je sagrađen u periodu između 1557. i 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu u tom periodu. Dao ga je sagraditi Sulejman Veličanstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin.

    Srušen je tokom rata u Bosni i Hercegovini 9. novembra 1993. godine granatama ispaljenim s položaja Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Haški tribunal je zaključio odlukom da je Stari most bio “legitimni vojni cilj HVO-a”, iako su za ratne zločine osuđeni pripadnici HVO-a.

    Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a 2004. je rekonstruirani most otvoren te je godinu poslije svečanosti obnove, 15. jula 2005., zajedno sa starom gradskom jezgrom Mostara uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Time je Stari most postao prvi spomenik kulturne baštine na UNESCO-ovoj listi iz BiH.

  • Osigurana sredstva za isplatu invalidnina za oktobar

    Osigurana sredstva za isplatu invalidnina za oktobar

    U Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu osigurana su sredstva za isplatu vojnih i civilnih invalidnina za oktobar u ukupnom iznosu od 39,2 miliona KM.

    Federalno ministarstvo finansija danas je uplatilo sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca, te nositelje ratnih priznanja za oktobar 2021. godine, u ukupnom iznosu od 26.491.686,36 KM.

    Također, osigurana su sredstva za isplatu civilnih invalidnina, tuđa njega i pomoći, te invalidnina za civilne žrtve rata za oktobar u ukupnom iznosu od 12.752.020,70 KM.

    Nalozi za isplatu invalidnina ovim kategorijama su upućeni prema bankama.

    radiosarajevo.ba

  • Danas se navršava 28 godina od trenutka kada je luk Starog mosta srušen u Neretvu

    Danas se navršava 28 godina od trenutka kada je luk Starog mosta srušen u Neretvu

    Danas se navršava 28 godina od događaja kad je 9. novembra 1993. godine u 10:16 sati nakon serije granatiranja HVO-a srušen luk Starog mosta u Neretvu. Taj dan Mostarci i danas obilježavaju uz sjećanje na nemili događaj, kao lekciju iz koje se treba učiti.

    Datum rušenja Starog mosta tradicionalno svake godine obilježava Kluba skakača u vodu Mostari uz skok bez aplauza sa luka obnovljenog Starog mosta koji je pod zaštitom UNESCO-a tačno u vrijeme kada je on bio srušen u Neretvu uz prigodna sjećanja.

    Svake godine obilježavanje godišnjice na Starom mostu okupili i brojne građane i javne ličnosti, kada se evociraju sjećanja na trenutak kad je svijet zanijemio i šalju poruke mira i suživota.

    Ove godine u manifestaciji obilježavanja godišnjice od rušenja Starog mosta, najavljeno je učešće oko 800 osnovaca i srednjoškolaca iz Mostara koji će na UNESCO-ov spomenik doći sa svojim roditeljima, profesorima i direktorima, kako bi obilježili 28. godišnjicu od rušenja simbola arhitekture i civilizacije.

    Stari most je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio najveća lučna konstrukcija na svijetu.

    Sagrađen je 1566. godine, za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog, a graditelj je bio Mimar Hajrudin.

    Kroz historiju je bio nazivan “Novi”, “Sultana Sulejmana”, “Veliki” i “Stari”.

    Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995), most je djelomično oštetila Vojska Republike Srpske (VRS) i Jugoslavenska narodna armija (JNA), a 9. novembra 1993. godine je srušen u Neretvu nakon višesatnog granatiranja s položaja Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

    Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a 2004. rekonstruirani most je svečano otvoren, te godinu dana nakon toga uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika kulture.

    Prepoznatljivi je simbol Mostara i BiH širom svijeta i mjesto održavanja tradicionalnog takmičenja “Skokovi sa Starog mosta” koji imaju dugu historiju od 455 godina, te je od 2015. godine i stanica “Red Bull” Svjetske serije u ekstremnim skokovima u vodu, što ima i veliki turistički značaj u svijetu za čitavu našu zemlju.

    Klix.ba

  • Evo koji infrastrukturni radovi u općinama i gradovima FBiH će biti finansirani sa 30 mil KM

    Evo koji infrastrukturni radovi u općinama i gradovima FBiH će biti finansirani sa 30 mil KM

    Vlada FBiH je u septembru donijela odluku o dodjeli 30 mil KM općinama i gradovima sanaciji posljedica nastalih usljed proglašene pandemije COVID-19 i za sufinansiranje projekata, zahtjeva i inicijativa, saopćeno je nakon sjednice.
    Caportal donosi detalje o investicijama koje će se sprovesti širom BiH:

     

     
    Čapljina je dobila 345.000 maraka. Čak 220.000 maraka namijenjeno je za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju nove komunalne infrastrukture za prostorni obuhvat Ada.
    Čitluku je pak dodijeljeno 375.000 maraka za i to 50.000 za rekonstrukciju gradske sportske dvorane te 100.000 izgradnju i rekonstrukciju javne rasvjete te još toliki iznos za rekonstrukciju lokalne putne infrastrukture.
     
    Općina Domaljevac Šamac je ukupno dobila 345.000 maraka. Uz jednokratnu pomoć proračunu namjenski je usmjereno 22.000 maraka za vodovodnu mrežu u naselju Domaljevac – faza centar.
    Fojnica je dobila 245.000 maraka, a tamo je 120.000 namjenski usmjereno za izgradnju poslovne zone te rekosntrukcije vodoopskrbe.
    Uskoplje je dobilo 505.000 maraka. Uz jednokratnu pomoć novcem iz federalnoga proračuna će se financirati također rekonstrukcija vodovodne i kanalizacijske mreže u užem urbanom području ove općine za Fazu 2.
    Grude također dobivaju nešto više od pola milijuna maraka iz federalne raspodjele. U dijelu kapitalnih projekata izdvaja se 220.000 maraka za održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta, dok za adaptaciju i uređenje crkve svetog Mihovila u Drinovcima odlazi 160.000 maraka.
    U Jajcu se raspoređuje ukupno 365.000 maraka. Za izgradnju društvenog doma Vlasinje ide 160.000 maraka, a za rekonstrukciju ulice kralja Stjepana Tomaševića 80.000.
    U Kiseljak odlazi rekordnih 585.000 maraka. Uz potporu protračunu čak 460.000 usmjereno je za za drugu fazu izgradnje nove zgrade Doma zdravlja.
    U Kreševu ide 304.000 a financira se dogradnja dječjeg vrtića i rekonstrukcija lokalne ceste,
    Ukupno 540.000 marak usmjereno je Kupresu koji uz novac za dovršetak sportske dvorane dobiva sredstva za rekonstrukciju vodocrpilišta i uređenja gradskog parka.
    Livno dobiva 504.000; a najveći iznos novca ide za vodovodnu mrežu u Ljubunčiću.
    Ljubuškom stiže 505.000 maraka s naglaskom na izgradnju cestovne infrastrukture u ulici fra Nikole Ivankovića.
    Mostaru ide 625.000 maraka a pola milijuna ide za rekonstrukciju raskrižja u središnjoj zoni, kružnog toka na željezničkoj postaji, Španjolskom trgu i raskrižju kod hotela Ero.
     
    Neumu se izdvaja 423.000 maraka, a najviše novca ide u izgradnju pristupnih puteva i uljare.
    U Novom Travniku dobit će 385.000 maraka. Tamo će se graditi infrastruktura u zoni Neobarje i rekonstruirati sportska dvorana.
    U Odžak će prema raspodjeli otići 445.000 maraka. Financirat će se izgradnja kanalizacije te rekonstruirati Centar za kulturu.

    (Foto: By springtime78 / shutterstock.com)
    I u Orašje stiže 445.000 maraka. Novac ide za izgradnju Doma zdrablja i rekonstrukciju kino dvorane.
    Dubravski vodovod
    Posušje dobiva 505.000 maraka. Najveći dio novca je za rekonstrukciju ulice ffa petra Bakule.
    U Ravnom će dobiti 225.000 maraka a uredit će se i asfaltirati lokalne prometnice u nekoliko naselja.
    Stolac prema raspodjeli dobiva 585.000 maraka najjveći dio novca ide za nastavak izgradnje Dubravskog vodovoda te manji za Kulturni centar.
    Široki Brijeg dobiva rekordnih 675.000 maraka od čega 550.000 idde za rekonstrukciju lokalnih cesta.
    Usora dobiva 305.000 maraka, a 180.000 idde za dječji vrtić.
    U Vitezu je planirano 358.000 maraka a tim novcem izgradit će se prometnica i prometnica oko zgrade općine, vodovodna mreža te kanalizacijska mreža.
     
    Žepče također dobiva visokih 585.000 maraka od čega je 300.000 namijenjeno za zgradu Osnovne škole a 100.000 za pješačku stazu.
    izvor: ba.ekapija.com
  • Ljetos radnike počastio putovanjem u Tursku, a sad im dao 50 % profita kompanije

    Ljetos radnike počastio putovanjem u Tursku, a sad im dao 50 % profita kompanije

     

    Mostarac Senad Šantić, ovog je ljeta sve uposlenike svoje tvrtke ZenDev počastio osmodnevnim plaćenim godišnjim odmorom u Turskoj, a sada je odlučio nagraditi svoje zaposlenike tako što će im udijeliti 50 posto ukupnog profita kompanije.

    Odluku je donio sa svojim dugogodišnjim prijateljem i partnerom Nikolom Mirkovićem.

    Prije pet godina Šantić se vratio u Bosnu i Hercegovinu iz Švedske, i sa prijateljem Mirkovićem osnovao IT kompaniju ZenDev.  Danas zapošljavaju više od 60 mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.

    Kao razlog za podjelu profita s radnicima, Šantić navodi da je briga o radnicima osnovna misija kompanije. Ako su radnici zadovoljni, nema brige o uspjehu biznisa.

    “Kada smo osnivali ZenDev, Nikola i ja smo željeli da unaprijedimo kvalitetu života u regiji. Bez naših zaposlenih i njihovog truda ZenDev ne bi bio ono što danas jeste. Na ovaj način, želimo našim radnicima vratiti uslugu za sve ono što su oni učinili za nas. Naš cilj je stvaranje kulture u kojoj će se svaki radnik osjećati odgovornim za uspjeh kompanije, te da ih za to proporcionalno nagradimo”, rekao je Šantić.

    Ova uspješna IT kompanija posluje s klijentima iz Švedske, Švicarske, Norveške i Amerike, a ove godine slave svoj 5. rođendan.

    Osim rada za svjetske klijente, ZenDev razvija i vlastite proizvode od kojih ističu AvidNote – online software za praćenje bilješki i lakše surađivanje na dokumentu, koju koriste i preporučuju renomirani američki fakulteti: Harvard, Oxford, Princeton i Stanford.

     

    izvor: klix.ba

  • Poljoprivrednicima u Prozoru- Rami podijeljeno više od 8000 sadnica šljive

    Poljoprivrednicima u Prozoru- Rami podijeljeno više od 8000 sadnica šljive

    U Općini Prozor-Rama podijeljeno je više od 8.000 sadnica šljive za jesenju sadnju korisnicima koji su se prijavili na javni poziv za podizanje novih i revitalizaciju starih nasada.
    Riječ je o projektu koji u cijelosti finansira Općina Prozor-Rama, a podjelu sadnica i ostale propratne aktivnosti provodi Ekološka udruga poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača “Eko-plod”.
    izvor:Fena