Category: BiH

Na poddionici Ponirak – Vraca danas je završen iskop i lijeve tunelske cijevi, čime je tunel Zenica kompletno probijen.

Proboj tunela odvijao se 24 sata dnevno, u tri smjene. Prosječno dnevno napredovanje bilo je od 5 do 6 metara, a iskopano je ukupno 630.000 prostornih metara materijala.

“Probijanje tunela Zenica izvedeno je 560 metara ispod površine zemlje. Tokom probijanja dolazilo je do prodora ekstremnih količina vode, i do 62 litra u sekundi. Sada se nastavljaju radovi na betoniranju sekundarne obloge tunela. Ovo je dokaz da posjedujemo tehničko i stručno znanje, da radimo najkompleksnije geotehničke projekte”, kazao je Ahmed Mušija, Šef projekta na poddionici Ponirak – Vraca iz JP Autoceste FBiH.

Tunel Zenica ukupne dužine je 3.360 metara i predstavlja trenutno najduži iskopani tunel na autocesti Koridora 5C u Bosni i Hercegovini. Izvodi se kao dvocijevni tunel i prolazi ispod planine Vepar. Imat će devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše.

Njegovim završetkom i puštanjem u promet put između Zenice i Žepča bit će kraći za pet kilometara.

klix.ba

Prepoznatljiva svijetlo plava i bijela boja UNICEF-a osvijetlit će večeras vodopad u Jajcu, Stari most u Mostaru, u Sarajevu zgradu institucija BiH i Vijećnicu te Banski dvor u Banjoj Luci.

Večeras će gradovi u BiH biti osvjetljeni bojama UNICEF-a od 19 do 22 sata.

Ova projekcija je simbolika postojanja i prisustva UNICEF-a u prošlosti i višedecenijskog zalaganja za bolju budućnost djece.

Uz podršku zdravstvenih i obrazovnih institucija, privrednog sektora, medija, roditelja i djece, UNICEF nastavlja da radi na prevazilaženju prepreka u inkluziji, nediskriminaciji i poštivanju različitosti.

Povod osvjetljenja pet lokacija u BiH je Međunarodni dan djeteta i 75. godišnjica osnivanja UNICEF-a.

Podsjećamo, centralnim događajem održanim jučer u Sarajevu obilježen je Međunarodni dan djeteta i 75. godišnjica osnivanja UNICEF-a.

Tradicionalna kulturna manifestacija “Dani Zaima Muzaferije”, počeće 24. novembra sjećanjem na bosanskohercegovačkog slikara Ibrahima Ljubovića u Zavičajnom muzeju u Visokom. Manifestacija koja ove godine obilježava punoljetstvo, do 5. decembra donosi do sada najbogatiji teatarski, filmski i likovni program, u organizaciji Udruženja “Ars tragovi” iz Visokog.

Kao svojevrstan uvod u manifestaciju, koja će zvanično biti otvorena izložbom slika Ibrahima Ljubovića, biće održano veče sjećanja na ovog bosanskohercegovačkog slikara. O Ljubovićevom djelu noć prije zvaničnog otvaranja govoriće akademik Abdulah Sidran, historičari umjetnosti Ibrahim Krzović i Ivana Udovičić, te slikar i kustos izložbe Memed Klepo. Izložba slika je centralni dio manifestacije.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine od prvog dana podržava manifestaciju, smatrajući to svojim dugom prema velikanu Zaimu Muzaferiji, ali i profesionalnom obavezom, da djeluje na svakom pedlju ove zemlje, kaže direktor ove institucije. Posebna je radost što je ovaj put izložba posvećena Ibrahimu Ljuboviću.

Neizostavni dio je teatarski program koji, osim predstave teatra Total iz Visokog, kojeg vodi Jesenko Muzaferija, Zaimov sin, ovaj put donosi i predstavu pozorišta “Bora Stanković” iz Vranja iz Srbije, te Pozorišta mladih iz Sarajeva za svih 6 osnovnih škola iz Visokog. Osim izložbe Ibrahima Ljubovića, biće otvorena i izložba Savremene bh. fotografije, te izložba slika Muhameda Bajramovića u galeriji Likum.

Zbog neusklađenosti zakona i nepostojanja jedinstvenog tržišta, uvoznici i privrednici u BiH prinuđeni su vršiti duplu registraciju proizvoda pri nadležnim institucijama entiteta. ​​U najvećoj mjeri te troškove snosi kupac jer kupuje skuplje proizvode.

Problem je posebno izražen u registraciji dodataka prehrani i hrani za posebne namjene, hemikalijama kao i biocidima, gdje je registracija regulisana na nivou entiteta.

Dodaci prehrani su koncentrati i ekstrakti biološki aktivnih sastojaka hrane ili drugih izvora sa fiziološkim funkcijama sa svrhom da dodatno obogate unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj prehrani. Na tržištu su prisutni u različitim oblicima kao što su tablete, kapsule, prahovi, gelovi i tekućine.

U Federaciji BiH, dodaci prehrani se registriraju u Federalnom ministarstvu zdravstva, dok se u Republici Srpskoj, registracija radi u Institutu za javno zdravstvo RS.

Inače, zakonodavstvo koje se primjenjuje analogno je hrani.  Registracija dodataka prehrani u FBiH definisana je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati u promet.

Dupli troškovi

Na osnovu člana 43. stav 1. tačka 4. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe („Službeni list RBiH“, br.2/92 i 13/94), a u vezi sa članom IX 5. (1) Ustava Federacije BiH, federalni ministar zdravstva, u sporazumu sa federalnim ministrom trgovine, donio je pravilnik Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica.

Pravilnik je stupio na snagu 06.08.2004. godine – broj 01-37-5736/04.

U Republici Srpskoj registracija se radi prema Zаkоnu о hrаni (Službеni glаsnik Rеpublikе Srspkе, brој 19/17)  Prаvilniku о pоstupku i uslоvimam upisа i brisаnjа, sаdržајu i nаčinu vоđеnjа Rеgistrа hrаnе zа pоsеbnе prеhrаmbеnе pоtrеbе, Rеgistrа dоdаtаkа ishrаni i Rеgistrа hrаnе оbоgаćеnе nutriјеntimа (Službеni glаsnik Rеpublikе Srpskе, brој 9/18),

Subјеkti u pоslоvаnju hrаnоm priје stаvljаnjа nа tržištе Rеpublikе Srpskе hrаnе zа pоsеbnе prеhrаmbеnе pоtrеbе, dоdаtаkа ishrаni i hrаnе оbоgаćеnе nutriјеntimа dužni su upisаti оve proizvode u оdgоvаrајući Rеgistаr kојi vоdi Ministаrstvо zdrаvljа i sоciјаlnе zаštitе Rеpublikе Srpskе.

Admira Isaković, voditelj nabave, marketinga i prodajne regije dm drogerie markt d.o.o., navodi da nejedinstveno tržište uzrokuje dodatne troškove radne snage kao i dodatne troškove registracije.

Primjera radi, troškovi u Federaciji za analize, rješenja, takse iznose oko 2.000 KM, a u Republici Srpskoj oko 1.900 KM.

“Za FBiH su 1200 KM uplata registracije + 25 KM taksa + analiza koja se kreće od 250 KM do 600 KM. Za RS plaća se stručno mišljenje koje izdaje Institut za javno zdravstvo i cijena se kreće od 700 do 1800 KM + 12 KM takse. U ove iznose nisu uračunati npr. troškovi prevoda dokumentacije i uzoraka koje moramo predati na analizu”, kaže za Akta.ba Isaković.

Tu su i dodatne poteškoće u radu koje se odnose na duplu pripremu dokumentacije, duple uplate, odlaske u Banju Luku, jednom zbog predaje zahtjeva i drugi put zbog preuzimanja stručnog mišljenja.

“Zašto ne pojednostaviti tu proceduru, ako ništa makar tako što bismo koristili mogućnosti digitalizacije. Zašto ne smanjiti troškove procedure, tako što bi se registracije proizvoda vršile jednom i između entiteta bi se rješenja o registraciji uvažavala.  To su teme koje pogađaju sve proizvođače odnosno uvoznike i mi smo nemoćni u tome“, ističe Isaković.

Kada je riječ o registraciji hemikalija i biocida u Republici Srpskoj, troškovi se kreću od 50 KM do 300 KM + takse 12 KM, dok se za grupu istih proizvoda povećava za 10 KM.

Kao moguće rješenje problema, Isaković vidi samo dogovor između entiteta o međusobnom uvažavanju registracija proizvoda.

Propao pokušaj uspostave jedinstvenog registra 

S druge strane, shodno nadležnostima propisanim Zakonom o hrani, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s mjerodavnim institucijama entiteta i Brčko distrikta BiH pripremila je Nacrt pravilnika o dodacima prehrani kojim bi se propisale jedinstvene procedure za registraciju dodataka prehrani na području Bosne i Hercegovine, te na taj način riješile poteškoće s kojima se suočavaju subjekti u poslovanju s hranom pri registraciji navedenih proizvoda.

Provedena je kompletna procedura propisana Pravilima za konzultacije u izradi pravnih propisa (“Službeni glasnik BiH” broj 5/17) i odredbama Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”. br. 11/05, 58/14, 60/14, 50/17 i 70/17).

“Nacrtom pravilnika o dodacima prehrani predviđeno je da subjekt u poslovanju s hranom koji je odgovoran za stavljanje dodatka prehrani na tržište Bosne i Hercegovine podnosi zahtjev za stavljanje na tržište dodatka prehrani nadležnim ministarstvima zdravstva entiteta ili Odjelu za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine na administrativnom području gdje je registriran. Proceduru izdavanja Rješenja provodila bi nadležna ministarstva zdravstva entiteta ili Odjel za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koji bi vodili i registar dodataka prehrani, svako unutar svog administrativnog područja djelovanja, dok bi Agencija vodila Jedinstveni registar dodataka prehrani stavljenih na tržište Bosne i Hercegovine“, navode iz Agencije za Akta.ba.

Donošenjem navedenog propisa koji je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije osiguralo bi se učinkovito funkcioniranje tržišta, te omogućilo brže i učinkovitije utvrđivanje sljedivosti u slučaju pojave na tržištu proizvoda koji ne zadovoljavaju uvjete koje moraju ispunjavati dodaci prehrani.

Imajući u vidu komentare nadležnih institucija Republike Srpske na prednacrte tri propisa, uključujući Pravilnik o dodacima prehrani, dostavljene Agenciji u okviru procesa javnih konzultacija, održan je sastanak s predstavnicima entitetskih ministarstava zdravstva na kojem je detaljno obrazložen zakonski osnov za izradu i donošenje Pravilnika o dodacima prehrani.

Učesnici sastanka detaljno su upoznati s poteškoćama uzrokovanim zastojem u donošenju navedenog propisa s kojima se suočavaju subjekti u poslovanju s hranom, kao i nadležne institucije.

U skladu sa zaključkom sastanka, Upravnom odboru Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dostavljena je informacija o propisima iz područja hrane za posebne prehrambene potrebe, dodataka prehrani, te prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koja je razmatrana na sjednici Upravnog odbora održanoj 28.09.2021. godine.

“Članovi Upravnog odbora primili su k znanju Informaciju o propisima iz područja hrane za posebne prehrambene potrebe, dodataka prehrani, te prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Uz obrazloženje kako je predmetna oblast regulirana propisima Republike Srpske, predstavnici institucija Republike Srpske u Upravnom odboru Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine nisu bili suglasni da se u daljnju proceduru donošenja upute tri propisa, medu kojima je Pravilnik o dodacima prehrani”, potvrđeno je za naš portal.

Ističu da je Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine pripremila i predložila rješenja za registraciju dodataka prehrani koja su u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini.

“Kao što je prethodno navedeno, prijedlozi Agencije daju mogućnost entitetskim ministarstvima zdravstva da provode proceduru izdavanja Rješenja, omogućavaju visoku razinu zaštite potrošača usklađenu sa standardima EU, a istovremeno omogućavaju subjektima u  poslovanju s hranom da stavljaju dodatke prehrani na tržište Bosne i Hercegovine kao na jedinstven ekonomski prostor koji je sastavni dio Ustava BiH a čije je uspostavljanje jedan od osnovnih uvjeta za članstvo u EU, te prioritet procesa stabilizacije i pridruživanja”, zaključuju iz Agencije za sigurnost hrane.

S.B.-Akta.ba

U BiH je posljednjih nekoliko godina izražen trend kontinuiranog povećanja cijena. To najviše osjete građani koji sada za istu količinu novca mogu kupiti drastično manje proizvoda u odnosu na razdoblje prije nekoliko mjeseci, a prosječna plaća sad im je dovoljna za pola mjeseca, piše Večernji list BiH.

Niža plaća

Kako pokazuju podaci, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za rujan 2021. godine u Federaciji BiH iznosila je 998 KM i nominalno je niža za 0,2 posto, a realno za 1,1 posto, u odnosu na mjesec ranije. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom zaseptembar 2021. godine nominalno je veća za 3,9 posto, a realno za 0,7 posto.

Analiza podataka prema djelatnostima KDBiH 2010 u rujnu ove godine u odnosu na kolovoz pokazuje da je najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u obrazovanju za 3,5%, a broj zaposlenih se povećao za 17,4 posto, zatim u djelatnostima koje se bave stručnom, znanstvenom i tehničkom djelatnosti za 2,4 posto, a broj zaposlenih se povećao za 1,8 posto.

U isto vrijeme najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnostima koje se bave poslovanjem nekretninama za 7,9 posto, a broj zaposlenih se smanjio za 3,1 posto, a u ostalim uslužnim djelatnostima za 5,5 posto, dok je broj zaposlenih manji za 0,3 posto.

Za razliku od prosječne plaće koja je nešto niža, iznos potrošačke košarice je sve veći. Iako je i potrošačka košarica, prema posljednjem izračunu, za listopad bila niža za oko 50 KM u odnosu na rujan, razlika u iznosu prosječne plaće i košarice je drastična. Savez samostalnih sindikata BiH je izračunao da je u listopadu potrošačka košarica iznosila 2101,17 KM, te da je pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom bila oko 47 posto, gotovo samo onoliko koliko je potrebno izdvojiti za hranu.

Da cijene hrane rastu i po nekoliko postotaka na dnevnoj razini, konstantno alarmiraju i iz udruga za zaštitu potrošača. Predsjednik Kluba potrošača iz Travnika Admir Arnautović nedavno je za Večernji list prokomentirao kako su poskupljenja postala znatno izraženija nakon pandemije koronavirusa.

– Tiha poskupljenja u trgovinama nisu nikakva novina, ona su prisutna već dugi niz godina, ali u posljednje vrijeme su postala sve izraženija. Cijene su veće za nekoliko postotaka na dnevnoj razini, a kada se sve to zbroji i pogledaju računi, dobijemo ogromna poskupljenja.

Potrošačka košarica nije mjerilo stvarnog stanja, dok prosječne plaće nisu ni blizu stvarnog pokazatelja situacije koja vlada u BiH. Činjenica je da 70 ili 80 posto mjesečno zarađuje manji iznos od prosječne plaće. A ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da poskupljenja neće tako brzo stati. Ona će se vrlo vjerojatno nastaviti i u budućnosti. Svatko tko nema pomoć djece ili obitelji sa strane, teško će lako pokriti mjesečne troškove. Nešto se na stabilizaciji cijena mora poduzeti, inače se nikome ne piše dobro – komentirao je Arnautović.

Pomoć porodici

Trgovkinja iz Sarajeva mjesečno zarađuje oko 600 KM, a taj novac, kaže, nije joj dovoljan ni za osnovne životne potrebe. – Dok platim telefon, struju, vodu… što mi ostaje za život? Svako pa i najmanje povećanje cijena je osjetno. Imam dvoje djece i samohrana sam majka, trudim se da djeca jedu što zdravije, voće, povrće. Meso jedemo svaka tri do četiri dana. Vjerujte, da nemam pomoć obitelji, novac koji zaradim ne bi mi bio dovoljan ni za pola mjeseca. Situacija je teška, čini mi se nikad gora. Ljudi imaju sve manje novca, sve više je ljudi na ulicama koji mole za koricu kruha, a poskupljenja neće preko noći prestati, zaključila je.

izvor: vecernji.ba

Privremeni prihvatni centar “Lipa”, kod Bihaća bit će otvoren danas. 

Novoizgrađeni kamp moći će primiti 1.500 migranata, a omogućit će smještaj i porodicama sa djecom, djeci bez pratnje i samcima, najavljeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić rekao je da novoformirani centar “Lipa” ispunjava sve evropske kriterije za zaštitu migranata, čime podiže i sigurnost svih u zemlji.

Između ostalih, otvaranju centra prisustvovat će i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler).

Evropska unija je za uspostavljanje ovog višenamjenskog prihvatnog centra izdvojila 1,7 miliona eura, kako bi osigurala adekvatne smještajne kapacitete i uslove za život migranata.

izvor: avaz.ba

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u septembru ove godine iznosila je 1.006 KM i nominalno je viša za 1,9 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 4,6 posto u odnosu na septembar lani.

Najniža prosječna neto plata od 625 KM bila je u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane, u građevinarstvu je iznosila 715 KM, dok je prosječna neto plata u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala iznosila 744 KM, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Najveću zaradu u septembru imali su zaposleni u finansijskim i djelatnostima osiguranja – 1.623 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna neto plata iznosila je 1.529 KM, a u informacijama i komunikacijama 1.449 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata u BiH za septembar je iznosila 1.550 KM i nominalno je viša za 1,6 posto u poređenju sa decembrom prošle godine, te viša za 4,4 posto u odnosu na septembar prošle godine.